Pretraga

Od samo četiri smjera srednje škole do upisa na faks bez mature: Priča o obrazovanju od Belgije do Maroka

A- A+

Država bez mature u kojoj svatko može upisati neki studijski program postoji. Uz to, postoji i država gdje službeni jezik na fakultetima nije onaj koji ste nužno učili u srednjoj školi. U prvom slučaju riječ je o Belgiji, a u potonjem o arapskom, odnosno francuskom na marokanskim fakultetima. Vodimo vas na putovanje u države koje dijeli 2.500 kilometara, Francuska, Andora i Španjolska, ali i ponešto drugačiji pristupu obrazovanja od hrvatskog.

Priča o obrazovanju od Belgije do Maroka | Foto: srednja.hr

Svaka država na svijetu ima različitu percepciju kako svoj podmladak pripremiti za izazove modernog svijeta. O sustavima obrazovanja diljem svijeta ne čujemo puno, već se uvriježeno držimo mantre da je finski obrazovni sustav najbolji. Međutim, u svijetu je 195 država – to je 195 različitih obrazovnih sustava. U nekim državama, obrazovni sustavi uistinu ne trebaju maturu i svu tu silnu papirologiju koja je danas potrebna u Hrvatskoj za upis na fakultet. Barem tako funkcionira Belgija pa je prema obrazovnom indeksu 24. država na svijetu, 17 mjesta iznad Hrvatske.

Obrazovni indeks

Obrazovni indeks jedna je od tri komponente pomoću kojih se dobiva indeks ljudskog razvoja (HDI), a u obrazovni indeks se ubrajaju različiti podaci poput omjera stvarnih godina obrazovanja stanovištva s projiciranim godinama obrazovanja od strane države.

Vodeći se mišlju da je ipak najbolje saznati informacije od samih učenika koji se školuju u obrazovnom sistemu pojedine države, razgovarali smo s dvije studentice – jedna dolazi iz Belgije, a druga iz Maroka. Kroz razgovor s njima, bilo je vrlo zanimljivo pokušati usporediti obrazovne sustave tih dviju zemalja s hrvatskim.

BELGIJA – tri brzopotezna

Ima li mature? Nema!

Padaju li učenici razred? Padaju, ali imaju i drugu šansu.

Koliko godina srednje? Šest, i svih šest je obavezno!

Izbornost predmeta prije svega

Lea iz Liegea je u lipnju ove godine napunila 18 godina te je završila srednju školu. U Belgiji, srednjoškolsko obrazovanje traje šest godina, obavezno je te počinje s dvanaestom godinom života i završava s osamnaestom. Dok u Hrvatskoj postoji čak 357 srednjoškolskih smjerova u koje se učenici mogu upisati, u Belgiji su samo četiri.

Grafički prikaz belgijskog srednjoškolskog obrazovanja | Foto: srednja.hr

Lea je upisala prvi smjer. Odlučila se za manju satnicu prirodnih predmeta, no s matematikom se odlučila na pojačanu satnicu. Naime, u belgijskom obrazovnom sistemu postoje dvije vrste matematike – osnovna i napredna matematika. Jedina razlika jest što je napredna matematika malo teža, a učitelji malo brže objašnjavaju gradivo. Odabrala je teži put, na nagovor profesora koji su joj rekli da to može shvatiti kao “osobni izazov”. U trećem i četvrtom razredu mogla je birati i između ekonomije i likovnog. Odabrala je i latinski jer su je zanimali stari Rim i mitologija, a nizozemski jezik je odabrala zbog vlastitog poriva za učenjem jezika.

U petom i šestom razredu Lea je mogla dobiti još dva dodatna sata povijesti, književnosti ili engleskog jezika. Uz to, mogla je nastaviti i s učenjem ekonomije ili likovnog. Inspirirana francuskim književnicima poput Hugoa i Baudelairea, odabrala je francusku književnost, a uzela je i latinski, španjolski, naprednu matematiku te tri sata prirodnih predmeta. Zanimali su je i dodatni sati povijesti, no smatrala je kako bi time previše opteretila svoju tjednu satnicu od 33 školska sata.

Mature nema i svi mogu pokušati studirati na svojem željenom fakultetu: Ponekad je to problem

Prve dvije godine svi učenici iz svih smjerova imaju iste predmete, osim jezika, koje već i tada mogu birati. Obično se bira engleski ili nizozemski jezik. Nizozemski je jedan od službenih jezika Belgije te se s njime lako može pronaći posao u velikim gradovima poput Bruxellesa. Lea je odabrala engleski jezik, a u trećoj i četvrtoj godini je odabrala drugi strani jezik, nizozemski. Kada je u petoj godini srednje škole opet morala birati između jezika, ovoga puta nizozemskog i španjolskog, odabrala je španjolski jer je htjela steći osnovne vještine u novom jeziku.

