Sindikati nisu za ukidanje modularne, ali kažu da škole još nisu spremne: ‘Temelji nisu provjereni u praksi’
Sindikati u štrajku u četvrtak su se fokusirali isključivo na probleme s modularnom nastavom. Traže njeno odgađanje i da se ne pokrene, kako je planirano ovoga rujna nego godinu dana kasnije. Zrinko Turalija, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, ističe da se slaže da bi modularna mogla biti zanimljiva učenicima. Ipak, sindikalisti zaključuju da je potrebno promijeniti nekoliko pravnih akata i da je trenutno radno-pravni status nastavnika pod upitnikom.
Sindikati traže odgodu modularne nastave | Foto: Ramona Scuric, srednja.hr
Dok se pripremaju za treći ovotjedni cirkularni štrajk u petak, sindikati djelatnika u obrazovanju su u četvrtak održali konferenciju za medije na zagrebačkom Velesajmu. Organizatori štrajka: Sindikat Preporod, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama (NSZSŠ) te Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja (NSZVO) ovoga su se puta isključivo fokusirali na modularnu nastavu.
‘Već nam se činilo da su i sami shvatili da to nije dobro ‘
Zrinko Turalija, predsjednik NSZSŠ-a, podsjetio je da sindikati ne žele ukinuti modularnu reformu, već je samo odgoditi na godinu dana. Smatraju da škole nisu pripremljene ni materijalno ni tehnički ni ljudski za implementaciju te reforme u sve prve razrede.
Turalija kaže i da su više puta na sastancima s nadležnom Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih tražili da se reforma provede u regionalnim centrima kompetentnosti. Da tako probaju proširiti i vidjeti kuda sve vodi. Ipak, 17. travnja koji je sve bliže krajnji rok za upise kurikuluma za strukovna zanimanja te šef NSZSŠ-a smatra da su dovedeni pred gotov čin.
– Mi jednostavno i dalje ne vidimo razloga da inzistiraju na nečemu kad nam se već činilo da su i samo shvatili da to nije dobro i da na tome treba raditi i da bi upravo ta godina dana bilo vrijeme kada bi zajednici s nastavnicima i sindikatima ta reforma mogla živjeti na pravi način, rekao je Turalija novinarima.
Sindikati navode anomalije: ‘Uvodi se prije donošenja zakona’
Naglasio je da je u E-savjetovanju za pet prvih stranih jezika bilo 584 komentara nastavnika, komentari strukovnih udruženja, a da nijedan nije uvažen. Šef NSZSŠ-a smatra da je neprihvatljivo da se strani jezici smanje u školama koje se tiču turizma, a pritom se ‘kunemo da smo ovisni o turizmu’.
– Puno je anomalija. Od toga da školski i kurikuli svih strukovnih zanimanja nisu doneseni, da se neka zanimanja ukidaju i da ravnatelji ne znaju što će ih dočekati najesen, rekao je Turalija.
Mirela Matijević Erceg, voditeljica pravne službe NSZSŠ-a rekla je da modularna ima problema i iz pravnog ugla. Dodala je da od MZOM-a nisu dobili odgovor na njihov dopis gdje su tražili pojašnjenja za pravnu regulativu. Erceg kaže da je MZOM odgovorio jednom internetskom portalu te da kažu da propise nije potrebno mijenjati jer je 2022. godine u Zakon o strukovnom obrazovanu uveden pojam modul. No, Erceg kaže da je tek na kraju godine na Vladinom rasporedu izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školu
-Prije donošenja tog zakona uvodi se modularna nastava. Ako je modul nešto novo, modul nije nastavni predmet nego zaokružena cjelina koja uključuje strukovne ishode i ključne kompetencije kako će se učenika ocijeniti iz tog modula ako nije uveden u Zakon o odgoju i obrazovanju. Isto vas tako pitam, ako se prema Pravilniku ocjenjivanju se učenika ocjenjuje iz nastavnog predmeta, a sada iz modula, zašto to ne piše u nekom zakonu? Ako se kaže ‘pa dobro stvari će se rješavati u hodu, nastavnici su dobili upute ‘, ja ću vam reći da nisu jer nisu ni svi ravnatelji upoznati sa svim sastavnicama ove velike promjene, opisala je Erceg da su dopisom tražili pojašnjenje, ali da im je izostao odgovor.
Erceg kaže da bi trebalo promijeniti sam zakon i barem desetak podzakonskih propisa. S druge strane, tvrdi da cijela situacija pokazuje da ‘možda postoje i dvostruki kriteriji’. Naime, Erceg kaže da se prošle godine uvodio novi Pravilnik o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji. Pravnica kaže da su tada škole dobile uputu da biše neće trebati popunjavati matičnu knjigu u fizičkom obliku tek kada se uvede pravilnik. Naposljetku, Erceg kaže da se treba donijeti još jedan pravilnik koji će odrediti kako se zna da je neki nastavnik kvalificiran za izvođenje nekog modula. Iako je Ministarstvo navelo sindikatima da se radi na tom pravilniku, Erceg kaže da nema šanse da će se on stići donijeti prije uvođenja modularne ako se s njom stvarno krene ove jeseni.
