Poslodavci oštro prema nastavničkim sindikatima i Vladi: Opasno se poigravate sudbinama mladih
Hrvatska udruga poslodavaca sazvala je izvanrednu konferenciju za medije zbog svoje zabrinutosti oko odgode reforme strukovnog obrazovanja, tj. modularne nastave. Do odgode bi moglo doći zbog nastavničkih sindikata koji zbog toga sutra prosvjeduju. Kritizirali su razloge odgode modularne nastave koje nastavnici imaju, a to je smanjenje satnice i posljedično otkazi zbog organizacijskih viškova. Poslali su i oštru poruku Vladi koja je u više navrata nudila odgodu modularne na pregovorima prije štrajkova sindikata. Smatraju kako se tako i jedna i druga strana opasno poigrava sudbinama mladih, a posljedično i sudbinom gospodarstva u Hrvatskoj.
Hrvatska udruga poslodavaca održala je izvanrednu konferenciju za medije oko potencijalne odgode reforme strukovnog obrazovanja – modularne nastave što traže nastavnički sindikati | Foto: Ramona Ščuric, srednja.hr
– Partikularni interesi koji su povod za traženje odgode reforme strukovnog obrazovanja zapravo su želja za zadržavanjem programa starih 30 godina, sve kako ‘neki nastavnik ne bi izgubio poneki sat nastave’. To je opasno poigravanje sa sudbinama mladih. Svako pauziranje nastave i prosvjedi koje provode Sindikati štete učenicima koji tu nastavu ne mogu nadoknaditi kao i najboljim nastavnicima koji su na ovaj način tretirani kao i oni manje efikasni. Prosvjedi štete cijelom društvu koje zaostaje u provođenju reformi u obrazovanju, poručili su predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) na izvanrednoj konferenciji dan prije prosvjed nastavnika.
‘Inzistiramo na hitnoj provedbi modularne nastave, alternative tome nema’
Razlog zašto su sada odlučili dići svoj glas je u, navode, strahu da će se reforma strukovnog obrazovanja, modularna nastava, odgoditi za godinu dana. Plaši ih, kažu, količina ideja oko odgode modularne koje su posljednjih mjeseci došle iz sustava obrazovanja. Zabrinuti su i zbog stava Vlade koja je u više navrata sindikatima u procesu mirenja nudila odgodu modularne nastave, dok je prema javnosti slala poruku da reforma svakako kreće školske godine 2025./2026.
– Mi upućujemo našu poruku i kolegama iz sindikata, ali i Vladi. Inzistiramo na hitnoj provedbi modularne nastave. Alternative tome nema. S kolegama smo radili na ovoj reformi i apsolutno je nepojmljivo da se zbog jednog sata Povijesti ili jednog sata Vjeronauka odbija povećanje jednog sata strukovnog predmeta ili da se djeci omogući jednak broj sati predmeta koji su obavezni na državnoj maturi kako bi imali jednake mogućnosti upisati visoko školsko obrazovanje. Zaustavljanje reforme strukovnog obrazovanja, kao preduvjet osiguravanja kvalitetne i dobre radne snage, to je kao da idemo zaustaviti digitalizaciju jer doma imamo pisaće mašine ili da zaustavljamo reformu jer je većini ovako kako je jako komotno. Mi se moramo mijenjati, moramo raditi reforme. Mi imamo problem s domaćom radnom snagom i sa zadržavanjem mladih i moramo napraviti sve da ih zadržimo i da im omogućimo najbolje obrazovanje, rekla je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.
‘Naš dojam je da odgoda znači zaustavljanje’
S njom se složio i Mislav Balković, predsjednik HUP-Udruge obrazovanja i član Izvršnog odbora HUP-a te rektor Algebre. Naglasio je kako u svakoj reformi postoji neki razlog ili više njih da se ista ne provede. No, istaknuo je kako se na modularnoj nastavi radi od 2018. godine i da je velik broj ljudi radio na njoj, kao i poslodavci te HUP i da se mnogi osjećaju izigrano zbog eskalacije u posljednjih par mjeseci. Ipak, kao najveću žrtvu odgode modularne vidi mlade koji će, smatra, biti zakinuti za kvalitetnije obrazovanje.
– Dok druge zemlje gledaju kako mogu uvesti umjetnu inteligenciju u nastavu, mi razmišljamo da nešto odgodimo. Naš dojam je da odgoda znači zaustavljanje. Ako se odgodi, to se neće vrlo vjerojatno ni provesti. Ako ne krenemo stvarati mlade s kvalitetnim vještinama i znanjima, što ova reforma nudi, mi nećemo moći stvarati dodanu vrijednost društvu. Ako to nećemo moći stvarati, ljudi moji, pitanje je kako će nam izgledati socio-ekonomski model, pitanje je tko će stvarati vrijednost za naše mirovine i kako ćemo osigurati financiranje javnih servisa. Pristup koji je uzet u modularnoj nastavi, dakle da se poveća općeobrazovni predmeti i da se strukovni dio modernizira, je dobar put. Kako za one koji žele odmah nakon srednje škole raditi, tako i za one koji žele nastaviti svoje obrazovanje. Hrvatska je 2018. krenula u dobrom smjeru s modularnom nastavom i ako to sada zaustavimo, mislim da to više nikada nećemo pokrenuti, poručio je Balković.
