Pretraga

[Infografika] Koliko su strukovnjaci zakinuti u matematici u odnosu na gimnazijalce

A- A+

Nastavni plan i program u strukovnim školama i gimnazijama uvelike se razlikuje i u obveznim predmetima na državnoj maturi. S obzirom da u Hrvatskoj ne postoji kurikulum po predmetima na nacionalnoj razini, pri usporedbi nastave iz matematike vodili smo se Nacionalnim okvirnim kurikulumom za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje. Evo koje smo razlike uočili, odnosno što kroz srednju školu iz matematike trebaju svladati strukovnjaci, a što gimnazijalci.

Matematika je predmet kojih se učenici najviše boje, a ujedno je i jedan od ključnih razloga zašto izbjegavaju upisivati STEM fakultete. Mnogi se vode onim da se za matematiku rodiš te da se ista ne može naučiti. Vjerovali u to ili ne, jedno znamo – na državnoj maturi obvezan je predmet kojeg moraju položiti na višoj ili nižoj razini svi pristupnici. Pritom se u prvi plan guraju razlike u stečenom znanju strukovnjaka i gimnazijalaca.

Izdvojeni članak

Ponuda programa adekvatna, ali studenti od STEM-a bježe ‘ko vrag od tamjana’

Budući da na nacionalnoj razini ne postoje kurikulumi iz svakog predmeta, u nastojanju da vidimo razliku u onome što učenici moraju naučiti u strukovnoj školi i gimnaziji vodili smo se Nacionalnim okvirnim kurikulumom za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje. Mada smo neslužbeno doznali da se i taj okvirni kurikulum ne koristi zbog manjkavosti, jedini je dokument pomoću kojega približno možemo razlikovati znanje koje se očekuje da će kroz srednju školu usvojiti strukovnjaci i gimnazijalci.

Iz Nacionalnog okvirnog kurikuluma izvukli smo matematičko područje, odnosno četvrti ciklus koji se odnosi na prva dva razreda strukovnih i umjetničkih škola te sva četiri razreda gimnazija. Isti je podijeljen na matematičke procese i matematičke koncepte.

Usporedbom svakog područja sveobuhvatni zaključak glasi – gimnazijalce se u znatnoj mjeri uči logičkom zaključivanju, kritičkom i fleksibilnom mišljenju, dok su strukovnjaci po tom pitanju dijelom zakinuti. 

Ispod pogledajte infografiku (desni klik mišem -> pogledaj sliku) u kojoj smo izdvojili točke koje se razlikuju između okvirnog kurikuluma strukovnjaka i gimnazija, kao i naveli neke točke koje jedni imaju, a drugima nedostaju. Pritom ćete imati jasniji pogled oko jednakosti na državnoj maturi, koju mnogi zagovaraju, iako su već pri upisu u srednje škole svjesni na razlike koje ih očekuju.

Infografika: Srednja.hr