Pretraga

[Najdugovječniji ravnatelj] ‘Sada smo u nepovoljnom položaju, u slučaju neizbora praktički ostajemo na cesti’

A- A+

I danas razgovaramo s jednim od najdugovječnijih ravnatelja u Hrvatskoj. Rubrika je to koju smo nedavno pokrenuli na portalu srednja.hr, a u kojoj otkrivamo tko su ravnatelji koji su na čelu svojih škola 30 i više godina. Ovaj put smo razgovarali s ravnateljem OŠ Srdoči iz Rijeke, Ivanom Vukićem. Na toj poziciji je još od 1. listopada 1991. godine, kada je imao 31 godinu.

Ivan Vukić, foto: privatna arhiva

U našem serijalu Najdugovječniji ravnatelj, razgovaramo s ravnateljima koji su na toj poziciji već više od trideset godina. Ima ih nekolicina, a jedan od njih je i Ivan Vukić, ravnatelj Osnovne škole Srdoči u Rijeci. Postao je ravnatelj ove osnovne škole još za vrijeme rata, što je itekako utjecalo na način rada.

‘Pojedini razredi brojali su i preko 40 učenika’

– Ravnatelj škole sam postao 1. listopada 1991. godine u 31-oj godini. U odnosu na danas bila su to posebna vremena izvođenja odgojno-obrazovnog rada u uvjetima ratne opasnosti i ratnih aktivnosti diljem Lijepe naše. Srećom na našem području nije bilo ratnih zbivanja, ali smo bili aktivno uključeni u prihvat  izbjeglih i prognanih učenika iz ratom zahvaćenih područja. Naša škola je u odgojno-obrazovni proces uključila i zbrinula cca 200-tinjak izbjeglih učenika. Sjećam se da su tada oko škole bile vreće s pijeskom, da smo imali zalihe hrane za preživljavanje u ratnim uvjetima, da smo vježbali odlazak u skloništa i da smo organizirali humanitarne akcije prikupljanja odjeće za naše branitelje u hladnim Ličkim zimama. Iz današnje perspektive to su neka nestvarna vremena, ali kad na TV vidite slike iz Ukrajine odmah se bude sjećanja na teške dane borbe za našu nezavisnost i samostalnost, prisjetio se Vukić.

I dok je sama činjenica da više nema ratne opasnosti dovoljna za veliku promjenu u načinu rada, nije jedina. Situacija se u posljednjih trideset godina itekako promijenila.

– Za razliku od danas, u razrednim odjelima bio je znatno veći broj učenika, a pojedini razredni odjeli brojali su i preko 40 učenika. Interesantno je napomenuti da sam prije dolaska u OŠ Srdoči radio u OŠ Ivan Ćiković Beli, sada OŠ Zamet koja je školske 1985./86. bila  jedna od najvećih škola bivše države s ukupno, sada nezamislivih 2.700 učenika. Radeći u takvim uvjetima susreo sam se s brojnim prioritetno organizacijskim problemima koji su mi znatno pomogli u kasnijem radu. To je škola u kojoj smo radili u tri smjene i razmjena učenika bila je kao na traci, objasnio nam je Vukić.

Izdvojeni članak

Naši učenici ponovno briljiraju: Na uglednoj olimpijadi osvojili čak četiri medalje

Razlike između generacija

Ima sve manje i manje učenika, a to se najbolje vidi u osnovnim školama. No, to nije jedina velika razlika – mijenjaju se i učenici. Naš sugovornik nam je tako dao odličan primjer glavne razlike između generacija.

– Razlika u odnosu na danas je činjenica da je to vrijeme bez mobitela i računala te su učenici bili znatno socijalno kompetentniji, samostalniji i nekako zreliji. Interesantan je primjer slobodnog vremena učenika i školskih odmora kad su učenici mahom trčali na školsko igralište baveći se društvenim, sportskim i ostalim aktivnostima. Danas je situacija dijametralno suprotna, učenici teškom mukom izlaze na odmor, a uglavnom se zabavljaju tipkajući i igrajući igrice na mobitelu. Također, digitalizacija svekolikog života utjecala je na znatnu informiranost roditelja, zainteresiranost i komentiranje svakodnevnog rada škole i učitelja. Ono što je razlika u odnosu na period prije 30 godina je znatno manji broj učenika ne samo u našoj školi već i u Gradu Rijeci. Nekad je Grad imao preko 23.000 učenika osnovnih škola dok je taj broj danas oko 8.500, primijetio je Vukić.

