Ravnatelji koji su radili na modularnoj ispričali kako je to izgledalo: Nije nastalo preko noći
‘Pa tko je to radio?’ pitanje je koje se najčešće postavlja kada se u obrazovanju uvodi neka reforma. U ovom slučaju radi se o reformi strukovnog obrazovanja, odnosno modularnoj nastavi. Iako je Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) zadužena za provedbu ove reforme, na njoj su radile radne skupine u kojima su u najvećem broju bili nastavnici i ravnatelji srednjih škola, posebice iz strukovnih. Htjeli smo napraviti intervjue s više ravnatelja, ali odgovore nam je dalo samo njih dvoje – Suzana Hitrec i Andrej Kristek. Ispričali su nam kako je izgledao rad na kurikulima i drugim dokumentima za modularnu, što su očekivali kada su se upustili u izradu reforme, jesu li se zadovoljni kako je sve na kraju ispalo, što misle da je moglo bolje i smatraju li da će odgoda od godine dana, kako zahtijevaju sindikati koji su štrajkali, biti dobar potez.
Ravnateljica Suzana Hitrec i ravnatelj Andrej Kristek ispričali su nam kako je izgledala izrda kurikula i ostalih dokumenata za modularnu nastavu | Foto: srednja.hr, Canva
Ravnateljica Upravne škole Zagreb i predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Suzana Hitrec i ravnatelj Ugostiteljsko-turističke škole u Osijeku koja provodi eksperimentalnu modularnu nastavu Andrej Kristek radili su na pripremi modularne nastave. Ova reforma strukovnog obrazovanja trebala je krenuti ove godine od jeseni u svim prvim razredima strukovnih srednjih škola. Ali, uvođenje od školske godine 2025./2026. je postalo upitno zbog sindikata koji su štrajkali da se, između ostalog, uvođenje te reforme odgodi za godinu dana.
Od problema sa smanjenjem satnice nekih predmeta pa do toga da nastavnici nisu spremni provesti ovu reformu jer nisu dovoljno informirani, ali i straha od otkaza zbog mogućih organizacijskih viškova, mnogi smatraju da bi odgoda koju traže sindikati bila korisna. Puno je prigovora i na same kurikule za koje se često postavlja pitanje ‘pa tko je to radio?’, a odgovor najčešće bude – ‘sigurno nitko iz obrazovanja’. No, ta teza je netočna. Na modularnoj nastavi radili su nastavnici i ravnatelji, najviše iz srednjih strukovnih škola, ali i iz gimnazija, kao i osobe iz visokog obrazovanja.
Ravnateljica Hitrec: ‘To nije bio proces da se samo sjelo i napisao dokument’
U manjoj mjeri su na modularnoj nastavi radili i poslodavci jer je cilj reforme strukovnog obrazovanja bio da se učenike više pripremi za stvari rad u struci i da se kurikuli prilagode tržištu rada. Naime, mnogi strukovni kurikuli nisu se uopće mijenjali od devedesetih, dok su neki doživjeli tek manje promjene početkom 2000.-ih. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) zadužena za provedbu ove reforme na kojoj se radi još od 2018. godine. Među ljudima iz obrazovanja koji su radili na modularnoj su upravo ravnateljica Hitrec i ravnatelj Kristek koji su nam ispričali kako je izgledao rad na kurikulima i drugim dokumentima.
– To nije bio proces da se samo sjelo i napisao dokument, nego je trebalo puno truda i puno suradnje i sa savjetnicima iz ASOO-a, ali i s drugim sektorima. To su vrlo opsežni dokumenti i na njima se jako dugo radilo. Kurikul za Upravno-poslovnog referenta ima oko 500 stranica na kojemu smo radili od 2022. pa do kraja 2024. Najveći problem je bilo mijenjanje metodologije zbog čega smo morali prilagođavati i mijenjati te dokumente. I nakon što je skupina formalno završila smo morali dorađivati dokumente. To su sati i sati posla, a vrlo često su bili rokovi poput – ‘odmah to napravite, sutra to pošaljite ili najkasnije prekosutra’. Tako da smo to radili tijekom praznika, godišnjih odmora, subotama, nedjeljama i noćima, kaže nam ravnateljica Hitrec.
