Objavljeni su novi podaci o plaćama učitelja i nastavnika: Najiskusnijima i do 2.186 eura
Prosječna plaća učitelja koji nisu napredovali u osnovnim školama u siječnju je iznosila 1.481 euro neto, dok je medijalna bila stotinjak eura viša. Nastavnicima u srednjim školama isplaćena je nešto viša – prosječna je plaća prvog mjeseca 2025. bila 1.589 eura neto, a medijalna 1.604. Podaci su to iz Centraliziranog obračuna plaća FINA-e. Podaci za veljaču, kada je osnovica plaće rasla za tri posto, još nisu dostupni, a uskoro će se u školama štrajkati za, među ostalim, rast plaća kroz osnovicu i koeficijent.
Učiteljica, u pozadini podizanje novca s bankomata | ilustrativne fotografije: Unsplash/Pexels
Kao i ranijih mjeseci, prilikom isplate plaća Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je prosječne i medijalne plaće učitelja i nastavnika. Ovoga puta iz FINA-inog Centraliziranog obračuna plaća (COP) izdvojene su plaće za siječanj, dakle za mjesec prije rasta osnovice plaće u javnom sektoru. Objavljene su i prosječne te medijalne plaće u visokom obrazovanju.
Plaća u osnovnim školama u siječnju 2025.
Kada je riječ o siječanjskim plaćama u osnovnim školama, prosječna plaća učitelja koji nisu napredovali, dakle imaju temeljni koeficijent za obračun plaće, iznosila je 1.481 eura neto. Medijalna plaća te iste skupine u siječnju je bila 1.584 eura. U odnosu na prosinac, neto prosjek je ovoj skupini učitelja pao za 11 eura, a neto medijalna plaća veća je za 15 eura u odnosu na prosinac. Budući da osnovna plaća raste za 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža, bitno je za istaknuti i da je prosječna dob te skupine učitelja 46 godina.
Najviše zvanje u koje učitelji mogu napredovati je zvanje izvrsnog savjetnika. Prosječna dob te skupine učitelja osnovnih škola je 54 godine. U siječnju je izvrsnim savjetnicima prosječna neto plaća bila 2.132 eura, a medijalna 2.125 eura. Prosječna neto plaća je u odnosu na prosinac ovoj skupini učitelja rasla za 25 eura, a medijalna za 18 eura. Podatke za ostale skupine osnovnoškolskih učitelja možete pronaći u tablici ispod, a treba naglasiti da se odnose na zaposlenike u punom radnom vremenu.
Plaće u osnovnim školama u siječnju 2025. | izvor podataka: MZOM/Centralizirani obračun plaća
Plaća u srednjim školama u siječnju 2025.
Prosječna plaća nastavnika u srednjim školama, onih s temeljnim koeficijentom koji nisu napredovali, u siječnju je iznosila 1.589 eura neto. Medijalna plaća ove skupine srednjoškolskih nastavnika bila je 1.604 eura neto. Ako se podaci usporede s onima iz prosinca, prosječna neto plaća ove skupine nastavnika bila je za osam eura veća, a medijalna neto plaća veća je u siječnju za 15 eura. Prosječna dob srednjoškolskih nastavnika bez višeg zvanja je 46 godina.
I kod srednjoškolskih nastavnika najviše zvanje u koje mogu napredovati je ono izvrsnog savjetnika, a njihova prosječna dob je 56 godina. Prosječna plaća toj je skupini u siječnju bila 2.186 eura neto, a medijalna je iznosila 2.167 eura neto. U odnosu na prosinac prosječna plaća izvrsnih savjetnika u srednjima u siječnju je bila za 11 eura veća, a medijalna je u siječnju iznosila 27 eura više.
Podatke za ostale skupine srednjoškolskih nastavnika možete pronaći u tablici ispod, a oni se isto odnose na zaposlenike koji rade u punom radnom vremenu.
Plaće u srednjim školama u siječnju 2025. | izvor podataka: MZOM/Centralizirani obračun plaća
U VELJAČI STIŽE POVIŠICA
Napomenimo da je ovo plaća prije povišice koja je je stigla u veljači, a da prosječne i medijalne plaće za veljaču isplaćene u utorak još nisu poznate. Naime, plaća u siječnju obračunavala se prema osnovici od 947,18 eura bruto. Međutim, na temelju dodatka temeljnom kolektivnom ugovoru osnovica je od 1. veljače javnim službenicima rasla za tri posto, čak i djelatnicima škola, iako njihova četiri sindikata nisu potpisala spomenuti dodatak. Tako se od 1. veljače plaće izračunavaju na temelju osnovice u iznosu od 975,60 eura bruto. Za dodatna tri posto osnovica će rasti i od 1. rujna, kada će iznositi 1.004,87 eura bruto.
Što je uključeno u ove plaće?
U članku koji je srednja.hr objavila krajem veljače pojasnili smo da Ministarstvo ove podatke objavljuje od rujna 2024., kao i da je riječ o podacima iz Centraliziranog obračuna plaća (COP) koji je u vlasništvu FINA-e. Taj je sustav namijenjen za obračun i isplatu plaća, kao i ostalih materijalnih prava, naknada i drugog dohotka zaposlenicima i vanjskim suradnicima u državnoj službi i javnim službama. Koristi se i za analitiku isplaćenih plaća na razini cijeloga sustava. Tom smo prilikom od Ministarstva obrazovanja tražili i jasno objašnjenje što sve uključuju podaci o plaćama koje mjesecima objavljuju.
– Pod isplatom smatra se plaća zaposlenika koja se sastoji od osnovne plaće i svih dodataka na plaću utvrđenih Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama, Temeljnim kolektivnim ugovorom za zaposlenike u javnim službama, Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama i Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama. Dakle, u iznose prosječnih plaća uključeni su svi dodaci na plaću, ali nije uključena naknada za trošak prijevoza niti iznosi materijalnih prava poput jubilarnih nagrada, pomoći, otpremnina, regresa, božićnice, dara za djecu i drugo, pojasnili su tada iz MZOM-a.
Uskoro štrajk za veće plaće
Tri sindikata u obrazovanju, Sindikat Preporod, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, idući će tjedan održati štrajk. Bit će za sada jednodnevni, održat će se između 17. i 21. ožujka, a točan će datum štrajka biti objavljen dva dana prije početka štrajka.
To je važno za istaknuti u ovom kontekstu jer je otvorena mogućnost, ako Vlada prihvati tri od pet zahtjeva sindikata, da će plaće rasti. Naime, zahtjevi sindikata uključuju povećanje osnovice plaće za 10 posto, povećanje koeficijenata za obračun plaće i, dok se sustav koeficijenata ne uredi, povratak prosvjetnog dodatka. Četvrti zahtjev je izuzeće zaposlenika sustava znanosti i obrazovanja od ocjenjivanja učinkovitosti rada, a sindikati traže i odgodu reforme strukovnih škola, modularne nastave te sistematizaciju radnih mjesta.
