Ravnatelj objasnio što nastavnike čeka od jeseni: ‘Neće moći biti 4 sata u školi i otići kući’
Reforma strukovnog obrazovanja, tzv. modularna nastava, trebala bi krenuti u sve strukovne srednje škole od iduće školske godine, odnosno od ove jeseni. Posljednjih par mjeseci u tu su se priču aktivno uključili i sindikati, iako se na reformi radi od 2018. godine. Zbog toga je organiziran i okrugli stol na kojemu se raspravljalo o izazovima modularne nastave. Sindikati se zalažu za odgodu reforme za godinu dana, dok nastavnici i ravnatelji koji su na reformi radili smatraju da to neće puno značiti.
Učiteljica | ilustrativna fotografija: Pexels
Održan je još jedan okrugli stol na temu modularne nastave. U nešto više od posljednjih godinu dana održano je nekoliko takvih rasprava, a ovog puta organizirali su ju nastavnički sindikati. Iako se na reformi strukovnog obrazovanja radi od 2018. godine, sindikati su se u raspravu aktivno uključili tek prije par mjeseci kada su kurikuli, koje su radili i nastavnici i ravnatelji, počeli izlaziti u Narodnim novinama.
Na okruglom stolu pod sindikalnom palicom sudjelovalo je šestero govornika: ravnatelj Industrijske strojarske škole u Zagrebu Nenad Pavlinić, nastavnik informatike Elektrotehničke škole u Zagrebu Mario Božurić, nastavnica njemačkog jezika Tehničke škole Ruđera Boškovića u Zagrebu Maša Kohut, voditeljica Odjela za obrazovanje i razvoj ljudskih potencijala u Hrvatskoj obrtničkoj komori Mirela Lekić, koordinatorica edukativnih projekata GONG-a Tanja Štampar i redoviti profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Dragan Bagić.
Predsjednik srednjoškolskog sindikata: ‘Sustav nije spreman za uvođenje modularne nastave’
Predstavnika Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) koje je radilo na reformi kao ni predstavnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, na okruglom stolu nije bilo. Mnogi sudionici su ponovno istaknuli iste probleme oko uvođenja modularne nastave iduće školske godine, od nedovoljne informiranosti pojedinih nastavnika i ravnatelja o reformi, premale edukacije istih pa do smanjivanja satnice pojedinih predmeta.
– Mi već duže prikupljamo direktne podatke s terena i to ukazuje da sustav nije spreman za uvođenje modularne nastave u prvim razredima. Odgoda na godinu dana dala bi prostora i mogućnosti da to bude kvalitetna reforma. Bez zadovoljnih i educiranih zaposlenika reforma ne može proći. Dali smo prijedlog ASOO-u da se u tih godinu dana više škola uključi u eksperimentalni program. Mnoge škole nemaju organizacijske uvjete, a nastavnici plutaju u limbu neznanja, rekao je uvodno od nedavno novi predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske (NSZSŠH), Zrinko Turalija.
Ravnatelj Pavlinić i nastavnik Božurić su sudjelovali u izradi ove reforme. No, njih dvoje imaju različita mišljenja o istoj. Nastavnik Božurić smatra kako je ovo ‘reforma svih reformi’ i zalaže se za odgodu uvođenja iste u sve strukovne škole u Hrvatskoj na godinu dana što su MZOM-u ranije predložili sindikati.
– Znam način na koji je sve ovo pripremano i ako se ovo treba uvesti iduće školske godine, mislim da bi se prvenstveno trebalo primijeniti u Regionalnim centrima kompetentnosti jer druge škole nemaju tu opremu. Trebali bi voditi učenike u druge škole koje imaju opremu, kako ćemo to izvesti? Nastavnici gotovo uopće ne razumiju modularnu nastavu i vrlo im je teško shvatiti što se događa. Ljudi su potpuno nespremni i zbunjeni, rekao je Božurić.
Ravnatelj strukovne škole: ‘Od ove reforme se očekuje da se pokrenu spavači koji čekaju da im se sve servira’
Naglasio je i kako je njegova škola prošla dva kruga edukacije mobilnih timova od strane ASOO-a, ali da su nastavnici i dalje nedovoljno informirani i da još uvijek imaju neodgovorena brojna pitanja. S druge strane, ravnatelj Pavlinić je naglasio kako su za ovu reformu spremni oni koji su se pravovremeno uključili u praćenje izrade iste i koji su se angažirali oko toga da se adekvatno pripreme na ono što dolazi.