Na modularnim kurikulima se u prosjeku radilo dvije godine, a najveći problem su bile konstantne izmjene
Ona je radila u nekoliko radnih skupina. Bila je u radnoj skupini za izradu standarda zanimanja u sektoru Poslovna administracija. Također je radila i u radnoj skupini za izradu strukovnih kurikula Upravno-poslovni referent, Arhivski tehničar i Administrator. Dokumenti na kojima su radili su nastali, kaže, sukladno Nacionalnom okviru za strukovno obrazovanje i na temelju prve analize potreba tržišta rada.
– Nakon standarda zanimanja je radna skupina, u kojoj ja nisam sudjelovala, izradila standard kvalifikacije. Temeljem tog standarda kvalifikacije smo onda izrađivali strukovne kurikule. U mojoj radnoj skupini smo svi dobro surađivali. Zbog puno izmjena, trebalo se stalno voditi računa o tome da svaka promjena opet bude usklađena sa standardom kvalifikacija. Ako se nešto mijenjalo u kurikulu, trebalo se onda i napisati što je potrebno mijenjati u standardu kvalifikacija. Te izmjene su savjetnici u ASOO-u radili, rekla nam je Hitrec.
Nakon što je rad na kurikulima bio dovršen, poslani su na provjeru u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih prije nego su objavljeni na e-Savjetovanju, što nam je potvrdio i ravnatelj Kristek. No, kada je krenula u ovu reformu, Hitrec navodi kako ušla s određenim očekivanjem. Najviše je htjela da se konačno promijeni stari nastavni plan i program koji je za njen sektor star oko 20 godina. Iako su se neke stvari oko kurikula promijenile nakon što je rad radnih skupina završio, Hitrec smatra kako je njen sektor napravio dobar posao.
– Ja vidim prednosti koje nam donosi modularna nastava. Međutim, kako će to u stvarnosti biti realizirano, jesmo li zadovoljni ili razočarani moći ćemo govoriti tek kad to primijenimo. Jer svaka škola ima drugačije uvjete. Sigurno neće se isto primjenjivati ako škola radi u jednoj ili dvije smjene, ako je škola dobro ili nije dobro opremljena, ako ima stručne nastavnike ili nestručne. Ima puno faktora koji će utjecati na samu primjenu modularne nastave. Ali, ona daje veću autonomiju nastavniku i više se povezuju strukovni sadržaji s vježbama i primjenom. I u tom smislu bi trebalo biti puno manje učenja napamet i učenja činjenica, odgovaranja učenika o tome kako se nešto radi. Sad bi učenici trebali to znati napraviti, a ne samo pričati kako se to radi, navodi Hitrec.
‘Problematično mi je to što se reforma strukovnog obrazovanja prelama zbog problema s općeobrazovnim predmetima’
Upravo se takav tip podučavanja, koji se odmiče od tradicionalnog načina, mnogima ne sviđa, odnosno smatraju ga problematičnim. Smatraju kako će učenici imati manje ‘općeg’, odnosno ‘šireg’ znanja o nekim stvarima i da će za dosta toga zapravo ostati ‘zakinuti’. Hitrec na to odgovara iz svoje pedagoške perspektive.
– Kad ima puno teorije, štrebanja napamet i činjenica, oni su vrlo kratkotrajnog trajanja. Već za tjedan dana ne znaju na kojem predmetu su tu teoriju učili, a kamoli za godinu dana. Svatko tko ide na nastavu i analizira nastavu kao ja koja sam pedagoginja, zna da ono što je naučeno je ono što je učenik samostalno napravio, objasnio je to i zna to napraviti. Jer na tržištu rada nitko neće pitati učenika da kaže neke definicije i recitira neko opće znanje, već će mu dati da nešto napravi. Da bi nešto napravio, mora znati primijeniti teoriju tako da je to ipak viša razina znanja od pukog nabrajanja činjenica, tvrdi ravnateljica Hitrec.
Najveći problem u modularnoj nastavi zapravo se vodi oko općeobrazovnih predmeta, odnosno njihove satnice. U početku je ideja bila sljedeća – više sati obaveznih predmeta na maturi, dakle Hrvatskog, Engleskog i Matematike, manje sati Povijesti i Geografije uz mogućnost da se satnica nadoknadi u strukovnim modulima te pretvaranje Kemije, Fizike, Biologije i Politike i gospodarstva u module. Takvi kurikuli su prvotno i napravljeni. No, nakon pritiska nastavnika Biologije, Povijesti i PiG-a, uvedene su određeno promjene u njihovim predmetima, a u tom procesu je došlo do smanjenja satnice Engleskog jezika, što u početku uopće nije bilo planirano.
