Prije 3 godine očekivali smo manje štrebanja povijesti: Piši kući propalo

Nakon našeg prošlotjednog teksta o povišenim tonovima između ministrice Divjak i premijerova savjetnika Radovana Fuchsa oko nekolicine kurikuluma, mediji su se ponajviše raspisali o problemima s kurikulumom Povijesti. Pa se tako pisalo o tome da je trenutačna radna skupina prekrojila izvorni kurikulum do neprepoznatljivosti i natrpala ga temama i sadržajima koje će učenici i dalje morati bubetati napamet, bez učenja s razumijevanjem i bez poticaja na kritičko mišljenje. Zanimljiv osvrt na cijelu situaciju danas je dala profesorica Snježana Koren s Filozofskog fakulteta, bivša voditeljica skupine za Povijest koja je izradila kurikulum u sklopu Cjelovite kurikularne reforme.

Foto: srednja.hr

U raspravama o problemima s kurikulumom Povijesti u posljednjih tjedan dana, najviše se govorilo o tome da trenutačna skupina koja na njemu radi, vraća cijelu priču na bubanje činjenica bez pretjeranog razumijevanja. Točnije, s obzirom na trenutačnu nastavu povijesti u hrvatskim školama, zadržao bi se status quo.

2016. očekivao se novi pristup nastavi povijesti i odmak od bubanja činjenica

Povišeni tonovi između ministrice i premijerova savjetnika: Lome se koplja oko 4 kurikuluma

Izričitim propisivanjem tema i sadržaja koje nastavnici moraju s učenicima odraditi na nastavi, s odmakom od ishoda učenja kao jednog od temelja Cjelovite kurikularne reforme (CKR), skupina pod koordinacijom premijerova savjetnika Radovana Fuchsa suzila je prostor nastavničkoj autonomiji, učenju s razumijevanjem i razvoju kritičkog mišljenja kod učenika u nastavi povijesti.

Potpuno suprotno tome, prilikom izrade prvih inačica kurikularnih dokumenata prije tri godine, mediji su pisali o predviđenom velikom zaokretu u nastavi povijesti koji je donosila izvorno zamišljena kurikularna reforma. Na to je danas podsjetila Snježana Koren, profesorica s Filozofskog fakulteta i bivša voditeljica skupine za Povijest koja je izradila kurikulum u sklopu CKR-a.

Promišljanje u nastavi vs. bubanje ‘pravilnih’ interpretacija

– Prije tri godine, Novi list je objavio tekst o tada još radnoj verziji kurikuluma povijesti pod naslovom: “Povijest u školi se više neće bubati, nego promišljati“. Tri godine nakon toga, naslov članka na Index.hr: “Uzbuna zbog povijesti: Domovinski rat umjesto NOB-a, bubat ce se vise nego ikad“.

Bit će vrlo zanimljivo i korisno – i za prikaz situacije u zemlji općenito, a i specifično u hrvatskoj historiografiji – analizirati što se sve događalo između naslova 1 i naslova 2. Inozemni znanstveni i stručni časopisi već su zainteresirani. Jesu li i domaći?

I dok jedni žele da se u nastavi povijesti promišlja, a drugi da se i dalje bubaju “pravilne” interpretacije, treći zaključuju da je od tog predmeta očito malo koristi, a puno štete. Pa ga miču iz škola, kao što se već dogodilo u pilot-programu dualnog obrazovanja.

A onda, kad se jednom reducira satnica za povijest u školi, doći cemo i do razgovora o tome je li nam potrebno 10 studija povijesti i svi oni instituti i centri koji se bave povijesću. A da do razgovora o kvaliteti te historiografije još nismo ni došli. O tome ću zasad reći samo jedno: stav povjesničara o nastavi povijesti vrlo je indikativan za stanje u historijskoj znanosti. Jer ako profesionalni povjesničari smatraju da uloga povijesti u javnom prostoru treba biti indoktrinacija i transmisija dominantnih ideologija, ni ta znanost naprosto ne može biti bolja.

“Mislim, dakle gdje sam?”, kaže legendarni grafit na zgradi FF-a, napisala je na svom Facebooku profesorica Koren.

Odgovori