Izdvojeni članak

Najvažnija poruka maturantice koju je Ministarstvo nagradilo: ‘Apsurdna je količna beskorisnih informacija koje se u školi moraju pamtiti’

U srednjoj školi, belgijski učenici u prvom razredu imaju 32 sata tjedno, slično kao u Hrvatskoj, prosjek od 6 sati po radnom danu. Nakon druge godine imaju između 29 i 33 sati, ovisi o predmetima koje biraju. Mogu tražiti i dodatne sate, pa tako mogu imati i po 35 tjedno. Jedan školski sat kod njih traje 5 minuta duže od našeg, 50 minuta.

Mature NEMA (!), te se svi mogu prijaviti na svoj željeni fakultet. Prijemni ispiti se pišu jedino za medicinske smjerove i inžinjering. Svi mogu pokušati studirati na svojem željenom fakultetu. Jedino što je uistinu potrebno jest potvrda o završenoj srednjoj školi. Kvote postoje samo na fakultetima poput medicine.

– Ponekad je problem što ima toliko upisanih, pa se tako na prvim godinama zna dogoditi da studenti sjede na podu tijekom predavanja, ali već na drugoj godini se to normalizira. Slabiji studenti prijeđu na neki drugi studij, a oni bolje nastave. Veliki je postotak onih koji završavaju neki studijski program, govori nam Ruth, diplomantica Sveučilišta KU Leuven.

Zastrašivanje učenika i padanje godina

Generalno, Lea je zadovoljna belgijskim obrazovnim sustavom. Smatra kako je bolji od drugih država, a posebno je zadovoljna usklađenošću četiri srednjoškolska smjera. Međutim, navodi i negativne strane.

Izdvojeni članak

Splićanin briljirao na maturi pa poručio: ‘Matura je previše orijentirana gimnazijalcima, a učenici strukovnih škola imaju težak zadatak’

– Najgora stvar u našem obrazovnom sistemu je padanje razreda. Učenik poslije pada godine više nije motiviran i ne osjeća se kao da bi mogao učiniti nešto dobro, a pad razreda ne pomaže mu niti u sistematizaciji gradiva. Sve to stavlja veliki pritisak na nas, jer nas je strah ponavljati godinu, ostajati duže u školi i naposlijetku prekidati prijateljstva radi toga. Profesori nas često zastrašuju padanjem razreda i tako ruše atmosferu i motiviranost učenika, govori nam Lea.

Neki učenici ne uspiju završiti srednju školu, već se ispisuju. Prema podacima za 2017. godinu, 8,9% ljudi između 18. i 24. godine života nije završilo srednju školu. Međutim, iako bi trebali, ne padaju svi učenici razred.

– Ti sistemi su jako učinkoviti i zanimljivi, no neki učenici bivaju premješteni u druge smjerove te onda nisu dobri u tim smjerovima. Naime, ako su godinu završili loše, profesori im ponude izbor: ili dobivaju premještaj u drugi smjer (koji je slabiji), ili padaju godinu. Učenici često biraju premještaj jer ne žele gubiti još jednu godinu u srednjoj školi, pojašnjava Lea i ukazuje na još jedan problem koji također ne doprinosi dobrobiti učenika.

Maroko – tri brzopotezna

Ima li mature? Ima!

Padaju li učenici razred? Padaju, a nakon pada mnogi i ne završavaju srednjoškolsko obrazovanje.

Koliko godina srednje? Pet godina.

Naša druga sugovornica je 18-godišnja Hajar koja je završila srednju školu te je studentica ekonomije u marokanskom gradu Meknesu. U ovoj sjevernoafričkoj državi, obvezno je osnovnoškolsko obrazovanje, do 13. godine života. Srednja škola traje pet godina. Prve tri godine, svi učenici polaze nižu srednju školu, koja je u Maroku poznata kao college. Nakon collegea, učenici mogu birati između dva dvogodišnja smjera – umjetnosti ili znanosti.

Grafički prikaz obrazovanja u Maroku | Foto: srednja.hr

Međutim, prijevremeno ispisivanje i ponavljanje razreda čest je slučaj u Maroku. Podaci govore kako samo 56% djece upisuje srednjoškolsko obrazovanje, a fakultetsko obrazovanje samo 11% učenika!

