Popikavanja s informatikom u režiji Ministarstva

Krajem kolovoza prošle godine, pompozno je najavljeno uvođenje obvezne informatike u 5. i 6. razrede osnovne škole od iduće školske godine. Osim toga, najavljeno je i kako kurikulum Informatike, izrađen u sklopu Cjelovite kurikularne reforme, od rujna neće ići u eksperimentalnu primjenu poput ostalih kurikularnih dokumenata, već odmah u obavezni program. No, Odluka o donošenju kurikuluma Informatike za osnovne i srednje škole izazvala je glasne polemike. Između brojnih nejasnoća, ističe se činjenica da novi kurikulum Informatike od rujna neće ući u srednje strukovne škole, koje pohađa najveći broj hrvatskih srednjoškolaca, njih čak 70 posto.

FOTO: Učionica budućnosti u Karlovcu
FOTO: Učionica budućnosti u Karlovcu

Od 5. siječnja na javnom savjetovanju nalazi se Nacrt prijedloga Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet informatike za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj. Radi se o Odluci koja slijedi najavljeno uvođenje obvezne informatike u 5. i 6. razrede osnovne škole, kao i ‘frontalnu’ primjenu Informatike u višim razredima osnovne škole te u srednjim školama.

Osnovna škola: Od rujna informatika po novom kurikulumu obvezna u 5. i 6. razredima, izborna u 7. i 8, a od 1. do 4. razreda izborna tek od školske godine 2020./2021.

Kako stoji u Odluci, od sljedeće školske godine 2018./2019. Informatika će se prema novom kurikulumu iz Cjelovite kurikularne reforme obvezno izvoditi u 5. i 6. razredu osnovne škole, dok će se u 7. i 8. razredu izvoditi izborno. Što se tiče nižih razreda osnovne škole, od 1. do 4. razreda, u njima će se informatika također izvoditi izborno, ali tek od školske godine 2020./2021.

Prikaz godišnjeg broja sati i oblika izvođenja predmeta Informatika u osnovnoj školi

Naime, mali broj osnovnih škola trenutačno učenicima nudi izbornu informatiku od 1. do 4. razreda, stoga, kako nam kažu iz Ministarstva, ne stignu sve pripremiti za sljedeću školsku godinu. Dodaju kako će priprema u tom dijelu biti potrebna u smislu same informatičke opreme, nastavnog kadra i edukacije učitelja, kako bi se informatika u svim osnovnim školama od 1. do 4. razreda mogla ponuditi kao izborna.

Dodatni problem s obveznom informatikom u 5. i 6. razredima nalazi se u modelu različitom od onoga predviđenog Cjelovitom kurikularnom reformom. Naime, CKR je informatiku predviđala kao izbornu u svim razredima osnovne škole pa se tako u 5. i 6. razredu radilo o 5. i 6. godini učenja. Ministarstvo pak koristi drukčiji model, gdje će se većina osnovnoškolaca (do školske godine 2020./2021.) prvi put susretati s informatikom u 5. (i 6.) razredu kroz obavezni program koji se temelji na kurikulumu iz CKR-a, no koji pretpostavlja petu (i šestu) godinu učenja informatike, a ne prvu.

Pomoćnica ministrice obrazovanja Lidija Kralj za današnji je Jutarnji list izjavila kako će se taj problem rješavati edukacijom učitelja.

– Edukacijama ćemo pripremiti učitelje da mogu odgovarati na takve izazove. Uvijek imate djecu koja znaju više i onu koja znaju manje. Edukacijom ćemo riješiti prilagodbu razine znanja učenika. Za takve situacije učitelji trebaju biti spremni i znati kako će postići ishode s pojedinim razredom, rekla je Kralj.

Srednje škole: Novi kurikulum informatike u gimnazijama od sljedeće školske godine, ali ne i u strukovnim školama

Što se tiče srednjoškolskog obrazovanja, Odluka o uvođenju kurikuluma Informatike predviđa uvođenje samo u gimnazije, odnosno, ne uključuje strukovne škole.

Prikaz godišnjeg broja sati i oblika izvođenja predmeta Informatika u gimnazijama

Time je isključen veći dio hrvatskih srednjoškolaca, s obzirom da njih 70% pohađa upravo strukovne programe. Zašto je više od 100.000 srednjoškolaca isključeno iz Odluke o uvođenju kurikuluma Informatike, pokušala je pojasniti Kralj. Kazala je kako su strukovne škole zasad izostavljene “zbog problema na koje su naišli”.

– U strukovnim školama pojavljuje se više od 300 programa zbog čega ne možemo u ovome trenutku donijeti odluku o statusu informatike u strukovnim školama. Strukovne škole jednostavno imaju jako puno smjerova i nismo željeli donositi odluku naprečac, rekla je Kralj za Jutarnji list i dodala kako će tijekom proljeća napraviti analizu programa u strukovnim školama te naknadno riješiti status kurikuluma Informatike. Uz navedeno, Kralj nije precizirala kada bi se strukovne škole mogle riješiti starih programa informatike, odnosno kada bi mogle krenuti po novom kurikulumu.