– Zašto onda sada prvo nećemo promijeniti zakon i sve podzakonske propise? Ako ćemo na pravnu regulativu zažmiriti, onda možemo postaviti daljnja pitanja oko kadrovskih uvjeta za izvođenje nastave pojedinih modula (…) Nekako nam se čini da je pred svim dionicima još jedan mukotrpan posao. Dovest ćete ravnatelja u situaciju da će u jednoj školi jedan nastavnik biti stručan za izvođenje konkretnog predmeta, a s istom tom razinom u drugoj školi drugi nastavnik neće biti stručan. Ako mi kao odgovoran socijalni partner govorimo o pojavi organizacijskih viškova onda bi svi trebali imati te podatke jer svaki nastavnik do 15. srpnja mora znati hoće li biti organizacijski višak ili neće. On to neće znati jer mi ne znamo kadrovske uvjete, upozorava Erceg.
Nastavnik iz Varaždina modularno prozvao ‘radikalnom’: Nije htio pojasniti što znači da je na ideološkim temeljima
Erceg je dodala da su u NSZSŠ napravili anketu i dobili podatke iz 98 škola od njih 230 da će modularna neposredno utjecati na ravnopravni satu za 260 zaposlenika. To je 183 nastavnika opće obrazovnih predmeta i 77 nastavnika strukovnih predmeta.
NSZSŠ-u su se s transparentima pridružili i neki od nastavnika koji su protiv uvođenja modularne nastave. Među njima i Ivica Inkret, nastavnog Geologije u Graditeljskoj, prirodoslovnoj i rudarskoj školi u Varaždinu. Novinarima je naveo da je u ove reforme uključen od 2006. godine. Kod modularne nastave je rekao da ona nije reforma jer bi reforma podrazumijevala ‘analizu postojećeg stanja, dobrih i loših stanja pa se dobro zadrži i nadogradi’. Tvrdi da je obrazovanje spori i tromi sustav koji ne podnosi dobro nagle promjene.
-Modularna nastava je jako radikalna i stoga revolucija. Kao i svaka revolucija, podcjenjuje složenost sustava, stanje u cjelini proglašava lošim. Kao posljedicu toga treba sve staro rušiti i iznova krenuti na ideološkim temeljima. Nezgoda je što ti temelji nisu nigdje provjereni u praksi jer ovakva modularna nije prisutna nigdje na svijetu, barem na srednjoškolskoj razini, tvrdi Inkret.
No, Inkret je odbio odgovoriti na pitanje novinarke što točno znači ‘ideološki temelji’. nastavnici u pratnji NSZSŠ-a su u transparentima naveli da ‘učenici nisu pokusni kunići’ i da ‘učitelji nisu izvođači radova bez nacrta’. Turalija je dodao da se slaže se da bi modularna mogla biti zanimljiva učenicima. Ali pita se što će najesen biti s radno-pravnim statusom mnogih zaposlenika. Otkazi radi tehnološkog viška ili gubitka djela satnice, glavne su brige nastavnika koji se protive modularnoj nastavi ovog rujna.
Sutra štrajk u Zagrebu: ‘Ići ćemo dalje dok se ne prihvate tri naša zahtjeva’
Predsjednik Sindikata Preporod, Željko Stipić je naveo da je na jednom od pregovora s Vladom prije štrajka sindikatima bilo ponuđeno da se odgodi modularna nastava. Ipak, sindikati su to odbili jer nisu htjeli pristati na rješavanje nematerijalnih pitanja bez onog materijalnog. Zbog inzistiranja na osnovici, kaže Stipić, Vlada se postavila da više ni odgoda modularne ne dolazi u obzir.
Ipak, pita se, ako Vlada smatra da je sve oko modularne dobro organizirano, bi li onda ponudili njenu odgodu u pregovorima? No, u svakom slučaju, osvrnuo se na sutrašnji štrajk te poručio da mu je cilj da svaki zadnji kolega i kolegica na području središnje Hrvatske sudjeluje u njemu. S velikim štrajkom u Zagrebu, očekuje i zaključenje ove velike cjeline cirkularnih štrajkova. Na novinarsko pitanje o novim razgovorima o osnovici, Stipić je pitao novinarku ‘kako se naš trenutačni problem može riješiti s nečim što će se dogoditi za osam mjeseci’.
– Znači, ovi pregovori će se voditi o osnovici za 2026. godinu. Kako možete tim pregovorima riješiti problem koji imamo sada 2025. godine? (…) Mi nećemo stati. Nećemo se zaustaviti. Ići ćemo dalje dok se ne prihvate tri naša zahtjeva: dva nematerijalna i jedna materijalni. Pozivam sve koje nisu uspjeli zaplašiti. Unatoč prijetnjama, naš štrajk se održava, u nekim aspektima i raste, zaključio je Stipić.
