Hrvatski učitelji su među obrazovanijima, a misle da ih društvo ne cijeni. Svaki četvrti bi dao otkaz
Hrvatski učitelji imaju viši stupanj obrazovanja u odnosu na svoje međunarodne kolege, sigurniji posao nego oni u drugim zemljama, a preko 80 posto njih poslom je zadovoljno i ogromna većina slaže se s učenicima. Ipak, svaki četvrti učitelj i nastavnik namjerava napustiti profesiju u idućih pet godina, pokazuju rezultati istraživanja TALIS 2024. Hrvatska se nalazi i u skupini zemalja s najnižim postotkom učitelja koji smatraju da to zanimanje cijeni u društvu – takvih je tek devet posto. Nezadovoljniji su i plaćom od svojih kolega u EU.
Vinko Filipović, ravnatelj NCVVO-a, predstavio je rezultate istraživanja TALIS 2024. | foto: Unsplash/srednja.hr
Kakvi su stavovi hrvatskih učitelja o njihovom zanimanju i poslu koji obavljaju, a u odnosu na njihove kolege u drugim zemljama? Odgovor na to doznali smo na predstavljanju prvih rezultata Međunarodnoga istraživanja o učenju i poučavanju TALIS 2024. Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). U istraživanju su sudjelovale ukupno 53 zemlje, a ideja je pružiti bolji uvid u stanje učiteljske profesije i nastavne prakse u zemljama sudionicama te omogućiti usporedbe obrazovnih politika i pristupa među zemljama.
Samo istraživanje često se naziva ‘glasom učitelja i nastavnika’, a u Hrvatskoj ga je proveo Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja u veljači i ožujku 2024. godine. U ispitivanju je sudjelovalo 3.163 učitelja i 259 ravnatelja iz 296 osnovnih škola te 3.497 nastavnika i 180 ravnatelja iz 200 srednjih škola.
Hrvatski učitelji među najobrazovanijima su
Većinu nastavničkog kadra u Hrvatskoj, pokazuju to rezultati ovog istraživanja, čine žene; Hrvatska je u skupini zemalja s najvećim udjelom žena u toj profesiji. Učitelji u osnovnim školama u Hrvatskoj prosječne su dobi 43,6 godina, oko godinu manje od međunarodnih prosjeka, dok prosječna dob srednjoškolskih nastavnika iznosi 46 godina.
Zanimljiv je i podatak da su hrvatski učitelji među najobrazovanijima u promatranim zemljama – osnovnoškolski su treći, a srednjoškolski nastavnici drugi prema stupnju obrazovanja. Konkretnije, čak 94,2 posto učitelja predmetne nastave u našim osnovnim školama ima završen četverogodišnji ili petogodišnji studij, a postotak nastavnika u srednjim školama koji imaju fakultetsko obrazovanje je 87,4 posto. U prvom slučaju postotak je čak dvostruko veći od prosjeka TALIS-a (44 posto) i značajno veći od prosjeka OECD-a (57 posto), dok je prosjek zemalja EU oko 75 posto.
Stupanj obrazovanja učitelja u Hrvatskoj | izvor NCVVO, TALIS 2024.
Učitelji u Hrvatskoj imaju sigurniji posao nego njihovi inozemni kolege
Gledajući radno iskustvo naših i učitelja u ostalim zemljama, prosjek godina rada u školi podjednak je – oko 16 godina za učitelje u osnovnima i 17 za učitelje u srednjim školama. Otprilike svaki drugi učitelj i ma i prethodno radno iskustvo izvan rada u nastavi. Prilikom prikaza rezultata u NCVVO-u su istaknuli i podatak da su učitelji u Hrvatskoj kojima je poučavanje u školi druga karijera statistički značajno zadovoljniji poslom od učitelja kojima je to prvi odabir karijere.
Iz rezultata se može iščitati i da učitelji i nastavnici u Hrvatskoj imaju sigurniji posao nego njihovi inozemni kolege. Više od 90 posto učitelja i nastavnika u Hrvatskoj stalno je zaposleno, dok je međunarodni prosjek TALIS-a, EU-a i OECD-a, koji iznose oko 80 posto. U Hrvatskoj i preko 80 posto učitelja radi na puno radno vrijeme, slično kao i u ostalim promatranim zemljama.
– Hrvatska je uz Dansku, Latviju, Francusku, Novi Zeland i Litvu među šest zemalja s najsigurnijim poslom u smislu ugovora o radu. To je, ja bih rekao i pohvalno, ali isto tako daje i određenu sigurnost učiteljima, naveo je Vinko Filipović, ravnatelj NCVVO-a na predstavljanju rezultata.
Ipak, unatoč tome, istraživanje je pokazalo i da je došlo do značajnih promjena po pitanju nedostatka osoblja u hrvatskim školama. U Hrvatskoj je 17,7 posto osnovnoškolskih ravnatelja izjavilo da se suočava s manjkom učitelja, dok je 19,2 posto srednjoškolskih ravnatelja izjavilo da se suočava s manjkom nastavnika, što je rast od gotovo deset postotnih poena u odnosu na TALIS istraživanje iz 2018. Sve je veći problem i nedostatak nenastavnog osoblja u školama, istaknuli su ravnatelji škola.
