Istraživanje sindikata otkrilo zabrinjavajuće podatke: Čak 47% učitelja doživjelo neki oblik zlostavljačkog ponašanja
Sindikat hrvatskih učitelja predstavio je rezultate istraživanja o kvaliteti radnih odnosa i kvaliteti sustava osnovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Istraživanje je otkrilo mnoge porazne činjenice poput one da je 47% učitelja doživjelo neki oblik zlostavljačkog ponašanja, no više od 70% ih nikad nije prijavilo mobing.
foto: Denis Gaščić|srednja.hr
Bitno je da stav prema nama promjene oni koji će s nama sjesti za stol, rekla je Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja.
Naglasila je kako Vlada mora shvatiti kolika je važnost učitelja, nastavnika, domara, spremačica, kuharica, tajnica, računovođa i ostalih zaposlenika škola.
Sindikat hrvatskih učitelja predstavio je rezultate istraživanja o kvaliteti radnih odnosa i kvaliteti sustava osnovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. U dosad najvećem takvom istraživanju, koje je SHU napravio u suradnji s Institutom Ivo Pilar i uz potporu Europskog socijalnog fonda, sudjelovalo je 6,5 tisuća djelatnika osnovnih škola.
‘Radimo više no što bismo trebali’
Prema istraživanju, 85% ih radi u jednoj školi, a 96% ima ugovor o stalnom radnom vremenu.
No, iako ovi podaci pokazuju da se radi o sigurnoj profesiji, ostatak govori drugačije.
Svaki drugi učitelj radi u dvije smjene, a 2% ih radi čak u tri.
Učitelji su ispitivačima rekli kako rade četiri sata tjedno više nego što bi trebali, a 21% ih još dodatno radi na drugom poslu jer im primanja nisu dovoljna.
– Ljudi s tom plaćom ne mogu pristojno živjeti, konstatirala je jedna od autorica istraživanja. Radi se o dosad najvećem takvom istraživanju dosad napravljenom.
U prosjeku stariji od 40 godina
Istraživanje je isprofiliralo i prosječne zaposlenike škola.
Tako prosječna učiteljica razredne nastave ima 45,2 godine i 21 godinu radnog straža, dok je prosječna učiteljica predmetne nastave žena s 42 godine s 18 godina staža.
Čak je i 40% ravnatelja izjavilo kako sa svojim plaćama ima poteškoća prilikom namirivanja svih financijskih obveza.
Sustav predstavničkih tijela također ne funkcionira. Zaposlenici u sustavu dali su mu ocijene manje od 3,3 u različitim kategorijama. Smatraju, između ostalog, da bi u školskim odborima trebalo sjediti više nastavnika.
Učitelji su nezadovoljni i suradnjom s osnivačima škola. Ističu da gradovi i županije ne posvećuju dovoljno pažnje komunikaciji sa školama.
Rezultati istraživanja predstavljeni su u prepunoj dvorani Školske knjige u Zagrebu | foto: Denis Gaščić|srednja.hr
Jasno je: Učitelji ne žele anonimne prijave
Istraživanje je otkrilo i druge probleme hrvatskog školstva. Preko 85% učitelja, 75% stručnih suradnika i 73% ostalih zaposlenika izjasnilo se kako želi ukidanje anonimnih prijava. Podsjetimo, u rujnu ove godine su u Ministarstvo znanosti i obrazovanja predani potpisi 8.123 nastavnika koji su tražili upravo to.
Možda najgori podatak govori da je 47% učitelja doživjelo neki oblik zlostavljačkog ponašanja, no više od 70% ih nikad nije prijavilo mobing.
Istaknuli su da gotovo i ne postoji dan da su došli doma i posvetili se samo svojim privatnim interesima, nego su konstantno posvećeni rješavanju zaostataka s posla.
Sagorijevaju na radnom mjestu od količine stresa koji doživljavaju. Spremni na prekovremeni rad koji nitko ne plaća. Svaki četvrti povremeno radi i vikendom, što im nije dodatno plaćeno.
Rade i kad su bolesni
Čak 80% učitelja i 63% pomoćnog osoblja radi i kada su bolesni, jer si, pokazuje istraživanje, ne mogu priuštiti dane na bolovanju, budući da su tada manje plaćeni.
Podaci o plaćama posebna su priča i djelomično se razlikuju se od podataka o prosječnim i medijalnim plaćama Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Najveći broj učitelja i stručnih suradnika, prema istraživanju, ima plaću od 5.000 do 7.000 kuna, ravnatelji dobivaju od 7.000 do 11.000 kuna, administrativno-tehničko osoblje zarađuje od 4.000 do 6.000 kuna, a pomoćno osoblje između 2.000 i 4.000 kuna.
– Vrlo je zanimljivo da je ovakvo istraživanje trebao napraviti sindikat, jer se država nije sjetila da propita probleme nastavnika, zaključila je na predstavljanju rezultata Sanja Šprem.
