Imate manju plaću od one objavljene u medijima? Objašnjavamo zašto je to tako
Podaci o plaćama nastavnika dolaze Centraliziranog obračuna plaća u vlasništvu FINA-e. Upravo iz tog sustava svakog mjeseca Ministarstvo obrazovanja objavljuje podatke o njihovim prosječnim i medijalnim neto i bruto plaćama. No, mnogi nastavnici budu šokirani kada iznos prosječne i medijalne plaće nije u cent identičan kao na njihovim platnim listama. Osim što na iznos plaće utječe puno faktora, postoji i matematičko objašnjenje zašto plaće nisu identične onima koje se objavljuje Ministarstvo.
Foto: Canva
Svaki put kada se objave podaci o prosječnim i medijalnim plaćama u Hrvatskoj, bilo na nacionalnoj razini ili na razini određenog sektora, mnogi se žale kako to ‘nije realno’ i da je stvarni iznos puno manji. Upravo to misle i mnogi nastavnici čije prosječne i medijalne bruto i neto plaće svakog mjeseca objavljuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Neki čak i tvrde da se podacima namjerno ‘manipulira’ i da se u javnost ‘plasira veća brojka’ kako bi se stvorio krivi privid.
Još za vrijeme štrajka nastavnika 2019. digla se velika buka kada su objavljene prosječne plaće nastavnika. Tvrdili su da bi se trebala objaviti i medijalna plaća jer se ona smatra ‘pravednijom’ i ‘realnijom’. Na kraju ispada da je medijalna plaća nastavnika veća od prosječne, iako mnogi i dalje tvrde da su plaće u obrazovanju puno manje nego što se prikazuje. Neki nastavnici budu šokirani ako njihova plaća nije u cent točna kao ona objavljena u medijima. No, za to postoji vrlo jednostavno, matematičko objašnjenje, uz koje svakako treba u obzir uzeti i činjenicu da na plaću utječe još niz raznih faktora.
Odakle dolaze podaci o plaćama?
Kako bismo objasnili zašto plaće nekih nastavnika nisu identične onima koje objavljuje MZOM, najprije ćemo odgovoriti na pitanje – odakle uopće dolaze podaci o plaćama? Plaće nastavnika nalaze se u Centraliziranom obračunu plaća (COP) koji je u vlasništvu FINA-e. To je poslovno-informatički sustav namijenjen za obračun i isplatu plaća, kao i ostalih materijalnih prava, naknada i drugog dohotka zaposlenicima i vanjskim suradnicima u državnoj službi i javnim službama te za kvalitetno izvješćivanje i analitiku isplaćenih plaća na razini cijeloga sustava.
Za pristup tim podacima potrebno je imati certifikat se izdaje u ime poslovnog subjekta te glasi na ime i prezime osobe ovlaštene za upotrebu servisa kao i FINA kriptouređaj s dodijeljenim pravom na pojedini dio sustava. Upravo iz tog sustava MZOM svakog mjeseca vadi podatke o plaćama nastavnika te ih objavljuje na službenim stranicama.
Što čini plaću zaposlenika u školama?
Plaću zaposlenika škola čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Valja istaknuti da osnovna plaća nije isto što i osnovica plaće. Osnovica plaće u javnim službama se utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi. Osnovna plaća izračunava se tako da se bruto osnovica plaće, koju ugovore sindikati i Vlada, množi s pripadajućim koeficijentom radnog mjesta zaposlenika koja je propisana Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama.
Na plaću nastavnika utječe i radni staž. Prema Zakonu o plaćama u javnim službama, plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža. Također puno ovisi i to ima li nastavnik ili nastavnica djecu jer to povisuje plaću za nekoliko stotina eura, ovisno o broju djece.
Uz sve navedeno, ne smijemo zaboraviti i na dodatke na osnovnu plaću. U to spadaju dodaci za uspješnost na radu, dodaci za otežane uvjete rada, dodaci za posebne uvjete rada, položajni dodaci i uvećanja plaće.
Koje sve podatke o plaćama objavljuje MZOM?
MZOM objavljuje podatke o prosječnim i medijalnim neto i bruto plaćama nastavnika u osnovnim i srednjim školama. Neto plaća je ono što nastavnici dobivaju na račun nakon što su plaćeni svi porezi i doprinosi. Uz te podatke navodi se i prosječna dob nastavnika zbog toga što se iznos plaće povećava s brojem godina radnog staža. Objavljuje se i razina napredovanja uz koji dolazi i pripadajući koeficijent. To znači da što je veće napredovanje nastavnika, veći mu je koeficijent, što znači da im se povećava i plaća. Također je bitno istaknuti da se podaci o plaćama koje objavljuje MZOM odnose na zaposlenike koji rade na puno radno vrijeme.
Što je prosječna, a što medijalna plaća?
Iznosi o prosječnim i medijalnim isplaćenim plaćama sadržavaju i dodatke na plaću koji su ugovoreni važećim kolektivnim ugovorima poput dodatka za prekovremeni rad, dodatka za rad u smjenama i za rad u posebnim uvjetima rada. U iznose objavljenih podataka o plaćama nastavnika nije uključena naknada za trošak prijevoza kao ni iznosi materijalnih prava poput jubilarnih nagrada, otpremnina i pomoći.
Prosječna plaća računa se kao aritmetički prosjek svih plaća u nekom sustavu i stoga predstavlja okviran broj jer ne govori puno o tome koliko je u sustavu onih s malom, a koliko onih s velikom plaćom. Medijan je broj koji razdvaja sortiranu listu brojeva točno na pola. Medijalna plaća, dakle, ne dobiva se tako da se zbroje sve plaće i podjele s brojem zaposlenih, nego tako da se sve plaće poredaju od najveće od najmanje te da se pogleda broj one plaće koja se nalazi u sredini. To znači da pola ljudi u sustavu ima veću plaću od medijalne, a pola ima manju od navedene medijalne plaće.
Zašto su vaše plaće manje od onih objavljenih u medijima?
Iako medijalni način izračuna mnogi smatraju poštenijim, uvijek će biti onih koji će se žaliti da imaju manju plaću od medijalne za 50, 100 ili 200 eura. To ne znači da medijalni iznos plaće koju objavljuje MZOM nije točan, već samo znači da se nalazite u polovici koja ima manji iznos od medijana, dok je pola vaših kolega u onoj drugoj polovici i imaju plaću veću od medijana.
Prema posljednjim podacima MZOM-a, medijalna plaća nastavnika u osnovnim školama u studenome iznosila je od 1.578 pa do 2.129 eura neto, ovisno o napredovanju. To znači da polovica od ukupnog broja zaposlenih nastavnika u osnovnim školama koji su u stalnom radnom odnosu ima veću plaću od medijalne, a druga polovica manju plaću od medijalne plaće za studeni. Oni koji nisu napredovali imaju najmanji koeficijent što, kako smo već rekli, utječe na visinu plaće pa je važno da nastavnici uspoređuju svoju plaću s pripadajućim koeficijentom.
Isti način gledanja primijenit ćemo i za podatke o plaćama u srednjim školama. Medijalna plaća u studenome u srednjim školama iznosila je od 1.608 do 2.172 eura neto. Znači, polovica nastavnika od ukupnog broja zaposlenih u srednjim školama na puno radno vrijeme ima veću plaću od medijalne, a pola ih ima manju. I ovdje je faktor napredovanja bitan te je važno gledati medijalni iznos plaće uz koeficijent koji imate.
