Nastava iz perspektive mladog profesora: Učenici bez problema kažu da im je gradivo dosadno i da ih ne zanima
Ono što starije generacije ne bi pomislile, a kamoli si dozvolile izgovoriti nastavniku, današnje generacije to rade bez problema. Kako nam je objasnio 29-godišnji nastavnik iz Srednje škole Čakovec, Denis Horvat, njegovim učenicima nije problem reći nastavniku da im je gradivo dosadno i da ih uopće ne zanima. Čak i ako je to prvi, odnosno uvodni sat. U školi radi već šest godina, a za naš je portal ispričao kako je uopće odlučio biti nastavnik kao i kako se priprema za modularnu nastavu koja u zdravstveni sektor tek treba doći.
Denis Horvat, nastavnik Srednje škole Čakovec | Foto: Ramona Ščuric, srednja.hr
Modularna nastava krenula je ove školske godine u prvim razredima svih strukovnih programa, osim u sektoru zdravstva. U tom sektoru reforma strukovnog obrazovanja trebala bi ući iduće školske godine, 2026./2027. Mladi nastavnik Denis Horvat iz Srednje škole Čakovec koja ima smjerove iz tog sektora, ispričao nam je kako on vidi modularnu nastavu, ali i kako mu je kao 29-godišnjem nastavniku predavati u školi.
– Sve oko modularne djeluje zanimljivo i mislim da je dosta toga izvedivo, ali opet trebamo biti realni da imamo problem s motiviranošću učenika. Današnje generacije općenito nisu zainteresirane za školovanje, tako da moramo i to riješiti. Druga stvar je kolegijalnost među kolegama. To nekada zna biti problem. Radim u ustanovi u kojoj radi oko 90 djelatnika i tu se vidi neki problem oko nemogućnosti neke dobre komunikacije u nekim situacijama pa mislim da je to neki problem koji će s modularnom isto doći, priča nam nastavnik Denis.
‘Učenici su glavni sudionici nastave, a ja sam više samo kao mentor’
Oduvijek je, kaže, želio biti profesor. Zato je upisao nastavnički smjer na PMF-u i sada predaje biologiju i kemiju strukovnjacima, ali i gimnazijalcima.
– To mi je bio i prvi odabir na fakultetu jer uvijek mi je bilo ugodno kada sam stajao pred drugima i držao nekakvo predavanje. Moj sat izgleda tako da počnemo uvijek s nekim pokusom, dakle naglasak je na praktičnom radu. Učenici su glavni sudionici nastave, a ja sam više samo kao mentor. Imam dobru podlogu s PMF-a u Zagrebu. Metodičari su nas odmah usmjeravali na to da nam je temelj praktična nastava, a frontalna nastava je manje bitna, zato sam tako krenuo predavati. Naši metodičari su bili i kreatori novog kurikula u modularnoj za biologiju i kemiju pa su u tom pogledu i kreirali nastavu, objasnio nam je nastavnik Denis.
Na pitanje zašto je modularna nastava odgođena za godinu dana u zdravstvenom sektoru, Denis kaže kako je razlog možda u tome što nema dovoljno kadra. No, iz Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO), koja radi na modularnoj nastavi i kurikulima, još nam je ranije opovrgnula tu tezu.
– Problem je dobiti stručne liječnike, farmaceute, koji će predavati. Ja mogu sada predavati ove predmete, ali sljedeće godine trebat će im farmakologija i slični predmeti koje im treba predavati pravi farmaceut. Ne može nastavnik biologije i kemije to predavati, tako da mislim da je to jedan od problema, dok se ne nađe rješenja za taj stručni kadar. Isto tako jedan od problema je možda i prilagođavanje literature, jer je isto manjak da u tim područjima nemamo dovoljno literature koja se može koristiti, navodi nastavnik Denis.
‘Današnji učenici su jako direktni. Oni što imaju na umu, oni će to reći’
Kao mladom nastavniku nije mu bio problem uspostaviti dobar odnos s učenicima, ali priznaje da je izazovno.
– Istina je da su se oni dosta promijenili. Današnji učenici su jako direktni. Oni što imaju na umu, oni će to reći. Na primjer, meni kao bivšem učeniku mi ne bi palo na pamet reći nastavniku da je neka tema dosadna i da me ne zanima, a oni će bez problema to reći odmah prvi sat, makar to bio i uvodni. Imaju puno više hrabrosti, ali često ta hrabrost nema dobru podlogu, odnosno nemaju dovoljno argumentiranu podlogu. Reći će mišljenje koje imaju, ali kad se malo raspravi o tome, shvate da im mišljenje uopće nema temelja, da su svjesno sami odabrali taj program i da taj dio moramo odraditi, otkriva nam Denis.
Kaže kako je velika razlika u predavanju predmeta koje predaje. Na biologiji je učenicima uvijek zanimljivo, pogotovo kada se rade praktični radovi i kada nešto moraju secirati. Drugi par rukava je kemija.
– Problem kad imamo kemijske račune, kad trebamo raditi analitičku i organsku kemiju. To im predstavlja veliki problem jer ne mogu zadržati potrebnu koncentraciju. Pa ih onda motiviram s nekim dodatnim bodovima na pisanoj provjeri, najbrži prst i slično, kao neki kviz nekakav, ali da im je to motivacija da odradimo sat kako treba. Danas im moramo nalaziti motivaciju za skoro sve da bi oni bili što bolji učenici, poručio je nastavnik Denis.