U razredima imamo značajno manje učenika nego druge zemlje
Kada je riječ o radnom vremenu, učitelji od 5. do 8. razreda osnovne škole u Hrvatskoj naveli su da prosječno rade 43,5 sati tjedno, što je 3 do 5 sati više od međunarodnih prosjeka. Srednjoškolski nastavnici u Hrvatskoj istaknuli su da prosječno rade 40,4 sati tjedno. Porast broja učitelja dok se u Hrvatskoj smanjuje broj učenika goruća je tema već neko vrijeme. I ovo istraživanje pokazalo je da učitelji i nastavnici u Hrvatskoj rade u razredima koji prosječno imaju 19 učenika, dok međunarodni prosjek iznosi 25 učenika.
Kada je riječ o strategijama podučavanja koje koriste, učitelji i nastavnici u Hrvatskoj istaknuli su da se najviše koriste objašnjavanjem učenicima što trebaju naučiti, na koji je način novo gradivo povezano sa starim te postavljaju ciljeve na početku sata ili cjeline koju obrađuju. Pohvalno je i da je, u usporedbi s prethodnim TALIS istraživanjem iz 2018., zabilježen je statistički značajan porast udjela učitelja i nastavnika koji primjenjuju strategije usmjerene na razvoj kritičkoga mišljenja učenika.
U usporedbi s međunarodnim prosjekom, učitelji u Hrvatskoj navode i manje problema s održavanjem razredne discipline. Također, hrvatski srednjoškolski nastavnici u manjoj mjeri navode probleme s razrednom disciplinom u usporedbi s učiteljima u Hrvatskoj. Najviše problema s održavanjem discipline iskazuju učitelji i nastavnici s manje godina radnoga iskustva u nastavi.
Smatraju li učitelji da su pod stresom na poslu?
Česta je tema među prosvjetarima u doživljavanje stresa na radnome mjestu. Kada je riječ o učiteljima osnovnih škola, oko 12 posto reklo ih je da uopće ne doživljava stres, a njih oko 46 posto da ga doživljava donekle, dok preostalih 41 posto prilično ili veoma doživljava stres na poslu. Kada je riječ o srednjoškolskim učiteljima u Hrvatskoj, njih 18 posto kaže da na poslu nema stresa, a oko 51 posto da donekle doživljavaju stres, što znači da oko 30 posto srednjoškolskih nastavnika osjeća popriličnu razinu stresa. U usporedbi s prosjekom EU – oko 14 posto učitelja nema stresa na poslu, oko 42 posto donekle osjeća stres, dok visoki stres na razini EU doživljava oko 43 posto učitelja.
– Nešto što je po meni jako zanimljivo je doživljaj stresa učitelja i nastavnika u zemljama sudionicama. U Hrvatskoj je ‘nimalo’ navelo 12,4 posto učitelja, dakle u tom je pogledu Hrvatska bolja od niza zemalja za koje ne biste pomislili da je to tako pa smo bolji od doživljaja stresa od učitelja u Finskoj ili Francuskoj, što je na prvi dojam iznenađujuće, rekao je Filipović.
U najčešće izvore stresa ubrajaju se prevelika količina administrativnih poslova, zatim odgovornost za uspjeh učenika i rješavanje zabrinutosti roditelja. U međunarodnome kontekstu, za razliku od Hrvatske, značajno su veći izvori stresa za učitelje prevelik broj nastavnih sati, stres zbog zahtjeva kontinuiranoga profesionalnog učenja, kao i nošenje s promjenjivim zahtjevima vlasti. U odnosu na prošlo TALIS istraživanje, vidljivo je statistički značajno povećanje postotka učitelja koji doživljavaju stres na poslu, u Hrvatskoj za preko šest posto.
Doživljaj stresa na poslu kod hrvatskih i učitelja u drugim zemljama | Izvor: NCVVO
Ogromna većina učitelja smatra da se s učenicima dobro slažu, ali manje ih smatra da ih učenici cijene
Kroz istraživanje su učitelji procjenjivali svoj odnos prema učenicima i s učenicima. Između 96 i 97 posto učitelja reklo je da vjeruje da je dobrobit učenika važna, a oko 95 posto navodi da se s učenicima dobro slažu, što se preklapa s međunarodnim prosjecima. Oko 93 posto osnovnoškolskih učitelja i 88 posto srednjoškolskih navodi da ih zanima što učenici žele reći, dok preko 95 posto nastavničkog osoblja ističe da ako neki učenik treba dodatnu pomoć, škola mu je pruža.
Iako prevladavajuća većina učitelja i nastavnika smatra da se s učenicima dobro slažu, manji postotak smatra da ih učenici cijene – oko 63 posto osnovnoškolskih učitelja i 72 posto srednjoškolskih stava je da ih učenici njihove škole cijene. Isto tako, po pitanju odnosa s roditeljima Hrvatska se svrstala među zemlje s najnižim postotkom učitelja koji smatraju da ih roditelji ili skrbnici njihovih učenika cijene.
