Koji apsurd: Fuchsovo Ministarstvo svake godine planira novac za tijelo koje ne postoji
Kada bi netko analizirao državni proračun, na prvu bi se možda moglo učiniti kako Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje funkcionira. Naime, svake godine Ministarstvo obrazovanja planira na njega utrošiti 53.000 eura. No, ono zapravo nije sazvano već cijelo desetljeće. Zato kućica izvršenja u proračunu kod Nacionalnog vijeća ipak biva praznom, za razliku od plana.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih | foto: Ramona Ščuric, srednja.hr
U državnom proračunu za 2026. godinu, kod Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, predviđeno je 53.089 eura za Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje. Projekcije za 2027. i 2028. isto govore da bi za Nacionalno vijeće trebalo izdvojiti isti iznos, a polje ‘izvršenje u 2024.’ je prazno. Razlog potonjeg ne čudi, Nacionalno vijeće ne postoji već gotovo desetljeće, makar Ministarstvo redovito planira iznose za njega.
Nula sastanaka, nula izvješća – iz Ministarstva ne odgovaraju zašto planiraju novac na tijelo kojeg nema
Kako smo nedavno izvijestili, iako Zakon o odgoju i obrazovanju propisuje da Nacionalno vijeće mora postojati, resorno Ministarstvo oglušuje se na to. Ne sprječava ih da baš svake godine u državnom proračunu planiraju iznos koji na njega misle potrošiti, ali ga na kraju ipak, kako govore izvršenja, ne iskoriste.
Posebno je zanimljivo i obrazloženje proračuna za 2026. godinu. U njemu je Ministarstvo obrazovanja moralo razjasniti trošak na Nacionalno vijeće. Kratko su pojasnili da je riječ o osiguravanju sredstva za Nacionalno vijeće koje je, kažu, stručno i strateško tijelo koje prati kvalitetu sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Taksativno su nabrojili da predlažu mjere, brinu u razvoju nacionalnog kurikuluma, razmatraju i daju mišljenja o drugim pitanjima važnim za razvoj obrazovanja…
A kod pokazatelja rezultata morali su unijeti i vrijednosti. Tako kod broja sastanaka i preporuka Nacionalnog vijeća stoji nula, a nula je i kod izvješća i zapisnika sa sjednica Nacionalnog vijeća. Ministarstvo je za navedene stavke kao ciljane vrijednosti u 2026., 2027. i 2028. napisalo nulu, što samo potvrđuje da im očito povratak tog tijela nije na listi prioriteta, makar su svejedno isplanirali 53.000 eura za njega.
Javili smo se samom Ministarstvu. Objasnili smo im kako u državnom proračunu za 2026. stoji da planiraju utrošiti 53.089 eura za Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje koje ne postoji te da je iz ranijih proračuna vidljivo kako uvijek napišu iznos koji misle utrošiti, ali na koncu izvršenje bude prazno. Pitali smo ih zašto planiraju novac za tijelo koje ne postoji i planiraju li u 2026. raspisati javni poziv za članove Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje. Na naš upit nisu odgovorili.
Obrazloženje iznosa za Nacionalno vijeće | screenshot: državni proračun
Nekadašnja predsjednica nedavno nam rekla kako suvremeni sustavi imaju ovakva strateška tijela
Istih 53.089 eura za Nacionalno vijeće planiralo se i u 2025., 2024. i 2023. godini. Kada su bile kune, u 2022. planiralo se 400.000 kuna, u 2021. 150.000 kuna, u 2019. 406.000 kuna. Cijelo to vrijeme Nacionalno vijeće, naglasimo još jednom, ne postoji. Vlada je u 2017. godini predložila Hrvatskom saboru nove članove Nacionalnog vijeća, no na kraju su u 2019. godini odluku povukli iz procedure, vjerojatno zbog kontroverznih predloženih članova.
Ono što smo pronašli u proračunima jest da je u 2014., kada je tijelo postojalo, na njega utrošeno 306.800 tadašnjih kuna, tako barem stoji u izvršenju. Opisano je da su naknade troškova osobama izvan radnog odnosa iznosile 23.944 kuna, a ostali nespomenuti rashodi poslovanja 282.855 kuna.
Podsjetimo, o izostanku Nacionalnog vijeća nedavno smo razgovarali s nekadašnjom predsjednicom tog tijela, umirovljenom profesoricom Jasnom Krstović. Pojasnila je kako mnogi suvremeni sustavi odgoja i obrazovanja imaju strateška tijela kojima je temeljna zadaća izrada strategije razvoja te praćenje i vrednovanje postignuća.
– To su u pravilu stručna tijela visokog institucionalnog autoriteta čije se mišljenje cijeni i uvažava. Konzultirana su za svako važnije pitanje koje se odnosi na sustav, poput davanja mišljenja o zakonima, reformskim procesima, razvoju nacionalnih kurikuluma, pitanjima vezanim uz standarde u obrazovanju, o učiteljskim profesijama i svemu što se u tom dijelu sustava pojavljuje kao relevantno. Osim toga, autoritetom svoje stručnosti funkcioniraju kao stabilan i autonoman sustav nadzora i na taj način sprečavaju improvizacije ili nedorečene i nestručne političke odluke. Jer, bez jasne strategije dolazi, u najboljoj mjeri, do stagnacije. Donošenjem ad hock odluka i dokumenata, pogledajte na primjer koliko se u posljednjih pet godina mijenjao Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju, sustav se destabilizira i u konačnici nazaduje. Zato je osiguravanje kontinuiteta, posebno kod uvođenja određenih reformskih procesa, jako važno. NVOO bilo je na tom tragu, kazala nam je ranije Krstović.
Ministarstvo obrazovanja potvrdilo da od 2012. nije donesena nova Odluka o imenovanju predsjednika i članova Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje
Ministarstvo obrazovanja odgovorilo nam je kako nakon isteka mandata predsjednice i članova Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje imenovanih Odlukom o imenovanju predsjednice i članova Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje (KLASA: 021-13/12-07/64 od 14. prosinca 2012. godine), nije donesena nova Odluka o imenovanju predsjednika i članova Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje.
– Ističemo da je Hrvatski sabor na sjednici 14. prosinca 2012. donio Odluku o imenovanju predsjednice i članova Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje. Odluka o imenovanju predsjednice i članova Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje objavljena je u Narodnim novinama. Nadalje, temeljem članka 89. stavka 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, mandat predsjednika i članova Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje traje četiri godine. Temeljem stavka 3. istog članka Zakona, Hrvatski sabor svake dvije godine imenuje po sedam članova Nacionalnog vijeća, a predsjednika Nacionalnog vijeća imenuje svake četiri godine. Slijedom navedenog, Hrvatski sabor je na sjednici 14. lipnja 2013. godine, donio Odluku o utvrđivanju trajanja mandata članova Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje. Odluka o utvrđivanju trajanja mandata članova Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje objavljena je u Narodnim novinama, broj 76/13 od 21. lipnja 2013. godine. Nadalje, ističemo da nakon isteka mandata predsjednice i članova Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje imenovanih Odlukom o imenovanju predsjednice i članova Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje, nije donesena nova Odluka o imenovanju predsjednika i članova Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje, stoji u odgovoru.
