Nastavnik zabrinut zbog uvođenja Informatike: Djeca će se ispisati s Njemačkog

Luku Huzjaka, nastavnika Njemačkog jezika u velikogoričkoj OŠ Eugena Kumičića zabrinulo je uvođenje Informatike kao izbornog predmeta u niže razrede osnovnih škola. Ministarstvu je zbog toga također poslao niz pitanja na koja je dobio, kako kaže, samo birokratski odgovor.

Foto: Unsplash

– U nekim školama već 20 do 30 % manje djece upisuje Njemački. U mojoj školi to još nije slučaj, ali tko kaže da neće biti sljedeće godine?, pita se Luka Huzjak.

Na maturi se danas pisao Njemački: Maturantice nam otkrile kako je prošlo

Nastavnik Njemačkog u velikogoričkoj OŠ Eugena Kumičića zabrinut je da će s uvođenjem Informatike u prvi razred padati interes učenika za drugim stranim jezikom.

– Pitanje je hoće li roditelji i/ili djeca s vremenom, nažalost, možda smatrati da im je još jedan strani jezik samo dodatno opterećenje, ističe Huzjak.

Svjestan je, dodaje, toga da Njemački neće tako skoro postati obvezni predmet u školi.

– Polazeći od toga smatram da su dvije stvari ključne za status Njemačkog jezika. To je da se omogući da isto kao i Vjeronauk može imati i manje od 14 učenika u grupi, što bi bilo dobro i za učitelje i za učenike, i da o ispisu odlučuju Stručna vijeća ili Aktivi njemačkog jezika u školi, odnosno da o ispisu s njemačkog jezika odlučuju svi učitelji njemačkog, a ne cijelo Učiteljsko vijeće. Zašto bi o ispisu s njemačkog odlučivali kolegice i kolege koji predaju primjerice Engleski, Povijest, Matematiku ili neki drugi predmet?, pita se.

Pisao ministrici: Što ćemo sa satnicom?

Svoja pitanja o statusu Njemačkog Huzjak je poslao i Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Ministrici Blaženki Divjak poručio je da, uvođenjem Informatike, dodatno ugrožava satnicu učitelja Njemačkog jezika.

'Otplaćujemo kredite za studij, a plaća nam je ista kao i da se nismo dodatno školovali'

– Iz godine u godinu moramo voditi brigu o svojoj satnici, hoće li nam broj učenika po skupinama padati, hoćemo li morati tražiti još koju školu kako bi dopunjavali satnicu. ‘Ako se dugoročno ne promjeni situacija, isto ću iskoristiti prvu priliku da prestanem predavati njemački jer mi se ne da idućih 30 godina radnog staža provesti u strahu i frustraciji’ – izjave su starijih učitelja koji predaju u ovakvim uvjetima, naveo je u dopisu.

Upozorio je i kako se nastava Njemačkog jezika kao izbornog premeta održava se u višim razredima od 6. do 10. sata ili kao predsat za one škole koje rade u dvije smjene, a u 4. razredima 5. i 6. sat, dok je u nekim školama skraćeno je trajanje 7. ili 8. sata zbog organiziranog prijevoza.

– Također, nastava njemačkog jezika kao izbornog predmeta često se održava jednom tjedno (blok-sat). Neki učitelji rade skoro svaki dan dvokratno, neki čak idu i po tri puta na dan u školu, te im ovakav raspored ne ostavlja ni vremena za odmor, niti za obitelj i vlastitu djecu, a učenicima je otežano pohađanje izborne nastave njemačkog jezika zbog prijevoza i rasporeda. Koncentracija je u padu zbog održavanja nastave u zadnjim satima, a ocjene moraju biti motivirajuće jer se Njemački jezik kao izborni predmet smatra odgojnim predmetom iz kojega ocjene trebaju biti poticajne, pisao je ministrici.

‘Zašto je Vjeronauk važniji od Njemačkog?’

Naveo je i kako se nastavnike Njemačkog često ucjenjuje prijetnjom ispisivanja jer ako nemaju zaključnu ocjenu 5 njemački im ‘kvari prosjek’.

Postavio je i pitanje zašto je izborna nastava Vjeronauka važnija od izborne nastave njemačkog jezika i može imati i manje od 14 učenika u skupini?

Na ministričin dopis školama od 2. lipnja u kojem je Divjak naglasila da svi izborni predmeti imaju isti status konstatirao je kako on predstavlja samo deklarativnu podršku.

– Ništa novoga niste napisali. ‘Potrebno je’ nije obavezno. To će svatko tumačiti drugačije. Doima se kao da perete ruke od problema u koji će upasti izborni jezik. Nažalost, bit ćete zapamćeni kao ministrica koja je gotovo uništila satnicu Njemačkog jezika, zaključio je Huzjak.

Iz Ministarstva je, kako kaže, dobio samo birokratski odgovor u kojem su mu poručili kako su svjesni specifičnosti izbornih predmeta te kako podupiru učenje stranih jezika.

PROUČITE DOKUMENT:

Ako vam se dokument ne učitava, osvježite stranicu.

Huzjak, međutim, ističe da nije sve tako crno.

– Ministrica Divjak nije kriva za status Njemačkog jezika, ali volio bih, i očekivao sam, da je za Njemački jezik učinila puno više, kaže nastavnik.

Smatra da je reforma, Škola za život, iznjedrila jako dobar predmetni kurikulum za Njemački jezik.

– Sadržaji, teme i metode su preporučeni i učitelju pružaju veliku autonomiju u radu, a ishodi su dobro definirani i razrađeni. Posebno pohvaljujem metodički priručnik MZO-a koji je nama nastavnicima jedno dobro usputno pomagalo, zaključio je Huzjak.

3 komentara

    1. Ministrica je takvo stanje zatekla. Mogla je napraviti puno više za njemački. Svijetle točke su predmetni kurikulum za njemački i metodički priručnik.

  1. A što učenici misle da će iz informatike imati petice?!?!??! Mislim da roditelji griješe, jer im je samo ocjena bitna.

Odgovori