Izdvojeni članak

[Najdugovječniji ravnatelj] ‘Danas ako ne udovoljite svakome, roditeljima, učiteljima, politici – idete na burzu’

‘Trebalo puno više učiniti na definiranju uloge i statusa ravnatelja’

Uloga ravnatelja je bitna za uspješno funkcioniranje škole, ali rijetki su oni koji će se uloviti u koštac s tim poslom. Naš sugovornik je istaknuo kako bi se trebalo raditi na profesionalizaciji ravnateljske uloge.

– Status ravnatelja nije se bitno mijenjao u odnosu na danas, a osobno smatram da se trebalo puno više učiniti na definiranju uloge i statusa ravnatelja odgojno obrazovnih ustanova tim više što smo u području školskog menadžmenta imali izuzetnog stručnjaka Stjepana Staničića. Profesor Staničić je vrhunski hrvatski autoritet u području školskog menadžmenta i smatram da je njegove ideje i zamisli o konceptu razvoja školskog menadžmenta trebalo kvalitetnije konkretizirati u školskoj praksi. Tu prioritetno mislim na pripremu rukovodećih kadrova u odgoju i obrazovanju prije stupanja na dužnost kao i nakon stupanja u smislu profesionalizacije ravnateljske uloge. Ravnatelji su sada u izrazito nepovoljnom položaju budući da u slučaju neizbora praktički ostaju na cesti. Smatram da je nekad status ravnatelja bio sigurniji nego danas, iako ni onda nije bio adekvatno definiran, zaključio je Vukić.

Vukić smatra da je činjenica kako ravnatelji nisu adekvatno pripremljeni za njihovu funkciju, koju smatra posebno odgovornom zadaćom. Istaknuo je kako bi stručno usavršavanje ravnatelja trebalo biti prilagođeno stalnim promjenama i potrebama pojedinca, i to u funkciji razvijanja ključnih kompetencija. Upravo tako bi se indirektno utjecalo na unaprjeđivanje rada škole, kakvoću rukovođenja, i na kraju, sam uspjeh škole.

– Osposobljavanje ravnatelja za funkciju upravljanja i rukovođenja školom treba biti primarni cilj u procesu profesionalizacije rada ravnatelja, a sustav osposobljavanja trebao bi predstavljati trajan način da se ostvari zadaća pripremanja ravnatelja za iznimno zahtjevnu ulogu vođenja i rukovođenja u školi. Programi profesionalizacije trebaju odražavati obrazovne potrebe ravnatelja, obuhvatiti široko područje od upravno-administrativnih do stručno-pedagoških područja rada, a rezultirati stjecanjem licenci. Profesionalna odgovornost ravnatelja često je ugrožena zadiranjem ljudi izvan sustava, najčešće roditelja u profesionalnu i stručnu autonomiju što u konačnici rezultira različitim kompromisnim rješenjima, objasnio je Vukić.

OŠ Srdoči, Ivan Vukić, foto: privatna arhiva

Osmi put izabran na dužnost ravnatelja

Ravnatelj Vukić je već osam puta izabran na dužnost ravnatelja, pa je dobro upoznat s natječajnim procedurama. Rekao nam je kako je u svojem posljednjem programu rada, odnosno strategiji razvoja, značajnu pozornost pridavao dodatnim odgojno obrazovnim aktivnostima izvan redovnog nastavnog plana i programa. Pohvalio se i kako je upravo zbog bogatstva sadržaja svekolikih aktivnosti, povećan interes roditelja za upis u OŠ Srdoči, i učenika van njihovog područja.

– Nedavno sam izabran osmi put na dužnost ravnatelja najveće riječke osnovne škole i, ako bude sreće i zdravlja, u naredne tri godine mislim završiti svoju profesionalnu karijeru. Smatram da broj mandata ne bi trebao biti prepreka u kvaliteti rada i da ga ne treba određivati već utvrditi kriterije valoriziranja i vrednovanja rada na svim razinama javne djelatnosti pa i u odgoju i obrazovanju. Osobno sam stava da treba vrednovati i valorizirati rad odgojno obrazovnih ustanova i svih pojedinaca koji rade i djeluju u sustavu. Na taj način uspjet ćemo učiniti značajan iskorak u podizanju razine kvalitete. Institucionaliziranjem praćenja i vrjednovanja rad osigurala bi se kvalitetu procesa, a licenciranje ravnatelja ozakoniti kao uvjet obavljanja aktivnosti i osposobljenosti za rukovođenje školom, rekao nam je Vukić.

