Pretraga

Muzej koji krije povijest hrvatskog školstva nije ‘posrnuo’ ni tijekom tri rata

A- A+

Hrvatski školski muzej jedinstvena je institucija u Hrvatskoj. Već više od 110 godina na istoj adresi nedaleko od HNK na Trgu maršala Tita skuplja se povijest školstva na našim prostorima. Mnoštvo skrivenog znanja i nepoznatih detalja tek su dio šarma ove kulturne ustanove, a njena otpornost (nikad nije prestala s radom) jednostavno je fascinantna. Ovo je priča o HŠM i blagu koje krije.


Učiteljice u celibatu

– Učenicima je vrlo interesantno vidjeti kako su izgledali učitelji i učiteljice na prijelazu u 20. stoljeće. Pogotovo kada čuju da su se učiteljice obvezivale na celibat prilikom ulaska u zvanje, jer je tako nalagao zakon koji je na snazi bio gotovo 30 godina. One su znale da neće imati svoju djecu, jer se tada smatralo da se u tom slučaju ne bi dobro brinule za učenike, otkriva nam voditeljica marketinga HŠK-a.

Početkom 20. stoljeća, u godinama dok je obrazovni sustav na području Hrvatske tek dobivao svoje konture, a vizionari i reformatori imali pune ruke posla s opismenjavanjem našeg tada poprilično neukog stanovništva, u Zagrebu je niknuo Hrvatski školski muzej.

Po uzoru na slične muzeje u okolici posebno onaj slovenski, Hrvatski književno pedagoški zbor je, nakon 30 godina prikupljanja pedagoške građe, u Učiteljskom domu na Sajmišnom trgu (današnji Trg maršala Tita) za javnost otvorio jedinstven izložbeni prostor.

Ni kriza ni bombe nisu zaustavili rad

Danas, 112 godina kasnije na istoj adresi tisuće školaraca i njihovih učitelja imaju priliku upoznati se s razvojem školstva kroz povijest u Lijepoj našoj.

Izdvojeni članak

Fotogalerija: Holivudski muzej katastrofalnih voštanih figura

Tijekom postojanja ovoj instituciji nisu uvijek cvjetale ruže pa su početnu euforiju i entuzijazam nakon otvaranja ubrzo zamijenile financijske brige. Tako je 20-ih godina muzej bio prisiljen iznajmiti dvije svoje prostorije od kojih je jednu koristio veliki hrvatski književnik Vladimir Nazor.

Turbulentna povijest i čak tri velika rata koja su spustila pipke na Hrvatsku uvelike su otežavale rad HŠK-a. No muzej nije obustavljao rad iako su eksponati skrivani u podrumima kako bi ih se zaštitilo od bombi, priča nam Kristina Gverić, voditeljica marketinga ove ustanove.
Uvijek nakon kiše dođe sunce, pa je tako 2000. zasjalo i HŠK-u koji je na prelazu u 21. vijek dobio novo ruho te je instaliran novi moderan postav koji i danas posjetitelji mogu vidjeti.

– Imamo više od tisuću eksponata koji su se prikupljali donacijama više od stotinu godina. Na raspolaganju je čak devet izložbenih cjelina u kojima dominira originalna građa iz razdoblja s kraja 19. i početka 20. stoljeća, ponosno nam je otkrila Kristina Gverić. Dodala je kako svoj asortiman šire uglavnom donacijama i akcijama poput one nedavne u kojoj su tražili najstariju školsku torbu u Lijepoj našoj.

‘Nekad je profesor bio glavna faca u mjestu’

Ipak nije uvijek lako učenike zainteresirati za ono što muzej nudi, no svih 13 zaposlenika šest dana u tjednu daje sve od sebe. Desetak tisuća posjetitelja iz cijele Hrvatske, kako kaže voditeljica marketinga HŠM-a, uglavnom obilazak završe zadovoljni i puni novih informacija.

Izdvojeni članak

Najpopularniji muzeji svijeta: Louvre na vrhu, Europa i dalje dominira

– Dolaze nam grupe osnovaca i srednjoškolaca iz cijele Hrvatske. Uglavnom im se najviše svidi prikaz učionice s kraja 19. stoljeća u kojem dobiju uvid u sve ono s čim se kasnije u muzeju detaljnije upoznaju. Fasciniraju ih razlike današnjih škola i onih od prije sto godina. Današnjim učenicima je teško percipirati činjenicu da je nekad vjeronauk bio glavni predmet ili da je postojalo fizičko kažnjavanje u školama. Isto tako ostanu začuđeni saznanjem da su nekoć profesori bili ‘glavne face’ u mjestima te da su u odgoju sudjelovali čak i više od roditelja, priča nam Gverić.

Otkrila je kako na učenike, pogotovo one mlađe, jak utisak ostave i radionice u kojima se simuliraju predavanja u učionici iz 19. stoljeća.

Izdvojeni članak

Studenti veterine organiziraju besplatnu izložbu egzotičnih životinja


Detalj iz povijesti školstva

Za ranog 20. stoljeća fizičko kažnjavanje učenika je bilo uobičajno pa je dio standardne učiteljske opreme bila i šiba. No malo je poznato da su se šibati po dlanovima smjeli samo muški đaci i to zbog slabog vladanja, ali ne i zbog neznanja. S druge strane djevojčice su u slučaju prestupa mogle biti zadržane u školskom zatvoru i do pet sati.

Planovi za budućnost ovise o financijama

Gverić je istaknula i suradnju sa školama iz cijele države. Naime, uz stalni postav muzej ima i prostor u kojem se organiziraju izložbe učeničkih radova, uglavnom na početku i kraju školske godine.
Posjetitelji uz već spomenutu muzejsku ponudu na raspolaganju imaju i pedagošku knjižnicu, a ova institucija posjeduje dosta neizložene građe koja može biti od velike pomoći istraživačima i sličnim zainteresiranim kadrovima.
Iako danas funkcionira u vrlo dobrim uvjetima, s razvojem Hrvatskog školskog muzeja se ne namjerava stati te se s optimizmom gleda ka budućnosti.

– Planovi ponajviše ovise o financijama, a vremena su teška tako da nam je primaran cilj održati sadašnje stanje. Kao što se da primjetiti, ovaj postav nije multimedijalan i interaktivan što se mi trudimo postići pokretnim izložbama i radionicama. Cilj je uvesti kostimirane radionice za učenike i modernizirati postav pomakom od početka 20. stoljeća, zaključila je Kristina Gverić.

Share via
Copy link
Powered by Social Snap