Il’ si bos, il’ si hadžija

Izdvojeni članak

Nove četiri medalje stižu u Hrvatsku: Sjajni maturanti osvojili dva srebra i dvije bronce na Međunarodnoj kemijskoj olimpijadi

Objašnjava nam Hajar kako prilikom biranja između umjetnosti i znanosti, većina učenika bira znanost jer u umjetnosti ‘nema budućnosti’, što je argument koji često učenici mogu čuti i u Hrvatskoj, doma na nedjeljnom ručku. Umjetnost obično biraju učenici koji uistinu imaju ‘žicu’ za to. Pošto je bila vrlo dobra u matematici i fizici, Hajar je odabrala znanosti i to s matematikom kao pojačanim predmetom. Iako joj je završna godina srednje škole bila malo slabija od prethodne, ocjene su joj i dalje bile vrlo dobre. Hajar je upisala fakultet, smatrajući da je to njen jedini izbor poslije završene srednje škole. Fakulteti obično raspišu natječaj za učenike koji se žele upisati.

– Problem je u tome što su fakulteti jako striktni u odabiru kandidata. Primjerice, ako imate 30,51 bod, a traži se 30,52 bodova, nećete upasti na taj fakultet. Često se na tim ispitima traži logičko razmišljanje, kojega ne dobivamo dovoljno u srednjoškolskom obrazovanju. Pojednostavljeno, oni nas uče da su jedan i jedan dva, no ne uče nas zašto je tome tako. Na ispitima nas, međutim, traže da to objasnimo. U preddiplomskom obrazovanju, fakulteti traže ljude s sposobnošću logičkog razmišljanja, no tu srednjoškolsko obrazovanje zakazuje, priča Hajar.

Ocjena na kraju srednjoškolskog obrazovanja ovisi upravo o ocjenama na kraju završnih dviju godina. Na kraju svake godine pišu se ispiti iz točno određenih predmeta – arapskog, engleskog, povijesti i islamskog vjeronauka.

Neovisno o konačnim ciljevima, ocjene MORAJU biti dobre

Čak i ako se srednja škola uspije završiti, u Maroku postoji još jedna prepreka.

Izdvojeni članak
NCVVO

Ovogodišnja generacija maturanata daleko je najlošija do sada: Sve manje pristupnika maturi, a sve više jedinica

– Problem u marokanskom obrazovanju jesu ocjene. Ako one nisu jako dobre, obrazovni sustav se odmah brine puno manje za učenika. Nakon srednje škole, ne postoji puno izbora. Većina učenika pokušava upisati fakultete. Nakon srednje škole, ne postoji budućnost, već se učenici moraju izboriti za nju, Hajar nam objašnjava stanje.

Osim ovog haustorovskog ‘izađi i bori se’ pristupa u marokanskom obrazovanju, Hajar nije zadovoljna trenutnom situacijom. Smatra da je sistem prenapučen, bez usađivanja ikakvog logičkog razmišljanja.

– Još otkad sam započela sa školovanjem, znam samo za učenje, učenje i još učenja. U školi ne postoje nikakve druge aktivnosti. Pod količinom svih tih silnih informacija koje dobivamo u školi puca glava. Još kao mala, voljela sam crtati i plesati. Roditelji u Maroku žele da njihova djeca postanu ljudi sa završenim visokim obrazovanjem, poput liječnika ili inženjera te se tako gube ti snovi. Moj san je bio postati pilotkinja, no samo 30-ak učenika uspijeva upasti u školu za pilote u Maroku. To je vrlo ugledna i skupa škola te je učenicima koji uistinu sanjaju o tome samo neka nerealna budućnost, govori nam svoje iskustvo s kojima bi se mogli poistovijetiti i neki naši čitatelji.

Snovi Hajar; njeni crteži s 8 (lijevo) i 10 godina (desno) | Foto: privatna arhiva

Zasićenost predmetima

Priča nam i o (pre)zasićenosti učenika nekim predmetima.

– Siti smo predmeta poput islamskog vjeronauka. Mi savršeno razumijemo Islam te mislim da je toliko islamskog vjeronauka nepotrebno. U mojoj maturantskoj godini srednje škole, imamo previše predmeta koji nam ni ne trebaju za posljednje ispite. Oni nam samo uzimaju vrijeme, koje bi inače koristili za ponavljanje važnijih predmeta koji se pišu na ispitima. Nitko se ne prilagođava učenicima, oni nemaju individualizirani program, objašanjava nam ne znajući da se sa sličnim izazovima suočavaju i hrvatski učenici.

Jedan od takvih primjera je neprepoznavanje talenata i koncentriranje na ocjene, koje često nisu odraz znanja.

Izdvojeni članak
Najteži predmet u školi bio vam je tjelesni odgoj

Ispovijest učenika koji je skoro prošao s 5,0, ali ga je zeznuo – tjelesni

Moja prijateljica nije dobar učenik te ‘šteka’ u nekim predmetima. Međutim, odlična je u kuhanju. Nitko u tom obrazovnom sistemu nije prepoznao njen talent za kuhanje. Čak i ako želi postati kuharica, ona mora imati jako dobre ocjene. Iako nije dobra učenica, to ne znači da je glupa – to samo znači da ima talent u drugim stvarima, brani svoju prijateljicu naša sugovornica.