Istraživanje je pokazalo i da se Hrvatska nalazi u skupini zemalja s najnižim postotkom učitelja koji smatraju da se učiteljsko zanimanje cijeni u društvu. Da su cijenjeni u društvu smatra ih oko 9 posto. Prosjek EU-a je oko 15 posto, prosjek OECD-a 21 posto, a sudionika Nalazimo se i u skupini zemalja s najnižim postotkom učitelja i nastavnika koji smatraju da se njihovo zanimanje cijeni među političarima i u medijima – 4,5 posto učitelja i 6,1 posto nastavnika smatra da u Hrvatskoj političari cijene stavove učitelja i nastavnika, dok 6,8 posto učitelja i 11 posto nastavnika smatra da su učitelji i nastavnici cijenjeni u medijima.
Svaki četvrti želi napustiti profesiju, ali ogromna većina kaže da su zadovoljni poslom
U sklopu ovog istraživanja svaki četvrti učitelj i nastavnik u Hrvatskoj (26,1 posto OŠ i 27,6 posto SŠ) izjavio je da namjerava napustiti profesiju u sljedećih pet godina. Kao najčešće razloge navode osobne ili obiteljske, zatim odlazak na posao izvan sustava obrazovanja, odlazak na daljnje obrazovanje ili osposobljavanje kao i odlazak na drugi posao, ali izvan nastave.
Ipak, u Hrvatskoj čak 84 posto učitelja i 89 posto nastavnika navodi da su zadovoljni poslom, dok bi 67 posto učitelja i 73 posto nastavnika ponovno odabralo taj posao. S druge strane, 12 posto učitelja i 10 posto nastavnika žali što su odabrali nastavničko zanimanje. Očekivano, učitelji u Hrvatskoj nalaze se u skupini zemalja s najmanjim udjelom učitelja koji su zadovoljni svojom plaćom. Zadovoljnih je oko 22 posto, dok je u prosjek zadovoljnih na razini EU oko 37 posto, približno kao i prosjek OECD-a. Hrvatski učitelji i nastavnici također su manje zadovoljni uvjetima zaposlenja u odnosu na svoje kolege u većini zemalja sudionica, odnosno nešto više od polovice učitelja i nastavnika u Hrvatskoj.
Zadovoljstvo učitelja i nastavnika poslom | izvor: NCVVO, TALIS 2024.
Filipović: Iznenadio me postotak učitelja koji vole predmet koji predaju
U zaključku se ravnatelj NCVVO-a osvrnuo na dio rezultata koje smatra pozitivnim iznenađenjem.
– Ugodno me iznenadilo da 99 posto učitelja voli predmet koji predaje, a 90 posto izjavilo je da radi iz entuzijazma. I to je ono što nije floskula koju sam čak i ja znao upotrebljavati u različitim prigodama. Isto tako, ugodno je iznenađenje da preko 80 posto misle da njihovi učenici cijene njih kao učitelje, a visok postotak je onih učitelja koji i kada bi drugi puta birali zanimanje, ponovno bi odabrali učiteljsko zanimanje. Ohrabrujući je i pokazatelj da stres u hrvatskim školama kod naših učitelja znatno je u postotku niži, ali je i važno istaknuti da je najveći razlog stresa briga učitelja za uspjeh učenika. Četvrta dimenzija koja mi se činila iz čitave prezentacije pokazatelja je da je trend obrazovnih strategija 2024. u odnosu na 2018. u porastu u postotku primjene obrazovnih strategija koje traže kritičko mišljenje kod naših učenika. To je dio statistike koji u pozitivnom smislu oslikava naše učitelje i nastavnike, naveo je Filipović.
Ističe, neki dijelovi istraživanja očekivani su mu.
– Što se tiče ne neugodnog, nego očekivanog da naši učitelji nisu zadovoljni materijalnim statusom, da nisu zadovoljni društvenom cijenjenosti svoje profesije, a onda u onim segmentima kada su u pitanju i političari. Za mene je taj dio rezultata očekivan, to je svojevrsna percepcija i svih godina u kojima pratimo obrazovni sustav. Ali ovo ugodno je nešto što se u hrvatskoj javnosti baš tako često ne spominje, a takve su činjenice, rekao je Filipović.
Istaknuo je i pozitivnim činjenicu da su učitelj osnovne škole na drugom, a nastavnici srednjih škola na trećem mjestu prema razini svoga obrazovanja.
– Ohrabruje i podatak da oni koji nisu nikad radili u nekom drugom zanimanju, nego samo u školi, imaju u nešto nižem postotku pozitivno mišljenje o toj profesiji. A to znači da su oni koji su pokušali raditi nešto drugo pa došli raditi u školu imaju pozitivnije mišljenje o radu u školi od onih koji to nisu, zaključio je Filipović.
Cjelovite rezultate istraživanja TALIS 2024. možete proučiti u prezentaciji u nastavku. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
