Egzodus u učeničkim klupama: Upisano 24 razreda prvašića manje nego lani

Unazad nekoliko godina, početak novih školskih godina obilježavaju crne demografske brojke u hrvatskim učionicama. U posljednjih pet godina, izgubili smo gotovo 200 razreda prvašića, a u novu školsku godinu Hrvatska ulazi s 24 razreda prvašića manje nego lani. Prošle godine ta je brojka bila još veća, kada smo bilježili manjak od 60 razreda prvašića nego godinu prije.

Dva tjedna prije početka nove školske godine, zbrajaju se učenici koji će zasjesti u klupe prvih razreda osnovnih škola. Te brojke već godinama opadaju, a ove godine u odnosu na prošlu, Hrvatska je izgubila 24 razreda prvašića, javlja HRT.

Predvodnica nije u Zagrebu: Ovo su po broju učenika najveće srednje škole u Hrvatskoj

U proteklih pet godina izgubili smo gotovo 200 razreda

Lani se u prvi razred osnovne škole upisalo 60 razreda prvašića manje nego godinu prije, a gledajući u protekloj petogodišnjoj perspektivi, izgubili smo gotovo 200 razreda. Naime, školske godine 2015./2016. u prvi razred osnovne škole upisalo se gotovo 42 tisuće učenika, dok ove godine ta brojka iznosi 38 tisuća. Tako je brojka prvašića u pet godina pala za četiri tisuće, što je oko 190 razreda manje.

Osim u demografskoj perspektivi, sve praznije školske klupe otvaraju i pitanja prosvjetnih radnika koji se s pravom i bojazni mogu pitati hoće li postati tehnološki višak.

Situacija nije ništa bolja niti u srednjim školama – u posljednjih šest školskih godina, broj srednjoškolaca u Hrvatskoj smanjivao se svake godine, te je od 2013./2014. do 2018./2019. pao za oko 32 i pol tisuće! Odnosno od 178.288 srednjoškolaca u 2013./2014., došli smo do 145.746 u prošloj školskoj godini.

Jeste li čuli, vjerujte bez šale: U rujnu čak 33 razreda prvašića manje nego 2017.

Odgode polaska u prvi razred

U kontekstu sve manjeg broja prvašića, te se brojke ponekad povezuju s time da sve više roditelja odgađa polazak svoje djece u školu. No to baš i nije tako – broj odgoda polaska u prvi razred varira između 2700 i 3500.

– Broj odgoda varira od škole do škole. U mojoj školi desetak djece dobije odgodu. Od toga 2-3 roditelja sami to traže. No imam informacije da u drugim školama puno više roditelja traži odgodu i onda kada za to nema osnove, rekla je za HRT Elvira Nimac, psihologinja OŠ ‘Dr. Ante Starčević’ u Zagrebu.

Vjerovati struci ako kaže da je dijete spremno za školu

Donosimo popis škola koje su u svakoj od županija i Gradu Zagrebu upisali najbolji učenici

Dubravka Miljković s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu poručuje da ako struka kaže da je dijete spremno za školu, roditelji bi trebali vjerovati struci.

– Ali možda nemaju povjerenja prema svom djetetu. Ponekad kažu da dijete nije dovoljno socijalno i emocionalno zrelo, odnosno da se nije u stanju nositi s neuspjehom u školi. To može biti posljedica popustljivog odgoja gdje se dijete štiti od svega. Od rođenja ga se stavi pod stakleno zvono i štiti ga se od svega. U stručnoj literaturi se takvi roditelji zovu – roditelji helikopteri, poručila je Miljković.

Odluku o odgodi donose stručna povjerenstva škole i školske medicine, a odgoda se može odobriti samo za jednu školsku godinu.

Odgovori