Lektire koje se čitaju u pogrešnoj životnoj dobi

Ne sviđa se baš svim učenicima srednjih škola popis lektira koje moraju pročitati kroz četiri godine. Netko uživa u djelima nastalima u romantizmu, drugi preferiraju modernu stoga nije lako udovoljit svima. Međutim, određeni naslovi koje srednjoškolci moraju pročitati dosta su zahtjevni za njihovu dob. Pogledajte koje bi knjige ipak trebali čitati u kasnijoj dobi ili pak u osnovnoj školi, a ne u razredima za koje su programom predviđene.

Tijekom četiri razreda srednje škole učenici se načitaju raznih književnih djela, no dok ih pojedina oduševe, prema drugima ne skrivaju razočaranje ili nezadovoljstvo. Kako se kaže ‘sto ljudi, sto ćudi’, stoga i nije moguće sastaviti popis srednjoškolskih lektira da se udovolji svim učenicima. Dok su neke, moglo bi se reći, zalutale na popis srednjoškolskih lektira iako su realno štivo za osnovnoškolce, postoji i nekoliko djela koja su zbog svoje zahtjevnosti teže shvatljiva polaznicima tog razreda za koji su programom predviđene te bi ih svakako trebali čitati u starijoj dobi. 

Knjige koje trebate pročitati prije nego vas zaposle sa lektirom

Ivana Brlić-Mažuranić: ‘Priče iz davnina’

Gimnazijskim programom u prvom razredu predviđeno je čitanje Ivane Brlić-Mažuranić, no bilo da se radi o ‘Regoču’ ili ‘Kako je Potjeh tražio istinu’, posve je jasno da se radi o lakom štivu koje je na razini osnovne škole. Kao alternativa u ponudi je bajka Hansa Christiana Andersena ‘Carevo novo ruho’, no realno gledajući zar stvarno mislite da u prvom razredu gimnazije trebate imati za lektiru bajke i pripovjetke ili ste to prerasli?

Franz Kafka: ‘Proces’

U četvrtom razredu učenicima se na izbor daju dva djela od Franza Kafke: ‘Preobražaj‘ ili ‘Proces’, što najčešće rezultira time da cijeli razred pročita prvu knjigu. Čitajući u dobi od 17 ili 18 godina priču o suđenju Jozefa K. rijetko koji maturant je u stanju sam dokučiti što je Kafka svojim romanom pokušao prikazati. Je li simbolika nevidljivog suda i apsurdne situacije u kojoj se našao glavni junak snaga birokracije nad neznatnim čovjekom ili pak uzaludno protivljenje sudbini, ne može nitko sa sigurnošću reći, ali jedno je sigurno – ‘Proces’ je knjiga koju školarci teško mogu shvatiti.

Životna škola: Nije sve u lektirama i trigonometriji

Miroslav Krleža: ‘Povratak Filipa Latinovicza’

Iako je Krleža jedan od najvećih književnika u Hrvatskoj, svojim djelom ‘Povratak Filipa Latinovicza‘ zapaprio je svim maturantima. Naime, među srednjoškolcima upravo taj naslov glasi za jednu od najtežih lektira, a često se pitanja na državnoj maturi odnose na to Krležin djelo. Motiv povratka u tekstu prepunom retropekcije i simultane radnje čini ovaj monološko-asocijativni roman iznimno zahtjevnim za sve učenike četvrtog razreda.

Jean-Paul Sartre: ‘Mučnina’

Vjerojatno je ‘Mučnina’ od francuskog pisca Jean-Paula Sartrea predstavljala problem većem dijelu maturanata prilikom shvaćanja ili pak prepričavanja radnje. U redu, završna ste godina srednje škole i sasvim je shvatljivo da ne biste trebali izaći iz gimnazije bez da pročitate najznačajnije djelo egzistencijalizma. No malo kome se svidio dnevnik Antoinea Roquentina u kojemu je zbijena hrpa razmišljanja o svemu i svačemu, bez ikakve radnje.

Koja od navedenih lektira se ne bi trebala čitati u srednjoj školi?

Odgovori