– Ja sam s jedne strane za, s druge strane sam protiv modularne nastave. Ovisi koga slušam, s kime komuniciram i s kime raspravljam o ovoj temi. Ako slušam sindikat na njihovoj sam strani, a ako slušam ASOO i kolege koji su radili na toj reformi, onda sam za tu reformu. Dakle, ima nas podijeljenog mišljenja. Svi koji smo radili na tome smo uglavnom za jer smo prošli veliki dio posla u koji smo uložili jako puno truda, tako da svi zagovaraju da to krene. Škole koje očekuju da će dobiti gotovu formulaciju dokumenta po kojoj će oni raditi, odmah vam mogu reći da to neće dobiti. Od ove reforme se očekuje da se pokrenu spavači koji čekaju da im se sve servira, naveo je Pavlinić.
‘Kada krene modularna, nastavnik neće moći biti 4 sata u školi i otići kući, nego će morati 8 sati biti u školi’
Slaže se kako je edukacija nastavnika, koji se do sada nisu uključili u to što ova reforma donosi, premala jer mnogi ne razumiju osnovne pojmove poput modula, CSVET bodova, učenja temeljnog na radu i ostalo što uz modularnu nastavu ide.
– Škole koje nisu sudjelovale u tome imaju velikih problema i njihovi ravnatelji ne znaju od kuda krenuti. Uz to, jedan veliki dio nastavnika će morati izaći iz svoje komfor zone. To nije ova reforma, nego to nosi svaka reforma i svako poboljšanje. Kada krene modularna, nastavnik neće moći biti 4 sata u školi i otići kući, nego će morati 8 sati biti u školi. Ja sam radio u nastavi i ja sam bio angažiran 40 sati u školi. Nastavnik bi se morao uključiti u 40 sati rada u školi bez obzira što oni kažu da pišu pripreme. Kakve pripreme? Copy-paste od 2001. godine, ako ne i od ranije. Ne rade to svi, ali oni koji na taj način razmišljaju to su protiv reforme. Oni koji to nisu prošli imaginarno im je sve to oko modularne, ali da se uključe i da se malo angažiraju, onda bi vidjeli da to nije komplicirano niti prezahtjevno, objasnio je Pavlinić.
Naglasio je kako on ne navija za niti jednu stranu, ali da oni koji se protive modularnoj nastavi moraju u obzir uzeti i svoje kolege i kolegice koji su na toj reformi radili već sada dulji niz godina. Smatra da ako nastavnici žele znati tko sve i što točno radi u kojem segmentu ove reforme, da im onda neće biti dovoljno ni pet godina za pripremu.
‘Što se tiče tehnoloških viškova, ja za svoje ljude imam rješenje. Ne bih zadržavao neradnike’
On je u svojoj školi već napravio raspored za najesen ako se modularna uvede te je ponudio pomoć svoje škole drugim školama kojima će biti potrebno u snalaženju kroz reformu. Na pitanje hoće li doći do viškova nastavnog kadra u modularnoj, Pavlinić je odgovorio kako to najviše ovisi o onome tko upravlja školom.
– Pomoći ćemo svim školama oko uvođenja modularne, mogu se slobodno javiti. Ako se odgodi, to je u redu jer smo onda ipak napravili korak da se veliki broj sudionika i aktera uključi u daljnje rasprave. Jer do sada je velika većina spavala. Od 2018. su bili raspisani natječaji za nove standarde i jako malo škola se javilo da u tome sudjeluje. Taj natječaj je i dan danas i mogu se javiti i škole i pojedinci, ali se ne javljaju. Što se tiče tehnoloških viškova, ja za svoje ljude imam rješenje. Dakle, to ovisi o ravnatelju. Ne bih zadržavao neradnike, naravno. Znamo svi koji su kriteriji da se netko smatra neradnikom, nemojmo se zavaravati, poručio je Pavlinić.
Što o cijeloj ovoj reformi misli profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Dragan Bagić i kakve probleme imaju nastavnici stranih jezika u modularnoj, ali i što Hrvatska gospodarska komora smatra neprihvatljivim u ovoj reformi, možete poslušati u videu ispod.
