Fuchsu stiglo oštro otvoreno pismo: ‘Gotovo 30 godina niste posvetili vrijeme ovom problemu’
Koja je odgovarajuća vrsta obrazovanja za svaki predmet nastavnika u srednjim školama propisano je pravilnikom starom gotovo 30 godina i treba donijeti novi, poručila je doktorica filozofije Ferenec Kuća u otvorenom pismu ministru Fuchsu. Naime, važećim pravilnikom nizu struka omogućeno je predavanje Etike, a smatra da se uglavnom radi o neodgovarajućim profilima. Istovremeno, predmetni kurikulum propisuje nešto sasvim drugo.
Radovan Fuchs, Maja Ferenec Kuća | foto: Grad Koprivnica, UNIZD
Iako je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih u 2019. donijelo novi pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja za učitelje u osnovnim školama, za one u srednjima važeći je još iz 1996., s izmjenama u 1999. godini. Nakon našeg teksta o tome kako sve više srednjoškolaca bira Etiku umjesto Vjeronauka otvoreno pismo ministru Radovanu Fuchsu poslala je doktorica filozofije Maja Ferenec Kuća, trenutačno učiteljica Hrvatskog jezika u III. osnovnoj školi Varaždin, koja je ranije za naš portal komentirala nastavu Etike.
– Ovim dopisom želim ukazati na problem kojem Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih nije posvetilo svoje vrijeme već gotovo 30 godina, ili ga je u međuvremenu, točnije 2016. godine, posvetilo vrlo malo, Nacrtom Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, pa onda nakon e-Savjetovanja Nacrta opet nimalo. Riječ je o Pravilniku o stručnoj spremi i pedagoškopsihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu iz 1996. godine prema kojem se u Članak 2. pod rednim brojem 24. i 25. nalaze nastavni predmeti Etika i kultura i Etika, i prema kojem nastavu iz tih predmeta mogu, osim diplomiranih filozofa, Etiku i kulturu predavati i politolozi, i sociolozi i teolozi, a Etiku teolozi, kateheti i svi oni s visokom školskom spremom društveno-humanističkog smjera. S obzirom da se od 1996. godine do dana današnjeg u srednjoj školi ne nudi predmet Etika i kultura, već samo Etika i to isključivo kao izborni predmet, onda se ovaj dopis odnosi prvenstveno na (ne)odgovarajući profil nastavnika koji mogu predavati Etiku u srednjim školama, a to su sve visoke školske spreme koje sam prethodno navela. Drugi dio dopisa odnosi se na potencijalno novi Pravilnik, Nacrt Pravilnika iz 2016. godine, u kojem se navode odgovarajuće vrste obrazovanja za nastavnika Etike i kulture, Etike i Filozofije. No, oba dijela ovog dopisa treba razumijevati kao koherentnu cjelinu, a ne dva odvojena dijela, započinje u otvorenom pismu Ferenec Kuća.
Pravilnik kaže jedno, kurikulum drugo: ‘Hoće li ijedan drugi profil nastavnika, znati i umjeti prenijeti znanje učenicima?’
Ferenec Kuća podsjeća da je 2016. godine u javnom savjetovanju izašao nacrt novog pravilnika, ali na kraju nikada nije usvojen. Taj prijedlog, ističe, preciznije je propisivao stručnu spremu za nastavu Etike. No, i dalje apsurdno, tvrdi.
– Tim je Nacrtom predviđeno da: 1. Etiku i kulturu mogu predavati politolozi, sociolozi, teolozi, kroatolozi i religiolozi, 2. Etiku mogu predavati teolozi, kateheti, kroatolozi i religiolozi i (najveći apsurd) 3. Filozofiju mogu predavati politolozi, sociolozi, teolozi, kroatolozi i religiolozi. Iako bi trebalo težiti donošenju novog Pravilnika, što se očito 2016. godine i pokušalo, smatram da je donošenje Pravilnika ovakvih uvjeta vezanih uz Etiku (i kulturu) i Filozofiju nedopustivo. Nedopustivo je jer donošenje Pravilnika prema Nacrtu, negira ne samo specifičnost tih nastavnih predmeta, već i cijelu struku. Na to je upozorila i većina relevantnih institucija, kao što su Institut za filozofiju u Zagrebu, Hrvatsko logičko udruženje, Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci, Odjel za filozofiju Sveučilišta u Zadru, Hrvatsko društvo za analitičku filozofiju, Hrvatsko filozofsko društvo i drugi (vidljivo iz komentara na članke Nacrta Pravilnika), ali i istaknuti pojedinci, stručnjaci u tom području. 2024. godine sam i sama pokrenula peticiju koju je potpisalo 245 osoba, a ona se primarno odnosi na predmet Etika i profil nastavnika koji taj nastavni predmet mogu predavati, izdvojila je Ferenec Kuća.
