Sindikati najavili štrajk u školama i na fakultetima: ‘Drugi tjedan idemo u dva pravca’
Tri obrazovna sindikata – Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja i Sindikat Preporod – najavila su pokretanje postupka mirenja s Vladom, a onda i štrajk. Drugi tjedan idu u dva pravca, kažu, a to je priprema štrajka na terenu i mirenje s Vladom. Primarno su nezadovoljni osnovicama plaće, a vlada i nezadovoljstvo koeficijentima, što kombinirano utječe na plaće u školama i na fakultetima.
Prosvjed zaposlenika škola 25.11. 2019.|foto: srednja.hr
Prvo postupak mirenja, pa onda štrajk u školama i na fakultetima, najavila su tri obrazovna sindikata – Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja i Sindikat Preporod.
Tri sindikata najavila mirenje, a nakon toga i štrajk u obrazovanju
Ova tri sindikata imaju oko 30.000 članova, što je oko 60 posto svih radnika u obrazovanju i koji su sindikalno organizirani, rekao je Željko Stipić iz Preporoda. Ključni povod je nezadovoljstvo osnovicom plaće i koeficijentima čije su povećanje tražili višestruko i kroz prosvjede. Priznaju da je prevaga za ovu najavu bilo povećanje plaće sucima. Nezadovoljni su što premijer nije održao obećanje oko toga da će sjesti s njima za stol.
– Drugi tjedan idemo u dva pravca, s jedne strane je teren jer svaki štrajk mora biti ozbiljno pripremljen, a drugi je postupak mirenja koji ćemo najaviti Vladi. Jer ako s predstavnicima Vlade nismo mogli sjesti za stol i kroz socijalni dijalog koji smo tražili, nemamo druge mogućnosti nego iskoristiti nešto što je zakonski propisano. U postupku mirenja ćemo razmijeniti naša stajališta. A onda ovisno o postupku mirenja najaviti dan štrajka, modalitet štrajka i taj će štrajk biti zakonit. Trenutačno su otvoreni pregovori oko Granskog kolektivnog ugovora, no oko njega sada nemamo mogućnosti štrajkati, ali imamo mogućnosti zakonito štrajkati jer obrazovni sindikati nisu potpisali Dodatak I. Temeljnom kolektivnom ugovoru, gdje se nalazi krucijalno pitanje o osnovici plaće i u našoj najavi štrajka to ćemo navesti kao razlog. A onda ćemo u dijalogu s drugom stranom zapravo otvoriti i druga pitanja. Koeficijent i osnovica su ‘zakon spojenih posuda’ – sve to u konačnici utječe na plaću, rekao je Stipić na konferenciji za medije u petak.
O datumu štrajka, navode, vjerojatno će izvijestiti idući tjedan, kao i o njegovu modalitetu, ako postupak mirenja ne bude uspješan. Postupak mirenja zakonski traje pet dana.
– Štrajk je uvijek zadnje sredstvo, ali mi smo sve napravili i naš idući korak može biti samo taj. U cijeloj obrazovnoj vertikali bit će organiziran štrajk upozorenja i to vrlo, vrlo brzo, navodi Stipić.
Nezadovoljni izjavama da je jedan od uzročnika inflacije rast plaća u javnom sektoru
Nezadovoljni su time, a to su istaknuli odmah u uvodu, što ekonomski analitičari u medijima navode da je jedan od uzroka inflacije povećanje plaća u javnom sektoru. Ne sviđa im se i što ministarstvo obrazovanja objavljuje prosječne plaće u školama, sve to, ističu, im je gorivo za sindikalno djelovanje. Pisali su premijeru, odgovor nisu dobili, a primjer u pravosuđu pokazuje da se mogu donijeti zakonske izmjene za promjenama u plaćama, rekao je Zrinko Turalija iz Nezavisnog sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske.
– Ovo što mi gledamo u medijima zadnjih par dana nije ništa što nije viđeno i što nismo prošli, ne iznenađuje nas, a riječ je o hajki na jave službe, rekao je Matija Kroflin iz Nezavisnog sindikata znanosti osvrćući se posebno na napise jednog dnevnog lista.