– Problematično mi je to što se reforma strukovnog obrazovanja sada prelama zbog problema s općeobrazovnim predmetima. Smanjenje satnice prvog stranog jezika nije bilo planirano, već je to odjednom osvanulo u e-Savjetovanju. Nismo bili zadovoljni oko toga. Prvenstveno govorim iz svoje perspektive i perspektive svoje škole. Mi smo pisali naše nezadovoljstvo i na e-Savjetovanju, ali nažalost bez ikakvog rezultata, priča nam Hitrec.
‘Mi ne očekujemo da će biti nekog viška, ali nama će biti poteškoća zbog povećanja satnice’
Navela je kako će raspodjela satnice ovisiti od škole do škole. Na primjer, u ekonomskim školama učenici su imali Geografiju sve četiri godine, a sada se svodi na jedan razred i to na kraju srednje škole. Hitrec kaže kako u njenom sektoru nema problema sa satnicom tog predmeta jer će se nadoknaditi u struci, odnosno strukovnim modulima. S druge strane, kaže, zapravo ima problema s povećanjem određene satnice u modularnoj.
– Što se tiče Geografije i Povijesti, mi ne očekujemo da će biti nekog viška. Ali nama će biti poteškoća zbog povećanja satnice iz Matematike. Imamo tri razreda s dva sata, a sad ćemo imati sva četiri razreda, odnosno dvije godine s četiri sata i dvije godine s tri sata. To znači da već u prvom razredu nama treba više od pola nastavnika, znači jedna osoba sa satnicom više od pola norme za matematiku. I to me dosta brine jer ne znam gdje će se takav naći. Uz to, brine me što će naši učenici koji su, recimo, ‘nematematičari’ i izabiru taj profil jer su više društveno-humanistički orijentirani, što će oni sada morati savladavati gimnazijsku matematiku. Istina je da svi naši učenici izlaze na državnu maturu i skoro svi upisuju fakultet, ali zašto? Jer ima mjesta skoro na svim fakultetima, odnosno jer već godinama ima više mjesta nego što ima maturanata. Tako da je lakše upisati fakultet nego srednju školu, a posebno vrtić. No, nije lako završiti. Svi koji upišu faks ga ne završe, objašnjava nam ravnateljica Hitrec.
‘Odgoda bi imala smisla ako bi se ponovno preispitala satnica općeobrazovnih predmeta’
Osim problema sa satnicom, dosta nastavnika se žali i na same kurikule zbog određenih nelogičnosti. Hitrec priznaje da su se dogodile tehničke pogreške koje će se popraviti, ali problem je nastao i kod same objave kurikula u Narodnim novinama. Naime, dio kurikula je u tekstualnom obliku, dok je drugi dio u obliku fotografije. Zbog toga je nemoguće pretraživati kurikul po modulima niti kliknuti na određene linkove jer je to, iz nekog razloga, objavljeno kao fotografija.
– Ja ne mogu reći da se ovom našem području pokazalo da je nešto nelogično ili loše napisano. U našoj radnoj skupini za kurikule bili su nastavnici koji imaju dugogodišnje iskustvo rada u toj struci. Tako da ne očekujemo da će tu biti nekih problema, osim tehničke prirode. Ono što smatram da je dobro u odnosu na prijašnje nastavne planove i programe je da novi kurikuli sada imaju svoj rok trajanja i da se nakon isteka tog roka trebaju mijenjati. Dakle, sve što je uočeno u svakoj struci zasebno da je ili zastarjelo u međuvremenu ili da ne odgovara u nekom segmentu, da će se to moći mijenjati. To je prednost. Ono što nisam do sada vidjela da se planira, a smatram da bi bilo jako važno, da se provodi vrednovanje primjene kurikula i bilo bi odlično da to radi ustanova kojoj je to posao, a to je NCVVO, govori nam Hitrec.
