Kako izgleda postupak u slučaju vršnjačkog nasilja? ‘Škola ima obvezu hitnog reagiranja’
Kada dođe do vršnjačkog nasilja, škola ima obvezu hitnog reagiranja i razradu plana intervencija. Policija se uključuje kada postoji sumnja na kazneno djelo ili prekršaj. Hrvatski zavod za socijalni rad kada je dijete u riziku od mogućeg zlostavljanja ili zanemarivanja od strane vršnjaka, obitelji ili drugih, bilo da je dijete pritom žrtva ili počinitelj. Kako su nam otkrili iz socijalne službe, sustav općenito prepoznaje porast broja prijava. Ali – u Hrvatskoj ne postoji jedinstvena i javno dostupna nacionalna statistika koja bi objedinjeno prikazivala broj slučajeva vršnjačkog nasilja.
Nasilje nad učenikom u školi koje se snima mobitelom, tablica s podacima o neprimjerenom ponašanju učenika u Hrvatskoj | Foto: Canva, screenshot
Ako vam se čini da u posljednje vrijeme ima sve više vršnjačkog nasilja, dobro vam se čini. Iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad su nam potvrdili kako se u sustavu primjećuje veći broj prijava, posebno onih koje se odnose na digitalno nasilje.
U Hrvatskoj ne postoji nacionalna statistika o broju slučajeva vršnjačkog nasilja
Međutim, nisu nam mogli dati neke konkretne podatke. U Hrvatskoj, naime, ne postoji jedinstvena i javno dostupna nacionalna statistika koja bi objedinjeno prikazivala broj slučajeva vršnjačkog nasilja niti broj maloljetnika evidentiranih zbog takvih ponašanja.
– Određene podatke vodi Ministarstvo unutarnjih poslova u dijelu koji se odnosi na kaznena djela i prekršaje, dok se pregled prijava i trendova može djelomično vidjeti i u godišnjim izvješćima Pravobraniteljice za djecu i Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Hrvatski zavod za socijalni rad ne vodi statistiku posebno za vršnjačko nasilje nego se evidencije vode prema širem spektru situacija u kojima je dijete u riziku, zanemareno ili zlostavljano, objašnjavaju nam iz zavoda.
Inače, nedavno smo se javili Uredu pravobranitelja za djecu koji nam je otkrio kako je zabilježen znatan porast slučajeva nasilja među djecom. U 2024. godini primili su čak 44 posto više prijava za vršnjačko nasilje u odnosu na godinu prije toga. Detaljnije podatke koje smo dobili možete pronaći u ovom članku.
MZOM vodi evidenciju koje prijavljuju škole, ali podatke nam nisu dali
Pokušali smo doznati podatke od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) koje vodi evidenciju neprimjerenih ponašanja u školama. Do objave ovog članka odgovor nismo dobili. No, podaci iz programa Abecede prevencije, koji je ove godine naprasno zaustavljen, pokazuju da je 2023. bio ekstreman porast slučajeva nasilničkog ponašanja. U 2023. godini prijavljeno je 295 slučajeva, dok je u prethodne tri godine ta brojka bila ispod 100.
Vidljivo je i da je u 2023. porastao broj tučnjava, tjelesnih ozljeda i broj slučajeva seksualnog nasilja, kao i broj prijetnji. Posljednji podaci iz te tablice odnose se do lipnja 2024. godine do kada je bilo 118 slučajeva nasilničkog ponašanja, 67 slučajeva tučnjave, 44 slučajeva prijetnji, 32 slučaja seksualnog nasilja i 30 slučajeva tjelesne ozljede. Od MZOM-a smo zatražili najnovije podatke za 2025. i za drugu polovicu 2024., no podatke nismo dobili.
Evidencija neprimjerenih ponašanja u školi od 2020. do lipnja 2024. | Izvor: Vodič za srednju školu iz ukinutog programa Abeceda prevencije
Škola u slučaju povećanog rizika zove policiju, a evo kada se uključuje i socijalna služba
Škola je u slučaju vršnjačkog nasilja dužna postupati po Protokolu o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima. Obavezno se uključuje školski stručni tim koji se sastoji od pedagoga, psihologa i socijalnog pedagoga ako su zaposleni u školi. Kontaktiraju se roditelji, a kada postoji povećani rizik, onda se zove policija i nadležni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
– Protokol jasno propisuje uloge svih institucija: Škola ima obvezu hitnog reagiranja, procjene rizika, zaštite žrtve i pokretanja suradnje s drugim službama. Stručne službe škole provode razgovore s djetetom, roditeljima i izrađuju plan intervencija. Policija se uključuje kada postoji sumnja na kazneno djelo ili prekršaj. Nakon dojave o nasilju, policija žurno izlazi na mjesto događaja, prekida nasilničko ponašanje, osigurava sigurnost žrtve, pružanje prve pomoći te prikuplja obavijesti od uključenih osoba u prisutnosti roditelja ili stručnih službi. Nadalje, podnosi odgovarajuće prijave nadležnim pravosudnim tijelima te o postupanju izvještava područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad, navode iz Zavoda.
Ističu i kako Hrvatski zavod za socijalni rad postupa u situacijama kada je dijete u riziku od mogućeg zlostavljanja ili zanemarivanja od strane vršnjaka, obitelji ili drugih, bilo da je dijete pritom žrtva vršnjačkog nasilja, bilo da je počinitelj.
– Zavod provodi razgovore i prikuplja dokumentaciju od drugih tijela, vrši procjenu obiteljske situacije te po potrebi određuje mjere obiteljskopravne zaštite iz svoje ovlasti, upućuje dijete i/ili roditelje u psihosocijalno savjetovanja i druge oblike podrške, surađuje sa školom, policijom, Obiteljskim centrom, liječnikom te nevladinim udrugama. Ovisno o procjeni rizika, sustav može uključiti i intenzivnije oblike stručne pomoći, dugotrajnije savjetovanje, upućivanje na tretmanske programe, programe prevencije agresivnog ponašanja ili psihološku podršku kroz zdravstveni sustav, govore nam iz zavoda.
Agresivna djeca često su djeca kojoj treba dodatna pomoć i skrb od sustava
Osim škole, policije i zdravstvene ustanove, kao ključne dionike u prevenciji vršnjačkog nasilja ističu i Obiteljske centre. Kako objašnjavaju iz zavoda, ti centri u svojim izvješćima vode evidenciju pruženih savjetovanja i usluga podrške, pri čemu se žrtve vršnjačkog nasilja evidentiraju s drugim žrtvama nasilja. Poručili su kako u slučajevima bilo kakvog nasilja svako dijete u razvoju zaslužuje cjelovitu podršku i zaštitu, a odgovornost stručnjaka iz sustava je prepoznati okolnosti u kojima se dijete nalazi.
– Umjesto da djecu koja pokazuju rizična ili agresivna ponašanja klasificiramo kao ‘delinkvente’ ili ‘problematične’, potrebno je razumjeti njihove potrebe i pružiti im odgovarajuću stručnu pomoć. Takva djeca često su djeca u teškoćama, djeca kojoj treba pomoć, dodatna skrb, podrška u odgoju, psihološka pomoć ili zdravstvena intervencija. Sustav mora djelovati preventivno, stvarajući okruženje u kojem se svako dijete osjeća viđeno, saslušano i sigurno te u kojem se problemi rješavaju kroz suradnju, edukaciju i osnaživanje. U tom radu i procesu nema mjesta za stigmatizaciju i etiketiranje, istaknuli su iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
Pridružite se našem Instagram kanalu.