U prepisci na Twitteru Kralj je, s obzirom na dodatna pitanja, pojasnila o kakvim se dodatnim odlukama vezanim uz strukovne škole radi.

S obzirom da izrađeni kurikulum Informatike sadrži opće obrazovni dio za strukovne škole, nije sasvim jasno zašto on ne ulazi u strukovne škole. Kralj je, također na Twitteru, rekla da će se on uvesti u one smjerove strukovnih škola koje imaju informatiku u općem dijelu te da je sve stvar odluke.

Odluka o uvođenju kurikuluma Informatike izostavlja povezivanje kurikuluma s drugim dokumentima CKR-a

FOTO: Učionica budućnosti u Karlovcu
10 stvari koje smo danas saznali o uvođenju obvezne informatike u osnovne škole

Osim toga, Odluka o uvođenju kurikuluma Informatike izostavila je originalni dio iz kurikuluma koji se odnosi na povezanost kurikuluma s područjima, međupredmetnim temama i ostalim predmetima, odnosno, na korelaciju informatike s ostalim kurikularnim dokumentima.

Primjerice, u kurikulumu Informatike stoji kako je “izuzetno važno postići dobru vremensku usklađenost stjecanja pojedinih kompetencija u pojedinome ciklusu o čemu se brinu učitelji svake škole”. Taj je dio povezivanja, u Odluci na javnoj raspravi, uklonjen.

Izostavljeno povezivanje kurikuluma s ostalim područjima, međupredmetnim temama i ostalim predmetima, dosta je problematično s obzirom na same pretpostavke Cjelovite kurikularne reforme. Tako primjerice, između ostaloga, izostaje i povezivanje kurikuluma Informatike s Okvirom za rad s učenicima s teškoćama ili s darovitim učenicima.

U samoj javnoj raspravi kritike na izmijenjeni preporučeni broj učenika po grupama

U javnoj raspravi o Odluci o uvođenju kurikuluma Informatike, koja je otvorena do 4. veljače, već su pristigli komentari na neke od odredbi. Naime, originalni kurikulum Informatike predviđa da se učenici grupiraju u manje skupine u učionicama, pri čemu kurikulum propisuje da skupine ne smiju biti veće od 15 učenika pri čemu se rad odvija tako da svaki učenik ima svoje radno mjesto s računalom.

S druge strane, u Odluci na javnom savjetovanju, ta je odredba izmijenjena na način da broj učenika u grupi i opremljenost učionice trebaju biti u skladu s Državnim pedagoškim standardom, a optimalna organizacija rada predviđa radno mjesto s računalom za svakog učenika.

Isti kurikulum, različiti studiji: Hoće li svi nastavnici informatike biti kompetentni predavati je u školi?

Na to se u javnoj raspravi osvrnuo nastavnik informatike Marko Šolić, koji ne razumije zašto je odredba o maksimalno 15 učenika izbrisana.

– Ako se radi o bojazni zbog nepostojanja dovoljnog nastavničkog kadra ili dovoljne količine opreme, onda postaje začuđujuće što se suprotno najavama koje smo do sada mogli čuti ipak zadržava ideja o uvođenju Informatike od prvog razreda osnovne škole, kao izbornog predmeta. Nedavna analiza stanja u školama pokazala je određeni nedostatak nastavnog kadra za uvođenje obvezne informatike u petim i šestim razredima osnovne škole. Nejasno je kako se onda planira riješiti problem pronalaženja nastavnog kadra za izbornu nastavu u još dodatna četiri razreda, piše Šolić i dodaje da Državni pedagoški standard predviđa razredne odjele do 28 učenika.

Popikavanja zbog posebnog tretmana kurikuluma Informatike i njegova izdvajanja od ostalih kurikularnih dokumenata

Pitanje kurikuluma informatike, jedinog kurikuluma koji ima poseban tretman te ne prolazi eksperimentalnu primjenu, već u škole ulazi frontalno bez prethodne provjere, u prilagodbi školama nailazi na popikavanja. Popikavanja u praksi o kojima ne bi bilo nikakvog govora da kurikulum Informatike, zajedno s ostalim kurikularnim dokumentima, ulazi u škole u sklopu Cjelovite kurikularne reforme, u punom smislu i značenju.

Dakle, neusklađenost kurikuluma Informatike s realnim stanjem u školama, s ostalim predmetima, problemi s programima u strukovnim školama pojavili su se u onom trenutku kada je Informatika izdvojena od ostalih kurikuluma te kada je odlučeno da ona neće ići kroz eksperimentalnu primjenu i daljnje uvođenje predviđeno za sve kurikularne dokumente. Cjelovita kurikularna reforma nije bez razloga nazvana – cjelovitom. Zajedničkim ulaskom svih izrađenih kurikuluma u škole, izbjegla bi se ovakva ‘popikavanja’, na koja se Ministarstvo, s izdvajanjem Informatike, (ne)svjesno opredijelilo.

Odgovori