Pod ‘rok trajanja’ misli na to da će se modularni kurikuli morati revidirati svakih nekoliko godina, no koliko točno, nije poznato. Na pitanje podržava li zahtjev sindikata da se uvođenje modularne nastave u sve prve razrede strukovnih škola odgodi na školsku godinu 2026./2027., Hitrec odgovara kako bi odgoda bila korisna samo ako se u tih godinu dana stvarno dogode određena poboljšanja reforme.
– Ima i razloga da se odgodi, ali i da se ne odgodi modularna nastava. Ljudi će se uvijek bojati promjena, pa tako i za godinu dana. Što više vremena prolazi, to je nekako potreba da se možda treba i inovirati kurikul jer je onda on sve stariji i stariji i zahtjeva neprestani rad i izmjene. Mislim da se jednom mora početi s ovom reformom i da je to sigurno i potrebno, ali se također slažem da bi trebalo, osim dosadašnjih napora koji su se ulagali i koji se i dalje ulažu, u pripremi, edukaciji nastavnika, još davati više odgovora i materijala na sve ono što nastavnike brine vezano uz samu primjenu modularne nastave. Ako bi se samo odgodilo uvođenje modularne nastave na godinu dana, a u tih godinu dana se ne bi ništa napravilo, onda ne vidim smisao odgode. Dobro je što počinjemo s reformom od prvog razreda, znači frontalno, ne ide se u sve razrede odmah. Puno toga ćemo uočiti, naučiti kroz samu primjenu. Naravno, teško je sada pretpostaviti kako bi se sve moglo prevenirati. Odgoda bi, prema mom mišljenju, imala smisla ako bi se ponovno preispitala satnica općeobrazovnih predmeta, poručila je ravnateljica Hitrec.
Ravnatelj Kristek: ‘Mi smo imali autonomiju rada u radnoj skupini’
Kao što smo već spomenuli, ravnatelj Andrej Kristek u svojoj školi ima razred koji ima eksperimentalnu modularnu nastavu i to za program Slastičara. On je sudjelovao u radnoj skupini za izradu standarda zanimanja Hotelijer ugostitelj, Radnik/Radnica u domaćinstvu smještajnog objekta, radnoj skupini za izradu strukovnog kurikula – Hotelijer ugostitelj, Radnik/Radnica u domaćinstvu smještajnog objekta i Pomoćni radnik/radnica u domaćinstvu smještajnog objekta, kao i savjetnik i pomoć u izradi svih SZ, SKOMP, standarda kvalifikacije i strukovnim kurikulima koje su izradili kroz Regionalni centar kompetentnosti Ugostiteljsko – turističke škole Osijek.
– U većini sam bio član, osim u radnoj skupini za izradu standarda zanimanja Hotelijer ugostitelj gdje sam bio koordinator. Za izradu svih spomenutih kurikula nam je trebalo oko dvije godine. Ne znam na koje se točno greške i nelogičnosti misli u objavljenim kurikulima. Nisam imao uvid u druge sektore, kao ni u izradu kurikula za općeobrazovne predmete. U sektoru Turizam i ugostiteljstvo nema nelogičnosti, barem kad je strukovni dio kurikula u pitanju. Mi smo imali autonomiju rada u radnoj skupini s predstavnicima ASOO-a i nikakvih poteškoća i barijera nije bilo oko pisanja strukovnih kurikula, rekao nam je Kristek.
‘Eksperimentalna provedba u našoj školi potvrdila je očekivanja. Naravno, uvijek postoje promjene koje bi napravili’
U ovu reformu se uključio zbog, kako kaže, pozitivnih i potrebnih promjena koje je očekivao od modularne nastave. Kao i ravnateljica Hitrec, i ravnatelj Kristek navodi kako je svima u radnim skupinama bio cilj napokon ‘promijeniti zastarjele oblike rada, promijeniti nastavne metode, loše planove i programe koje vuku korijenje još iz nekih bivših sistema i koji se kose s mnogim zakonima i pravilnicima’.