Napomenimo kako je, pomalo paradoksalno, u kurikulumima Etike za gimnazije i strukovne škole propisan nešto drukčiji profil nastavnika koji je može predavati nego u važećem pravilniku. Konkretno, u kurikulumu za gimnazije iz 2019. i onom za strukovne škole iz 2025. stoji da učenje predmeta Etike može biti povjereno isključivo učitelju sa završenim sveučilišnim studijem filozofije.
– Iako Kurikulum ne propisuje tko može što predavati, nije na odmet primijetiti da je uloga učitelja razložno pridana osobi koja je jedina kompetentna da takav kurikulum i provede. Jer hoće li ijedan drugi profil nastavnika, osim diplomiranog filozofa, profesora filozofije i magistra edukacije filozofije, znati i umjeti učenicima prenijeti ono što, primjerice, Kantova etika dužnosti zapravo znači i koja je razlika između zlatnog pravila i Kantovog kategoričkog imperativa? Odgovorno tvrdim da neće, mišljenja je Ferenec Kuća.
‘Politolozi, sociolozi, teolozi, kroatolozi i religiolozi nisu nimalo osposobljeni za poučavanje etike, a kamoli filozofije’
Ferenec Kuća je u 2021. bila dio radne skupine koja je izrađivala standarde kvalifikacije za sveučilišnog prvostupnika filozofije i magistra edukacije filozofije. Tvrdi kako kvalifikacija magistra edukacije filozofije svojim obaveznim i izbornim ishodima učenja omogućuje obavljanje posla nastavnika Etike, Filozofije i Logike.
– Dovoljno je pogledati izvedbene programe drugih studija koji, prema Nacrtu, omogućavaju kompetentnost u poučavanju Etike, Etike i kulture i Filozofije, a zatim i silabe pojedinih kolegija, usporediti ih s programima i silabima na studijima filozofije i onda vrlo lako doći do zaključka kako politolozi, sociolozi, teolozi, kroatolozi i religiolozi nisu nimalo osposobljeni za poučavanje etike, a kamoli filozofije. U konačnici, ovim dopisom želim ukazati na problem zastarjelosti Pravilnika iz 1996. godine koji je trenutno i dalje jedini važeći u tom pogledu i na prijeku potrebu donošenja novog Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja nastavnika u školskim ustanovama, ali nikako ne prema Nacrtu iz 2016. godine. Komentari na Nacrtu Pravilnika jasno pokazuju protivljenje struke uz argumentirane tvrdnje i smatram da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih dužno uzeti u obzir argumentiranu raspravu i posljedično tome izraditi novi Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu. Da bi se to napravilo na najbolji mogući način, potrebno je za sudjelovanje u izradi pitati relevantne stručnjake u tom području i, slijedom toga, usvojiti argumentirane zaključke, napisala je Ferenec Kuća ministru Fuchsu.
I jedan ravnatelj skrenuo pozornost na zastarjelost pravilnika, iz Ministarstva šute
Podsjetimo, nije Ferenec Kuća prva koja skreće pozornost na zastarjelost spomenutog pravilnika. To je nedavno učinio i ravnatelj Gimnazije Pula kada smo pisali o nestručnim zamjenama. Kazao nam je kako, primjerice, prema tom pravilniku za nastavnika Biologije u srednjoj školi može biti zaposlen profesor biologije, diplomirani inženjer biologije ili diplomirani inženjer biotehnologije.
– No, vi na PMF-u imate niz drugih titula, na primjer nakon eksperimentalne biologije. Oni koji završe takav studij su više-manje stručni ljudi, ali formalno i pravno ih srednja škola ne može zaposliti kao stručne osobe. S druge strane, u osnovnim školama ti su studiji navedeni kao stručni, pojasnio nam je ranije ravnatelj Gimnazije Pula Nikola Vujačić.
Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih poslali smo upit planiraju li donijeti novi pravilnik o stručnoj spremni nastavnika u srednjim školama, no na njega nisu odgovorili. Spomenimo da izmjene ili donošenje takvog akta nisu u planu Ministarstva za 2026. godinu koje je trenutačno u javnom savjetovanju, pa je još podložno promjenama.
Pridružite se našem Instagram kanalu.
