Sutra počinje nastava, a mi donosimo pregled 5 najvažnijih novosti u ovoj školskoj godini

Imali smo dugo, toplo, suho ljeto. No, svemu dođe kraj. A svaki kraj je, stoputa smo čuli, neki novi početak. Tako sutra počinje nova školska godina, po mnogočemu – barem na papiru – posebna. U sve škole ulazi reformski pothvat ministrice obrazovanja, tzv. Škola za život, mijenjao se školski kalendar pa se u nekim školama uvode i novi praznici te je nadograđena aplikacija e-Dnevnik. Došlo je i do dosta supstancijalnih, neki čak tvrde i sramotnih promjena u vezi polaganja određenih ispita Državne mature. U nastavku teksta analiziramo najvažnije novitete u ovoj školskoj godini.

Foto: Pixabay

‘Vežite se, ovo će biti burna noć’. Famozni je to citat holivudske dive Bette Davis s kojim se, gotovo 70 godina nakon što ga je izrekla, svaki školarac može poistovjetiti. Barem na današnji dan. Naime, sutra im počinje nastava. A s novom školskom godinom dolazi i puno noviteta. Za vas smo izdvojili pet najvažnijih.

1. Ministrica Divjak pokušat će reformirati školstvo

Nakon što je prošle godine održan eksperimentalni program Škole za život, u kojem je sudjelovalo 48 osnovnih te 26 srednjih škola, došlo je vrijeme za punokrvnu implementaciju. Od sutra će krunski projekt aktualne ministrice obrazovanja Blaženke Divjak nastupiti u svim školama diljem Republike Hrvatske.

U najavi, učenici će učiti po novim kurikulumima, na novim gadgetima, a nastavnici će ih podučavati u skladu s miljunski vrijednim metodičkim priručnicima. U stvarnosti, kurikulumi nisu toliko inovativni, gadgeti će dobrano kasniti, a milijunski priručnici, kako je to priznala i pomoćnica ministrice – ništa ne valjaju.

Divjak upala u vlastitu klopku: Nikad jasnije pokazala da je odustala od sustavne reforme školstva

Dobro ste, dakle, pročitali naslov – ministrica će pokušati reformirati školstvo. Činjenice na stol: Škola za život tek je djelomični reformski pokušaj kada ju usporedimo s Cjelovitom kurikularnom reformom. Drugim riječima, u Školi za život, izgubila se cjelovitost. O propasti sustavne reforme školstva objavili smo seriju tekstova, o svemu više možete pročitati ovdje.

Ukratko, kako je naša novinarka tada istaknuta za Nedjeljom u dva, Škola za život preuzela je tek manji dio Cjelovite kurikularne reforme, dok se od brojnih aspekata odustalo. Nastupilo je, prvotno, odustajanje od okvira za vrednovanje i ocjenjivanje učenika. Taj je okvir, primjerice, pretpostavljao ukidanje općeg prosjeka ocjena. Pod istim se okvirom planiralo uvođenje ispita vanjskog vrednovanja u sustav školskog ocjenjivanja te praćenje samostalnosti i savjesnosti učenika. Nijednu od spomenutih stvari Škola za život neće donijeti.

Još jedan dosta važan aspekt uvođenja Škole za život evidentna je imunost ministrice Divjak na kritike upućene iz struke i medija, o čemu smo također pisali.

2. Učenici koji ne polože esej iz Hrvatskog neće pasti taj predmet na maturi

Za prolazak ispita iz Hrvatskog maturanti više neće morati dobiti dvojku iz eseja

Ispit iz Hrvatskog jezika i književnosti na Državnoj se maturi polaže u dva dijela – test i esej. Do sada, kako bi dobili prolaznu ocjenu maturanti su morali zadovoljiti zasebne pragove prolaznosti za esej i za ispit. U nadolazećoj školskoj godini to više neće biti tako.

Što to znači? To znači da će učenik koji, primjerice, solidno riješi test iz Hrvatskog, a na eseju preda prazan papir – svejedno proći ispit i dobiti prolaznu ocjenu. Činjenica je da su se rezultati ispita mature iz Hrvatskog uglavnom pogoršali nakon što su 2017./2018. uvedeni zasebni pragovi, no neki i dalje drže da se ovaj potez ministrice time ne može opravdati.