Vukić je naglasio kako vodeća pozicija na čelu odgojno-obrazovnih ustanova od ravnatelja škole zahtijeva stalnu potrebu da se ne samo usavršava već i osposobljava za primjenu i integraciju  procesa koji se nameću u suvremenom razvoju društva. Smatra kako je uloga ravnatelja nemjerljiva u razvoju sustava obrazovanja, te da je osiguravanje kompetencija neophodnih za kvalitetu rukovođenja put profesionalizacije.

Izdvojeni članak
ravnatelj beloglavec

[Najdugovječniji ravnatelj] Ivica Beloglavec na čelu je Strukovne škole Sisak od 1992.: ‘Uvijek gledam prema budućnosti’

Aktivna uloga ravnatelja pridonosi ukupnoj kvaliteti rada škole

– Obvezno osposobljavanje potencijalnih ravnatelja, prije stupanja na funkciju, treba regulirati propisima, te izgraditi jedinstven sustav izbora, osposobljavanja, usavršavanja, praćenja, vrjednovanja i licenciranja ravnatelja. Profesionalizacija uloge ravnatelja mora postati neodvojivi dio odgojno-obrazovnog sustava, budući da aktivna uloga ravnatelja u sustavu odgoja i obrazovanja pridonosi ne samo razvoju sustava, već i ukupnoj kvaliteti rada škole. Potrebno je organizirati osposobljavanje prije preuzimanja funkcije, koje bi trajalo više mjeseci, pa i više od godinu dana, mišljenje je Vukića.

I za sam kraj, nismo se mogli ne osvrnuti na činjenicu da je naš sugovornik dobio posebno priznanje za doprinos provedbi programa tehničke kulture 2018. godine, ali i Zlatnu plaketu grb Grada Rijeke.

– Unatrag nekoliko godina dobio sam priznanje Grada Rijeke, Zlatnu plaketu grb Grada Rijeke i priznanje zajednice Tehničke kulture Grada Rijeke kako je to istaknuto u obrazloženju za unapređenje odgojno obrazovnog rada i iznimnu posvećenost odgoju i obrazovanju generacija učenika Grada Rijeke. Normalno da mi je drago i da se ponosim činjenicom da je moj rad prepoznat i pohvaljen od šire društvene zajednice u kojoj živim i radim i u kojoj sam svjedok odrastanja, odgoja i obrazovanja brojnih generacija učenika. U praksi to znači da gotovo i nema životne situacije u kojoj mi se ne javljaju bivši učenici. Posebno mi je drago da su mi isti znatno priskočili prilikom nedavne bolesti. Tada shvatite da ste ipak ostavili nekakav trag u životu zajednice. To je nematerijalna baština i izuzetna vrijednost na koju sam izuzetno ponosan. Kaže pjesma ‘Nije u šoldima sve’, e to je to. To je zadovoljstvo i radost duše, koje se ne može ničim mjeriti, niti kupiti. To zadovoljstvo me vuče naprijed i daje mi ogromnu energiju i vjetar u leđa da ne posustajem i da se borim.  A dodao bih da je to i minuli rad s mladim ljudima koji me svakim danom nadahnjuju da mi osobno ništa nije teško i koje mi ne da da se umorim u stvaranju boljitka mojih učenika. Svojim uspjehom smatram to što smo uspjeli organizirati rad škole, svih 780 učenika u jednoj smjeni, što predstavlja veliku pomoć roditeljima u realizaciji svakodnevnog života i rada. Osobno sam nezadovoljan činjenicom da nismo uspjeli kvalitetnije zaokružiti uređenje velikog i lijepog okoliša škole. To ostaje zadaća za buduća vremena, budući da je škola centar društvenog života i većine aktivnosti u našem velikom i lijepom naselju, zaključio je ravnatelj Vukić.


Više tekstova iz rubrike Najdugovječniji ravnatelj čitajte na poveznicama ispod:

[Najdugovječniji ravnatelj] ‘Danas ako ne udovoljite svakome, roditeljima, učiteljima, politici – idete na burzu’

[Najdugovječniji ravnatelj] Ivica Beloglavec na čelu je Strukovne škole Sisak od 1992.: ‘Uvijek gledam prema budućnosti’

[Najdugovječniji ravnatelj] Postao je ravnatelj s 34, usred rata, a onda transformirao školu

[Najdugovječniji ravnatelj] Vinko Grgić iz II. OŠ Čakovec kaže da je status ravnatelja nekad bio bolje riješen

[Najdugovječniji ravnatelj] Žarko Ćorić na čelu je OŠ Vjenceslava Novaka od 1991.: ‘Bilo je puno izazova’

[Najdugovječniji ravnatelj] ‘Sada smo u nepovoljnom položaju, u slučaju neizbora praktički ostajemo na cesti’
Share via
Copy link
Powered by Social Snap