Na pitanje oko problema Fizike koja u modularnoj nije predmet, već dio strukovnog modula, a neki fakulteti trenutačno traže da se ona polaže na maturi i nosi određeni dio bodova, Balković objašnjava da su to trenutačni kriteriji koji su fakulteti kreirali prema starom modelu i da će se oni sigurno prilagoditi reformi, odnosno modularnoj nastavi.
Što znači 'dodana vrijednost'?
‘Puno znanja ima i mijenjanju se, a naše školstvo je tromo’
Podsjetili su i kako poslodavci dugi niz godina upozoravaju da učenici strukovnih škola izlaze s nedovoljno strukovnih znanja i vještina. S time se složio i Siniša Kosić, predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske (SMH-IS).
– Činjenica je da kada djeca dođu u proizvodnje stvarno imaju manjak znanja. Žalosno je što su se za elektro i metalnu industriju školovali, a onda ne poznaju elementarne strojeve na kojima bi trebali raditi. Obrazovan radnik može raditi na siguran način i bit će produktivniji. Kada osoba u Hrvatskoj dobije znanje, onda će biti produktivna kao i radnik u Njemačkoj, ali činjenica je da naše školstvo treba puno brže mijenjati strukturu i ona zanimanja koja treba. Puno znanja ima i mijenjanju se, a naše školstvo je tromo i zato podržavamo stranu poslodavaca. Svakako se istovremeno mora omogućiti i mladim ljudima u strukovnim školama da nastave svoje obrazovanje na fakultetima, rekao je Kosić.
Veći problem vide u sve manjem broju učenika, nego u modularnoj nastavi
Osim toga, problem je i u sve manjem broju učenika u Hrvatskoj. Kako je objasnio predsjednik HUP-Udruge metalne industrije i član Izvršnog odbora HUP-a, Sergio Galošić, približno 8.000 strukovnjaka svake godine ne položi državnu maturu i samim time ne upisuju fakultete.
– Svake godine dobivamo sve manje maturanata u visokoobrazovnom sustavu i to je automatski i potencijalno manjak na tržištu rada. Stoga, ako mi odgodimo reformu, nama se toliko potencijalno smanjuje broj visokoobrazovanih mladih u Hrvatskoj, a to posljedično znači da ćemo trebati uvoziti radnu snagu. Vrlo jasno i jednostavno možemo doći do matematike što to znači za gospodarstvo. Moramo biti realni. Naša produktivnost je dva i pola puta manja nego u Njemačkoj. To znači da jedan naš radnik proizvede dva i pol puta manje nego jedan njemački radnik. Dakle, ako želimo dostići prosjek plaće kao što imaju u Njemačkoj, mi moramo povećati najmanje za dva i pol puta tu produktivnost kako bi sustav to mogao izdržati. Također, naša prerađivačka industrija, ako izuzmete farmaceutsku, nažalost se temelji na proizvodnji relativno male dodane vrijednosti. Nama mora biti cilj ići u smjeru proizvodnje proizvoda velike dodane vrijednosti zbog toga da bi naš sustav mogao pratiti rast plaća koji mi trenutačno imamo u realnom sektoru i da bi dostigli one ciljeve kojima teži i EU te da bi naše društvo imalo bolju perspektivu. Zbog toga apeliramo da se reforma strukovnog obrazovanja čim prije obavi i da krenemo s time kako bi nam osigurala da što brže unaprijedimo naše gospodarstvo, poručio je Galošić.
Cijelu prezentaciju koju su predstavili iz HUP-a možete pogledati u dokumentu ispod. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, potrebno je ponovno učitati stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Na apel poslodavaca reagirali i sindikati
Konferencija HUP-a organizirana je prije konferencije nastavničkih sindikata koji su iznijeli detalje sutrašnjeg prosvjeda u Zagrebu. Optužili su članove HUP-a da su Vladini igrači i da je konferencija organizirana od strane vladajućih.
– Kao to je neka podijeljena odgovornost. ‘Ajmo tu biti jasni – Hrvatska udruga poslodavaca je pobočna strana Vlade RH. Nije se slučajno danas išlo s tom konferencijom za medije. Netko je to zatražio, a netko je bio obvezan isporučiti. Vrlo jasno su maske u ovoj zemlji odavno pale. Kad govorimo o tome da Vlada želi staviti sve segmente društva pod svoju apsolutnu kontrolu, pritom sam mislio i na Hrvatsku udrugu poslodavaca, ne znam može li izravnije, kazao je Željko Stipić.