– Uz to smo htjeli djeci ponuditi znanja i vještine koja su poslodavci istaknuli da bi trebali imati učenici kada završe svoje srednjoškolsko obrazovanje. Nakon što smo završili s izradom kurikula, dojam je bio da što prije želimo krenuti u provedbu istih. Eksperimentalna provedba u našoj školi potvrdila je očekivanja da su i djeca i nastavnici motiviraniji za rad. Naravno, uvijek postoje ‘kozmetičke’ promjene koje bi napravili, ali one se odnose na ishode učenja i kako bi ih drugačije formulirali. Naglasio bih da se u kurikulima nalazi dio koji je nepromjenjiv (naziv modula, SIU, ishodi, postotci načina ostvarivanja ishoda učenja, uvjeti rada i sl.) dok su nastavne metode, nastavne cjeline i jedinice, načini ocjenjivanja samo preporuka koju nastavnici imaju autonomiju mijenjati, prevedeno, način kako će oni ostvariti ishode je isključivo odluka i sposobnost pojedinog nastavnika, objasnio nam je ravnatelj Kristek.
Nastavnici stranih jezika posebno se žale na smanjenje satnice prvog stranog jezika u hotelijersko-turističko-ugostiteljskom sektoru na čijim je kurikulima radio upravo Kristek. Iako on nije radio na općeobrazovnim kurikulima, pa tako ni na kurikulima za strane jezike, navodi kako se u samoj satnici za njegov sektor zapravo ‘ništa nije rezalo’.
– Ako se pogledaju stari nastavni planovi i okvirni programi za područje ugostiteljstva i turizma i izbroji broj sati godišnjeg opterećenja učenika po pojedinom razredu srednjoškolskog obrazovanja, vidljivo je da se ništa nije promijenilo i da je učenik na razini godine opterećen s otprilike 1.500 sati. Dakle, ništa nije rezano, nego su sati pojedinih predmeta usmjereni u korist struke kao dijelu obrazovanja koji će bolje pripremiti učenike za potrebe gospodarstvenika i tržište rada. Neki općeobrazovni predmeti na razini 4.2. su prebačeni u strukovni dio kurikula, dakle nisu ukinuti, samo nisu više predmeti, već moduli. Dakle, strani jezik postoji u općeobrazovnom i u strukovnom dijelu kurikula. Engleski jezik je strani jezik u općeobrazovnom dijelu kurikula, dok se drugi strani jezici nalaze u strukovnom i može se birati između četiri ponuđena jezika. Nadalje, engleski kao općeobrazovni se prema potrebi također može podijeliti u grupe čime se vraćamo na satnicu prije promjene. Dijeljenje je namijenjeno da se učenicima razine 4.2. omogući bolja priprema za državnu maturu, ali i to je opcija i mogućnost prema potrebi škole. Također, naglasio bih da se nastava u strukovnom dijelu kurikula iz jezika izvodi kao vođeni proces učenja i poučavanja, učenje temeljeno na radu i samostalne aktivnosti polaznika, s tim da se učenje temeljeno na radu prema mogućnostima i potrebi također može podijeliti u grupe čime se povećava broj sati nastave jezika. Zaključno, ne bi trebalo biti manjkova sati iz jezika, ali naglašavam da govorim o situaciji u sektoru turizam i ugostiteljstvo, govori nam Kristek.
‘Ono što bi mogla biti mana je neusklađenost zakonskih odredbi’
Iako je zadovoljan kako je modularna nastava zamišljena, ipak postoje neke stvari za koje smatra da će biti problema kada je u pitanju sama provedba. Uz to tvrdi kako se ne slaže s prijedlogom sindikata da se modularna nastava odgodi.
– Ono što bi mogla biti mana je neusklađenost zakonskih odredbi i prilagođavanje modularnoj nastavi, ali i u klasičnom modelu to nije nikada usklađeno do kraja tako da ćemo se susretati sa sličnim situacijama. Prednost je ogromna, ali istaknut ću samo da su djeca zadovoljna, uživaju u nastavi, sve je usmjereno i prilagođeno struci, nastavnici kreiraju nastavu prema svom vlastitom nahođenju, imaju autonomiju u tom dijelu i to mi je najveća prednost kada je u pitanju modularna nastava. ASOO je proveo edukacije svih nastavnika i svih škola za provedbu modularne nastave. Zasigurno škole neće biti spremnije sljedeće školske godine više nego sada. Najspremnije će biti kad počnu svi provoditi modularnu nastavu i kada zajedničkim snagama budemo rješavali sve prepreke koje će modularna nastava eventualno staviti pred sve nas. Kod nas nema većih prepreka i sve rješavamo zajedno kroz provedbu modularne nastave, poručio je ravnatelj Kristek.
