Gdje su sad kuka i motika? ‘Dnevnik Anne Frank’ nakon više od pola stoljeća izbačen iz lektire

Premda se na osvježavanje popisa lektira čekalo četvrt stoljeća, na novom nisu ponuđeni suvremeni autori, kako je to cjelokupna javnost očekivala. A osim zanemarivanja modernih autora hrvatske i svjetske književnosti, potiho je primijetit ćete, izbačeno jedno djelo koje je dugo u našoj tradiciji, a vrlo je važno u civilizacijskom smislu. Istini za volju, nismo ni sami uočili da je Dnevnik Anne Frank nestao s onog širokog popisa predloženih djela za osmi razred, s kojeg su profesori hrvatskog jezika birali djela za cjelovito čitanje, no na to nam je pozornost skrenuo Miljenko Jergović.

foto: srednja.hr

‘Dnevnik Anne Frank’ nije književni kanon, s obzirom da se radi o (kraćenju vremena) spisima iz zatočeništva jedne inteligentne tinejdžerice. No, ovo je djelo vrlo značajno za shvaćanje jedne mračne epohe, unutar koje prosječna obitelj nastanjena u Nizozemskoj, radi svojeg imena/podrijetla/vjeroispovijesti biva progonjena i osuđena na skrivanje.

Izbačeno dječje svjedočanstvo o mračnom razdoblju koje se više ne smije ponoviti

Objavljen novi popis lektira: Salinger nestao, a suvremenog ni na vidiku

O važnosti djela svjedoči i podatak da je Dnevnik Anne Frank preveden na više od 60 svjetskih jezika, a na popisu lektire je kod nas već od pedesetih godina prošlog stoljeća! Ona je neovisno, ponovimo o svojim književnoumjetničkim dosezima, djelo u kojem glavna junakinja promatra bezumlje rata dječjim očima i koja se kao i sva druga djeca samo želi igrati.

Time stvara senzibilnost kod vršnjaka, koji su upravo učenici osmog razreda, a time ih i uči o tome da se bezumlje koje je zateklo Annu Frank, nikada više ne smije ponoviti.

Uz to predstavlja i intelektualno oruđe, kojim se kod učenika stvara odbojnost prema fašizmu i svemu što je donio, ponovimo običnim ljudima. Civilima.

Možda ju niste čitali u osmom razredu, jer je bila među 33 djela od kojih su 3 bila obvezna, a među ostalima su profesori birali njih 6 za cjelovito čitanje. Međutim, ostaje činjenica, a nakon novog popisa i utjeha, da je barem bila u zadatom bazenu iz kojeg se mogla iscrpiti i pretočiti u nastavu.

Anna nikada neće biti Judita

Sjećate se halabuke koja je nastala, kada je još prethodna garnitura, sastavila prijedlog novog popisa lektira pa se digla kuka i motika i to sasvim neopravdano, jer se Judita, Biblija ili Ilijada i Odiseja neće čitati cjelovito (što nisu ni do sada)?

[Kazalište i mladi] Zašto (moram) čitati lektire?

Dakle zbog neznanja i neupućenosti, punili su se novinski stupci, snimale televizijske emisije, pisale oštre kolumne i neovisno o zabludi, kao pozitivna okolnost se nametnula činjenica da je lektira barem na par dana, postala tema o kojoj je veliki broj ljudi poželio dati svoje mišljenje.

S druge strane, nestanak Dnevnika Anne Frank s popisa obveznih djela za čitanje, kao i s onog za čitanje ulomaka, prošao je u tišini. Nitko nije osjetio potrebu obrazložiti javnosti, zašto je maknuto djelo, koje je prema pisanju Jergovića u Jutarnjem listu, kod nas na popisima od pedesetih godina?

Ne želimo ni pomisliti da netko želi umanjiti ili ne daj Bože zanijekati Holokaust, ali ovaj popis lektira, kao i tretiranje iste teme u kurikulumu povijesti (koji je doduše tek na javnoj raspravi) ne ulijevaju nam povjerenje da se o poučavanju tako važnog pitanja, dobro promislilo prije izrade strateških dokumenata za buduću, navodno ‘modernu’ nastavu.

Odgovori