Pretraga

‘Hip-hop sedmica’ u Brčkom: Sat književnosti predočen kroz rap glazbu

A- A+

Dok se kod nekih lome koplja oko toga što je (ne)primjereni sadržaj u nastavi jezika i književnosti, dok se interes mladih za književnost i pogotovo poeziju polako gasi, nastavnik Ernad Osmić je odlučio svojim malim projektom promijeniti stanje stvari. Organiziravši ‘Hip-hop sedmicu’ u VII-2 razredu JU Četvrte osnovne škole Brčko distrikta BiH, kroz rap glazbu je učenike naučio gradivo iz stilskih figura.

Foto: facebook.com/pg/IVosnovnabrcko

‘Tko ne voli čitati, samo nije našao pravu knjigu’, rečenica je J. K. Rowling koja nam zapravo kaže da u književnosti postoji nešto za svakoga, da nam ona svima nešto govori. Najveći je problem što zapravo prebrzo odustanemo u potrazi za pravom knjigom.

Pogotovo kada se radi o djeci kojoj je književnost obaveza, a nametnuto gradivo je često zamorno i dosadno.

Kako se to ne bi dogodilo i na satu književnosti u VII-2 razredu, njihov je nastavnik Ernad Osmić na sat doveo Emira Vehabovića, poznatijeg kao Finti Cent iz hip-hop grupe Stay Positive, koji im je govorio o rapu kao suvremenom načinu književnog, odnosno pjesničkog izražavanja.

‘Nema izgovora’

Izdvojeni članak

Edo Maajka: ‘Mržnja nikome nije usađena, mržnja je neprirodno ljudsko stanje, mržnja se uči’

Kreativni nastavnik čija je ovo i bila ideja je pojasnio kako i zašto se odlučio na ovakav koncept nastave:

– Primijetio sam da je učenicima sedmog razreda često apstraktno kadgod razgovaramo o stilskim figurama. Usprkos tome što uz definicije za iste uvijek radimo na tekstovima, oni njima nisu bliski, pa tako često izostane efekt povezivanja teorije sa konkretnom primjenom. U odjeljenju u kojem sam predložio tzv. „Hip-Hop sedmicu“ primijetio sam da ima dosta fanova tog muzičkog žanra, pa se činilo jasnim šta mi je uraditi, pojašnjava Osmić.

Ono što bi mogao biti kamen spoticanja nastavnicima koji i požele nekakav drugačiji način rada često je organizacija i birokracija. No, za ovo je Osmiću bila potrebna samo dobra volja i kaže kako bi svim nastavnicima i nastavnicama preporučio jedan ovakav ‘izlet’ van udžbenika, te im poručuje da nema izgovora.

Referati o domaćim reperima

Ovaj maleni projekt je rezultat dobre volje i ideje nastavnika, ali i činjenice da je imao sluha za želje svojih učenika. On je svojim učenicima dva tjedna ranije rekao kako je moguće analizirati rap pjesme na isti način na koji analiziraju i lektire.

– Njih je to zaintrigiralo, pa su počeli predlagati izvođače koje slušaju, te sam ih podijelio u grupe za referate. Kada sam vidio da ni kroz sedam dana njihov entuzijazam nije jenjavao, odlučio sam da referati budu dijelom jednog šireg predavanja o hip-hopu, odnosno o rap tekstovima, kaže Osmić.

Prvi na redu od referata je bio onaj o Frenkieju koji je svoje oduševljenje projektom pokazao i na Facebooku, zatim su uslijedili radovi o reperici Sassji te o Edi Maajki, a izbor izvođača čiji će se tekstovi obrađivati i o kojima će se pisati referati su bili odabir učenika.

Rap nije zafrkancija

Osim pitanja ‘Kako?’ je organiziran sat, potrebno je odgovoriti i na ono ‘Zašto?’

Izdvojeni članak

Hip hop dvojac Tram 11 ušao u povijest: Ovo još nikome nije uspjelo

– Bilo mi je važno učenicima približiti književnost kao nešto što nije relikt prošlosti, već živ i uvijek aktualan medij izražavanja. Konkretno: kada radimo Kranjčevićevu pjesmu ‘Što lijep si bijeli svijete’ i govorimo o angažiranoj književnosti, njima to ne znači mnogo. Međutim, kada taj pojam povežem s rap pjesmom i suvremenim društvenim stanjem, ono kod njih stvara mnogo jaču vezu, opisuje ovaj kreativni nastavnik.

No, to što primjer više nije bio netko koga mogu naći u udžbeniku, ne znači da učenici to nisu shvatili dovoljno ozbiljno, a za pretpostaviti je da su im inače apstraktni pojmovi postali jasniji kada su oprimjereni nečime čime su neprestano okruženi i što vole.

– Isprva su bili jako uzbuđeni, međutim kada su uvidjeli da su te pjesme koje slušaju zapravo jedna vrsta poezije, shvatili su da nije zafrkancija. Ja sam im dao savjet da pristupe analizi tih pjesama isto kao što bi pristupili analizi školske lektire. Tema, motivi, stilske figure… sve za čime inače tragamo. Kada su uvidjeli da su ti elementi poezije, koji su im inače strani, zapravo itekako prisutni u njihovim omiljenim pjesmama, mislim da sam postigao ono što sam htio, zaključuje Osmić.