Mladi učitelji nakon faksa nestaju iz sustava: ‘Nemaju mogućnost zapošljavanja u školi’
Podaci TALIS istraživanja, koje je obuhvatilo 3.163 učitelja osnovnih škola u Hrvatskoj, pokazuju da je samo sedam posto učitelja mlađe od 30 godina. Još ih je manje u srednjim školama gdje je ispitano 3.497 nastavnika, samo 6,3 posto. Jesu li ti podaci zabrinjavajući, što uopće dovodi do manjeg broja mladih nastavnika u školama i gdje se onda zapošljavaju diplomirani učitelji, ako ne u školi, pitali smo Sindikat hrvatskih učitelja.
Foto: Pexels
Nedavno su predstavljeni rezultati Međunarodnoga istraživanja o učenju i poučavanju TALIS 2024. U istraživanju su sudjelovale ukupno 53 zemlje, a među njima i hrvatski nastavnici osnovnih i srednjih škola. Istraživanje je obuhvatilo 3.163 učitelja osnovnih škola i 3.497 nastavnika srednjih škola. U osnovnim školama od svih ispitanih učitelja ispostavilo se da je samo njih 7 posto mlađe od 30 godina, a u srednjim školama još manje – 6,3 posto.
Sindikat upozorio na sve manji broj djece: ‘Takva su kretanja dovela do velikog broja učitelja koji postaju organizacijski viškovi’
S druge strane, sustav se bori s manjkom nastavnika pa se neki od njih iz mirovine vraćaju raditi u učionice. Kako je TALIS istraživanje provedeno samo na dijelu nastavnika koji su izabrani za istraživanje, a podaci Državnog zavoda za statistiku o broju učitelja ne ispituju koliko učitelji imaju godina, obratili smo se Sindikatu hrvatskih učitelja. Pitali smo ih jesu li podaci TALIS-a zabrinjavajući, što uopće dovodi do manjeg broja mladih nastavnika u školama i gdje se onda zapošljavaju diplomirani učitelji, ako ne u školi.
– Prema objavljenim podacima DZS-a, ukupan broj zaposlenih učitelja koji rade u višim i nižim razredima na početku školske godine 2024./2025. je bio 23.746. Prema tome se može zaključiti kako je u istraživanju sudjelovalo nešto više od 13 posto učitelja predmetne nastave, odnosno nešto više od 8 posto ukupnog broja zaposlenih učitelja, istaknuli su iz SHU-a.
Naglasili su i da je cilj TALIS istraživanja pomoć u evaluaciji i redefiniranju obrazovnih politika zemalja sudionica. A upravo tu, navode iz SHU-a, Hrvatska najviše ‘šteka’.
– Potrebno je ukazati na činjenicu da je u razdoblju od 2013. godine, prema javno dostupnim podacima, došlo do značajnog pada broja učenika u predmetnoj nastavi u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj. U tom razdoblju se broj učenika u predmetnoj nastavi smanjio za čak 15.303 učenika. Takva su kretanja dovela do velikog broja učitelja koji u predmetnoj nastavi postaju organizacijski viškovi u dijelu radnog vremena ili u cijelosti, kažu iz SHU-a.
‘Već smo više puta napominjali da se ne vodi dobra upisna politika na fakultetima’
Na godišnjem nivou, tvrde iz Sindikata hrvatskih učitelja, prosječno se iskazuje čak 350 organizacijskih viškova u punom radnom vremenu ili dijelu radnog vremena kao posljedica smanjenja broja učenika. S obzirom na to da je TALIS istraživanje provedeno u prošloj godini, naveli su da je u toj godini 348 učitelja iskazano organizacijskim viškom.
– S obzirom na navedene podatke o smanjenju broja učenika, ali i broju iskazanih organizacijskih viškova, proizlazi da ne postoji velika mogućnost za nova zapošljavanja, pa time i zapošljavanja mladih ljudi koji bi nakon stečene diplome radili u školi. Već smo više puta napominjali da se ne vodi dobra upisna politika na fakultetima te mnogi mladi učitelji nemaju mogućnost zapošljavanja u sustavu, rekli su iz SHU-a.
‘Ne postoje dostupni podaci o postotku zapošljavanja u struci ili izvan struke, nakon završenog fakulteta’
Pitali smo ih i je li problem manjeg broja mladih nastavnika u školama u tome što mnogi jako dugo čekaju na stalan posao dok ih ‘šaltaju’ po zamjenama. O tome smo već pisali prošle godine kada smo razgovarali s mladom učiteljicom koja nije nikada ni uspjela dobiti priliku da radi u školi, zbog čega je u potpunosti odustala od rada u struci i zaposlila se u – skladištu.
– Nažalost, mnogi mladi učitelji, ali i generalno zaposlenici, često znaju godinama raditi na određeno vrijeme. Pri tome se mnogi suočavaju s prekidima ugovora o radu. To postaje sve veći detektirani problem, ne samo u Republici Hrvatskoj, već i na europskom nivou, jer su osnovni uvjeti (poslovna i financijska sigurnost) demotivirajući. Mnogi diplomirani učitelji nemaju mogućnost zapošljavanja u školi. Ne postoje dostupni podaci o postotku zapošljavanja u struci ili izvan struke, nakon završenog fakulteta. Nažalost, položaj učitelja se sustavno derogira. Uz materijalne uvjete, potrebno je osigurati i bolje uvjete rada općenito, za što je potrebna promjena obrazovne politike, poručili su iz SHU-a.
Ovo nisu jedini problemi zapošljivosti mladih učitelja: ‘Sustav otežava doškolovanje’
Osim ovih problema u osnovnim školama, istaknuli su i još neke poteškoće koje otežavaju zapošljavanje mladih nastavnika u cijelom obrazovnom sustavu.
– Sustav otežava doškolovanje. Sve više se progovara o nedostatku učitelja pojedinih struka. Napominjemo da velik problem proizlazi i iz Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i samog Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi koji onemogućavaju ili otežavaju zapošljavanje, objašnjavaju.
Dodali su i da su i oni kao sindikat 2019. napravili svoje istraživanje u kojemu je sudjelovalo 6.494 zaposlenika osnovnih škola. U tom istraživanju ispitivala se kvaliteta radnih odnosa i kvaliteta sustava osnovnog obrazovanja u Hrvatskoj.
– Oslanjajući se na rezultate istraživačkog izvješća, Sindikat hrvatskih učitelja je izdao znanstveno utemeljene preporuke i smjernice za daljnje razvijanje i unaprjeđivanje obrazovnih politika i prakse, kao i strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije usmjerenih na profesionalizaciju učiteljskog zanimanja i poboljšanja materijalnog statusa učitelja i zaposlenika u sustavu osnovnog obrazovanja, izjavili su iz SHU-a.