No, navodi, danas su organizirali pressicu zbog jučerašnje objave o tome da se osnovica za suce diže za dvjestotinjak eura.
– To je rast osnovice od 24 posto, to je rast koji sindikati javnih službi ni u najboljim godinama ni s najsnažnijim pritiscima nisu uspjeli izboriti. Nekome je to očigledno došlo iz vedra neba. A s obzirom da za nekog očigledno ima iz vedra neba, onda i mi očekujemo da se nama da barem minimum koji tražimo. Tražimo da se razina zaposlenika u školstvu i znanosti postavi na primjerenu poziciju u odnosu na druge javne i državne službe, naveo je Kroflin.
Brojke dnevnog lista na koji su se obrušili ipak su iskoristili i za svoje teze – kažu da su one i takve dokaz da su najlošije prošli u odnosu na druge dijelove javnih službi za koje su se mijenjali koeficijenti.
– Članovi nas svakodnevno pritišću da se uredba otvori i mijenja. Sada ne vidimo drugi izbor, nego natjerati ministre Fuchsa i Piletića da sjednu s nama za stol, da se uredba otvori i da se koeficijenti čim prije poprave. U ovom trenutku ne vidimo drugi način doli toga da najavimo štrajk, jer nas očigledno drugi jezik neće dovesti za stol, kazao je Kroflin.
Stipić: Prošle godine plaća učitelja je rasla za 230 eura
Govorio je i o disbalansima koji ih smetaju, do kojih dolazi ‘na svim mogućim razinama radnik mjesta koje u sustavu imamo’, a zbog kojih traže ponovno otvaranje uredbe o koeficijentima.
– Primjerice, ako kompariramo plaću ravnatelja najvećeg znanstvenog instituta u Hrvatskoj i suca Vrhovnog suda, dakle ne predsjednik, ima otprilike 20 posto veću plaću u odnosu na nekog tko upravlja s tisuću i nešto zaposlenika i najvećom znanstvenom institucijom u Hrvatskoj.
Tvrdi da je pitanje ukupnog rasta plaće za članove sekundarno, bitniji su im međuodnosi u koeficijentima. I Stipić je analizu dnevnog lista o rastu plaća nazvao ‘hajkom protiv istine’. Navodi da je u pet godina plaća učiteljima koji nisu napredovali porasla za 55 posto, ali da je ukupno povećanje trostruko ili četverostruko manje nego što su ove godine nekim dužnosnicima povećane plaće.
– Prošle godine, kada se dogodio kako neki to kažu, brutalan rast plaća, one su učiteljima porasle za 230 eura. To je nekih 16-17 posto. A znamo da postoje stotine i stotine onih radnih mjesta gdje su plaće otišle i do 90 posto. Prošle godine neki su dobili veću povišicu nego što učitelji uopće zarađuju, to je lako provjerljivo, rekao je Stipić.
Stipić: ‘Vlada nevidljivom rukom upravlja ovim bojkotom’
Osvrnuo se i na obrazloženje da se u pravosuđu povećavaju plaće zbog reformi koje se tamo provode i sarkastično kazao da ‘srećom mi u obrazovanju nemamo nikakvih reformi’, aludirajući na uvođenje cjelodnevne škole u osnovne i modularnu nastavu u strukovne srednje škole. Tvrdi i da su sve ovo poruke Vlade kojima se želi stvoriti omraza sindikatima i stvoriti dojam da oni nemaju važnu ulogu.
– Šalje se poruka da su za inflaciju krivi sindikati. Ako su sindikati krivi, a inflacija je kriva za visoke cijene, a visoke cijene – protiv toga Vlada, nevidljivom rukom upravlja ovim bojkotom koji se upravo provodi. Onda se zapravo neizravno i za te visoke cijene krivi one koje se dovodi u vezu s tim visokim plaćama, a to su sindikati. Time se, zapravo, javnost usmjerava protiv sindikata, što bi oni htjeli. To je istina koja se plasira, a radi se o laži, rekao je Stipić.
Sudjelujte u anketi:
Konferenciju za medije u cijelosti poslušajte u nastavku:
