Doznajemo novi limit roditeljskih ispričnica: ‘Neki su djeci pravdali i po 400 sati godišnje’
Maksimalno 12 dana u nastavnoj godini – toliko bi trebalo biti novo ograničenje broja izostanaka koji mogu opravdati roditelji. Otkrila nam je to Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja koja već posljednjih osam godina zahtjeva tu izmjenu Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera. Navela je kako su neki roditelji zloupotrebljavali mogućnost beskonačnog opravdavanja izostanaka svoje djece i to do krajnjih granica. Prema njezinim riječima, roditelji su zloupotrebljavali mogućnost opravdavanja izostanaka, ponekad i do 400 sati godišnje bez liječničke ispričnice. Zbog toga je ova promjena, kaže Hitrec, važan korak naprijed.
Roditelj piše ispričnicu za učenika | Foto: srednja.hr
Posljednjih osam godina roditeljima je dana mogućnost da više puta godišnje opravdaju izostanak djeteta s nastave, maksimalno do tri dana za redom. To znači da su roditelji gotovo svaki tjedan mogli opravdati tri dana izostanka djeteta iz škole i to bez ikakve liječničke potvrde ili ispričnice. No, ta mogućnost će se uskoro ograničiti. To su nam potvrdili iz Ministarstva obrazovanja koji rade na izmjenama pravilnika koji to propisuje – Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera.
Roditelji će moći opravdati maksimalno 12 dana
Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja i ravnateljica Upravne škole Zagreb, otkrila nam je koje se promjene u vezi toga planiraju izmjenama Pravilnika. Inače, Udruga ravnatelja posljednjih se osam godina borila da se to ograničenje konačno uvede jer su neki roditelji to ekstremno iskorištavali.
– Od kad je Pravilnik donesen, svake godine tražimo da se to revidira. Jer se svake godine povećava broj sati koje opravdavaju roditelji, koristeći upravo tu mogućnost iz Pravilnika. S obzirom na to da je prošle godine naša Udruga dala konkretan prijedlog, da se ograniči opravdavanje izostanaka na maksimalno 12 nastavnih dana, ovo što se sada predlaže je ustvari isto toliko – 2 puta po 3 dana u jednom polugodištu, što je ukupno u jednoj školskoj godini 12 dana. Osim što mi smatramo da možda bi bilo prihvatljivije za roditelje da piše 12 dana, a ne po 3 dana jer neki možda neće koristiti 3 dana, nego dva ili jedan dan kad se radi o nekim kraćim virozama koje zahvaćaju i vikend, rekla je Hitrec u razgovoru za srednja.hr.
Smatra kako je ovo pozitivna promjena koja će poboljšati situaciju s izostancima učenika, a nada se da će to ograničenje više osvijestiti roditelje koji su tu mogućnost iskorištavali do ‘krajnjih granica’. No, kako će to ograničenje u konačnici izgledati valja pričekati i službenu objavu izmjena Pravilnika. Valja napomenuti da je isto tvrdio i novi srednjoškolski sindikat Znanje te da su na sastanku ovog ljeta također tražili da se uvede ograničenje na broj izostanaka koji mogu opravdati roditelji.
‘Imamo učenike koji imaju po 400 sati u jednoj nastavnoj godini koje su opravdali roditelji’
Na našem portalu smo pitali naše čitatelje treba li roditeljima ograničiti mogućnost pravdanja izostanaka, a u anketi je do utorka 28. listopada do 12:40 sudjelovalo 1.603 čitatelja. Stavovi su poprilično podijeljeni – 51,28 posto smatra da treba ograničiti jer to roditelji i učenici masovno iskorištavaju, a 44,67 posto misli suprotno i tvrde da roditelji moraju imati pravo pravdati izostanke kada god treba. Samo 4,05 posto čitatelja koji su sudjelovali u anketi je reklo da nije sigurno. Detaljne rezultate ankete možete pogledati niže.
Rezultati ankete o tome treba li roditeljima ograničiti mogućnost pravdanja izostanaka na dan 28. listopada 2025. u 12:40 | Izvor: srednja.hr
– Imamo učenike koji imaju po 400 sati u jednoj nastavnoj godini koje su opravdali roditelji. Inače je dosta uobičajeno mišljenje roditelja da su djeca njihovo privatno vlasništvo, pa da onda oni mogu odlučivati za njih i u situacijama kada idu na štetu djeci. Ovo je jedna od situacija kad se ide na štetu djeci, u smislu toga da djeca ostaju doma kad nisu spremna za neku pisanu provjeru. Time se izbjegava odlazak kod liječnika, tako da se ide na štetu djece. Ako je netko toliko bolestan, da svako malo, svaki tjedan izostaje dva do tri dana, a ne ide kod liječnika, onda je to pitanje kakva je to roditeljska briga, istaknula je Hitrec.
‘Kada god su učenici rekli da ne žele ići u školu ili su samo ležali u krevetu i nisu htjeli ustati, roditelji su to opravdavali’
Na pitanje jesu li roditelji bili ti koji su poticali djecu da ostanu doma jer im oni mogu opravdati tri dana izostanka ili su djeca ta koja su vršila pritisak na roditelje da im to opravdaju, Hitrec kaže kako to zapravo najbolje znaju sami roditelji i učenici.
– Ali, prema onome što i sami učenici kažu, situacija je takva da kada god su rekli da ne mogu ići u školu ili da ne žele ići u školu ili su samo ležali u krevetu i nisu htjeli ustati, da su to roditelji opravdavali tako da za učenike nema negativnih posljedica. S druge strane, jedan dio roditelja se žali da nemaju autoritet nad svojom djecom i da ih jednostavno ne mogu spriječiti u nekom nepoželjnom ponašanju jer su roditelji nemoćni. Slična je situacija i s velikim brojem sati na ekranima kod kuće. Vrlo često nam u razgovoru, kad bi im mi sugerirali da uzmu mobitel djeci u određeno doba, npr. u 11 navečer, kako bi se djeca mogla odmoriti do ujutro za školu, roditelji redovito kažu da je to apsolutno nemoguće. Da oni ne mogu nekome od 15 godina uzeti mobitel i zadržati ga u nekoj drugoj prostoriji preko noći. Roditelji se ustvari i sami žale da nemaju autoriteta i da nemaju snage provesti nešto što bi i sami možda željeli, i to je vezano uz opravdanje izostanaka i uz mobitel i izlaske i neučenje i slične situacije, objašnjava Hitrec.
Hitrec tvrdi da se u Pravilniku treba još dosta toga promijeniti
Iako je ova promjena Pravilnika pozitivan pomak, Hitrec kaže da treba vidjeti kako će se to reflektirati u praksi. Uz to, bitno im je i od kada će ta mjera početi vrijediti. Iz MZOM-a su nam otkrili da će se izmjene Pravilnika naći na javnom savjetovanju vrlo brzo – kroz iduća dva tjedna.
– Moguća su tri scenarija – od trenutka donošenja Pravilnika, od drugog polugodišta ili tek od sljedeće školske godine. O tome moramo informirati i učenike i roditelje i promijenit možda i neke naše akte koji su vezani uz to, tako da ćemo to vidjeti. Ali svakako je to korak naprijed, poručila je Hitrec.
Što se sve uopće propisuje Pravilnikom o kriterijima za izricanje pedagoških mjera detaljno smo objasnili u ovom tekstu. Osim ograničenja pravdanja izostanaka, Pravilnikom je planirano i ograničenje korištenja mobitela u školama, no još nije poznato hoće li se to odnositi samo na osnovne ili i na srednje škole. Hitrec tvrdi da se u Pravilniku zapravo treba još dosta toga promijeniti, poput gradiranja lakših i težih prekršaja.
– To treba dobro preispitati, jer smo vidjeli da tu ima niz nelogičnosti. Na primjer, osobito u srednjim školama, sve je češće prevare na testovima, prepisivanje, korištenje tehnologije i ne mislim samo na mobitele, a to se smatra najlakšim prekršajem i čak ako se on više puta ponavlja, ustvari se izriče najblaža pedagoška mjera, opomena razrednika. I to je samo jedan primjer, zato kažem da treba pregledati dobro sve to. Ono što je dosta otežavajuće je to što taj Pravilnik obuhvaća djecu vrlo različite dobi, od 7 godina i prvog razreda osnovne škole do maturanata, odnosno punoljetnih osoba. Bilo bi dobro da je to razgraničeno, objasnila je Hitrec.