Veliki problem u marokanskom obrazovanju jest i slaba opremljenost škola. Hajar objašnjava kako u Maroku postoje učenici koji imaju potencijala za predmete poput fizike i kemije, no da o nekim eksperimentima mogu samo maštati. Naime, u Maroku se škole ne mogu opremiti opremom potrebnom za njihovo izvođenje.

Fakulteti, nažalost, nisu iznimka. Onih 11 posto učenika koji ga na kraju i uspiju upisati,  suočavaju se s previše gradiva i previše lekcija.

– Imam kolegu koji dolazi iz SAD-a, te na svojem koledžu uči samo četiri poglavlja na polugodištu. Ja ih učim sedam, a dobivam devet ocjena. Obrazovanje u Maroku je nepotrebno komplicirano, zaključuje Hajar.

Muke na dva jezika

Feškim sporazumom 1912. godine, Maroko je postao francuski protektorat, pa je tako preuzeo i francuski jezik u obrazovanju. U Maroku, službeni jezik u osnovnim i srednjim školama jest arapski, ali na fakultetima, Hajar je doživjela neugodno iznenađenje – fakultet koristi isključivo francuski jezik! Čini se da je marokanski obrazovni sistem i dalje ostao pod utjecajem francuske kulture, te, kako kaže Hajar, to uvelike otežava ljudima na fakultetima jer nikome materinji jezik nije francuski. Francuski čak nije ni službeni jezik u Maroku!

Tri smo svijeta različita

Imajući na umu marokansko i belgijsko obrazovanje, nije teško doći do zaključka da oni nemaju nikakve veze s hrvatskim obrazovnim sustavom. Obje države imaju više službenih jezika, no svaka od njih suočava se s višejezičnosti u obrazovanju na drugačiji način – u Belgiji je službeni jezik obrazovanja francuski, a u Maroku se on mijenja između arapskog i francuskog.

Izdvojeni članak
Najteži predmet u školi bio vam je tjelesni odgoj

Dok je drugima Tjelesni podigao prosjek, za ovih osmero učenika on je prava noćna mora koja ga je narušila

Ako bi se hrvatsko obrazovanje vodilo primjerom Maroka, na hrvatskim fakultetima govorio bi se mađarski jezik, obzirom da je 1912. godine Hrvatska bila u sastavu Ugarske, čiji je službeni jezik bio upravo mađarski. Iako u hrvatskom obrazovanju postoji mnogo nedostataka na kojima se može i mora poraditi, možemo biti zahvalni što fakultet u Hrvatskoj danas ne zovemo főiskola.

Belgijski obrazovni sistem jest bolji od hrvatskog u mnogim pogledima. Za maturante u Belgiji nema straha oko toga kako će napisati maturu, hoće li imati problema s upisima na postanistudent, zapravo, nema straha oko toga hoće li moći ostvariti svoje snove. Svatko ima priliku koju može iskoristiti. U hrvatskom obrazovnom sustavu, za tu priliku se treba izboriti, kao i u marokanskom. Belgijske srednje škole ne uspijeva završiti gotovo 9 posto učenika, dok se Hrvatska može pohvaliti s činjenicom da samo 3 posto učenika ne završava srednju školu!

Nije sve tako crno, barem izvodimo eksperimente

Osim toga, možemo se i pohvaliti kako, na neki način državnom maturom dajemo drugu šansu učeniku da svojim znanjem dokaže da je sposoban upisati određeni smjer na fakultetu. U Maroku se ne mogu pohvaliti time, već smatraju da učenik mora imati vrlo dobre ocjene tijekom cjelokupnog srednjoškolskog obrazovanja.

Izdvojeni članak

Iz NCVVO-a pokušali opravdati propuste na maturi: ‘Mi smo jednostavno nastojali ići na ruku učenicima’

S druge strane, mi ne sanjamo o kemijskim eksperimentima, mi ih izvodimo. Koliko god slaba opremljenost škola bila u nekim slučajevima, barem smo jednom gledali kemijsku reakciju cinka i sumpora ili smo barem jednom radili s modrom galicom. I, iako nisam učenik privržen kemiji, moram reći da je moja profesorica radila vrhunske eksperimente. Da je radila u Maroku, možda ne bi imala raditi s čim.

Međutim, svi obrazovni sustavi dijele jedno – u svakom od njih učenik mora imati vrlo dobre ocjene kako bi izborio budućnost koja je i nakon toga nesigurna.

Od samo četiri smjera srednje škole do upisa na faks bez mature: Priča o obrazovanju od Belgije do Maroka
Share via
Copy link
Powered by Social Snap