Pretraga

Kurikularna reforma: Na povijesti manje ‘štrebanja’ i više gradiva o Domovinskom ratu

A- A+

Unatoč početnim najavama, nastavlja se provedba Cjelovite kurikularne reforme. Novi ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar smatra da će nova Vlada inzistirati na nastavku provedbe reforme jer se radi o iznimno vrijednom projektu. Stoga možemo očekivati da će se u bližoj budućnosti možda i provesti predložene promjene za šest različitih područja, koje su objavljene prošli petak. Među kurikularnim dokumentima našla se i radna verzija za nastavni predmet povijest. Ako se uvedu predložene promjene, učenici bi se napokon oslobodili prekomjernog ‘štrebanja’, a veći naglasak bio bi na razvoju kritičkog razmišljanja i dubinskoj obradi odabranih tema.

Dok se prošli petak kroz medije provukla priča o prekidu provedbe Cjelovite kurikularne reforme, isti dan su objavljeni primjeri radnih verzija šest kurikularnih dokumenata. Uz prijedlog o jezično-komunikacijskom području, međupredmetnim temama učiti kako učiti te uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije, objavljeni su i prijedlozi za predmetne kurikulume biologije, informatike i povijesti.

U nedjelju je na službenim stranicama reforme objavljeno i detaljnije objašnjenje iz povijesti, u kojem se ističe kako je u novom kurikulumu posebno naglašena važnost učenja o Domovinskom ratu i suvremenoj Hrvatskoj.

Izdvojeni članak

Nastava povijesti ‘štreberska’ i puna mitova, a nastavnici bez stava

Cilj promjena je stvoriti okruženje za aktivno učenje

Novi kurikulum manje je opterećen opširnim učenjem faktografije te mu je cilj uspostaviti ravnotežu između učenja napamet i razvoja vještina koje bi đacima omogućile samostalno istraživanje o prošlosti kroz pregled ključnih sadržaja i dubinsku obradu odabranih tema.

Cilj ovih promjena je stvoriti okruženje u kojem će srednjoškolci i đaci iz osnovne, kroz aktivno učenje stjecati znanje iz povijesti.

U osnovnoj i srednjoj školi reducirat će se gradivo, čime se želi ostaviti dovoljno vremena pa da djeca mogu dublje obraditi temu i ostvariti kvalitetnije ishode obrazovanja. Omogućena je i veća sloboda u kreiranju tema, pri čemu će u srednjim školama moći sudjelovati i sami učenici. Osim toga, snažno se naglašava hrvatska povijest u širem europskom i svjetskom okviru te se sugerira da se teme iz svjetske i hrvatske povijesti, gdje god je to moguće, rade na lokalnim i zavičajnim primjerima.

‘Posebno naglašena važnost učenja o Domovinskom ratu’

– Posebno je naglašena važnost učenja o Domovinskom ratu i suvremenoj Hrvatskoj pa će, prema prijedlozima kurikuluma, već u osnovnoj školi biti puno više nastavnih sati posvećeno ovoj važnoj temi, a za srednjoškolce su jasno predložene dvije teme pod nazivom Domovinski rat kroz iskustva pojedinca te Franjo Tuđman i samostalna Hrvatska. Učitelji i učenici će moći vrlo duboko uči u ovu tematiku na način da je obrađuju 30 i više nastavnih sati, stoji u priopćenju na službenim stranicama Cjelovite kurikularne reforme.

S obzirom na na to da je novi ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar u jučerašnjoj primopredaji izjavio kako projekt Cjelovite kurikularne reforme ide dalje te da ne postoji alternativa koja bi mogla zamijeniti tu važnu reformu, možemo očekivati da će se najavljene promjene eksperimentalno uvesti već od sljedeće godine.

Izdvojeni članak

Lidija Kralj: S reformom bi svi učenici trebali imati priliku učiti informatiku

Ministar Šustar: Projekt kurikularne reforme ide dalje

Šustar je za HRT objasnio i kako smatra da se u priči o prekidanju reforme vjerojatno radi o semantičkoj zabuni. Provest će se revizija reforme i uvažiti sve kvalitetne kritike, ali i prijedlozi stručnjaka, koji u sklopu radnih skupina na unapređivanju hrvatskog obrazovanja rade već više od pola godine.

Prijedlozi objavljenih šest kurikularnih dokumenata predstavljaju radne verzije, a primjedbe konzultanata, koji proučavaju izrađene dokumente, ugradit će se do kraja siječnja.

Nakon završetka konzultacijskog procesa, svim dokumentima predstoji završno uređivanje, a potom će pbiti upućeni na stručnu raspravu. Konačne verzije prijedloga objavit će se do kraja veljače 2016. godine.