Bivši voditelj obrazovne reforme Boris Jokić odluku o ukidanju zasebnih pragova prolaznosti nazvao je sramotnom.

– Ministrica zanemaruje jednu stvar koju je njezino ministarstvo odnosno ona sama donijela ove godine, a to je jedna sramotna odluka. Ja ću je ovdje imenovati. To je da od sljedeće školske godine na ispitima državne mature iz predmeta Hrvatski jezik, da učenici taj ispit mogu položiti premda i ako na eseju predaju prazan list papira. Znate što to znači? Imate dva dijela tog ispita. Jedan ispituje književnost i jezik, a drugi esej u kojem morate argumentirati nešto, opisati i napisati nešto. Od sljedeće školske godine možete proći ispit i da predate prazan papir, kazao je Jokić.

3. Neki će učenici osim zimskih, proljetnih i ljetnih imati i jesenske praznike

Uvode se jesenski praznici: Od iduće godine nema jedinstvenog školskog kalendara!

U travnju ove godine Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je novi školski kalendar. Određen je tako datum početka i završetka školske godine, ali je došlo i do velike promjene glede školskih praznika. Najveća je novost u tom pogledu da školski kalendar više nije unificiran, već su škole dobile mogućnost korištenja novih, jesenskih praznika kao i korištenja zimskih u dva dijela.

Školama su ponuđene četiri varijante rasporeda školskih praznika, o kojima više možete pročitati ovdje, a procedura je sljedeća: škole su izrazile svoje mišljenje o tome kada žele provoditi praznike, a potom je na osnivaču škole da odabere jedan od načina realizacije odmora, jednoobrazno za učenike svih školskih ustanova nad kojima ima osnivačka prava te o tome dostavlja pisanu obavijest upravnome odjelu. Potom upravni odjel odabire jedan od načina realizacije odmora jednoobrazno  za učenike svih školskih ustanova nad kojima osnivač ima osnivačka prava. Upravni odjeli i škole bili su dužni do 1. srpnja 2019. godine na svojim mrežnim stranicama objaviti Odluku i način realizacije odmora u školskoj godini 2019./2020. za učenike svih školskih ustanova na području županije.

4. U novom e-Dnevniku učenici više neće moći vidjeti svoj predmetni prosjek

Promjene u e-Dnevniku: Učenici više neće moći vidjeti svoj predmetni prosjek

Prije nekoliko dana Ministarstvo je ravnateljima škola uputilo obavijest o nadogradnji e-Dnevnika. Najvažnije promjene očituju se u tome da učenici unutar te aplikacije više neće moći vidjeti svoj predmetni prosjek, a lektira će dobiti novi, mnogo kompliciraniji naziv.

Kako je došlo do promjena Pravilnika o ocjenjivanju, prema kojem zaključna ocjena iz predmeta ne mora nužno odgovarati aritmetičkoj sredini, tako su iz Ministarstva odlučili učenicima onemogućiti da razbijaju glavu o aritmetičkom prosjeku ocjena iz pojedinih predmeta. Osim toga, dosta zanimljiva je promjena oko lektire – više se ne naziva lektira, već je preimenovana u ‘Književna djela za cjelovito čitanje’.

O ostalim promjenama, čiji je cilj, kako je navelo Ministarstvo, rasterećenje nastavnika, više doznajte na sljedećoj poveznici.

5. U prosincu ćemo doznati rezultate istraživanja PISA 2018

PISA istraživanja, punog naziva Programme for International Student Assessment, međunarodne su procjene znanja koje se provode nad 15-godišnjim učenicima, a pod pokoroviteljstvom Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj. Ispiti se provode svake tri godine, a uvedeni su s ciljem određivanja razine obrazovanja mladih u industrijskim zemljama.

Posljednje je PISA testiranje provedeno 2018. godine. Glavno područje testiranja PISA 2018 bila je čitalačka pismenost. Matematičko i prirodslovno znanje učenika ispitivalo se tek u manjem broju zadataka. U istom ciklusu odrađeno je i testiranje iz novog područja globalnih kompetencija.

U ovom je ciklusu PISA istraživanja sudjelovalo 7.380 učenika iz 179 srednjih i 4 osnovne škole u Hrvatskoj. Osim učenika, u istraživanju su sudjelovali njihovi roditelji te ravnatelji škola. Rezultati istraživanja bit će objavljeni u prosincu 2019. godine.

Odgovori