Sindikati otkrili kada bi mogao biti veliki prosvjed nastavnika: ‘Nakon toga, sve je moguće’
Prosvjed nastavnika trebao bi se održati nakon velikog tjedna, poručili su predstavnici sindikata. Iako razmišljaju o datumu 25. travnja, još nisu htjeli ništa potvrditi. Prije početka štrajka, ova tri sindikata su imala veliki prosvjed 14. prosinca na kojem su iznijeli sve zahtjeve zbog kojih su sada odlučili obustaviti rad.
Prosvjed zaposlenika škola za veće koeficijente u ožujku 2024. godine| foto: Hrvoje Debeljak, srednja.hr
Nakon što su ranije najavili da će imati veliki prosvjed prije početka cirkularnih štrajkova koji su ovih dana u tijeku, RTL Danas piše da će se prosvjed prosvjetara održati 25. travnja. To bi onda bila još jedna u nizu akcija koje posljednjih tjedana provode Sindikat Preporod, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama (NSZSŠ) te Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja (NSZVO).
Na novinarsko pitanje tijekom konferencije za novinare o datumu prosvjeda, predsjednik Sindikata Preporod, Željko Stipić, naveo je da ne može ništa potvrditi, ali da se ‘vrte oko tog datuma’. Kao i da će biti organiziran prijevoz autobusima za sve nastavnike koji će tog dana htjeti doći u Zagreb.
Sindikati pozvali Vladu da ih prebroji na Jelačiću: ‘Neka vide što ljudi misle’
Predsjednik NSZSŠ-a, Zrinko Turalija nije potvrdio datum, ali je poručio će ih vladajući ‘vidjeti na Jelačić placu vrlo brzo’. Poručio je Vladi i da ih onda prebroje i ‘neka vide što ljudi misle i neka vide koliko je nezadovoljstvo u školama’.
– Završit ćemo ove naše akcije prije Velikog tjedna i dat ćemo kolegama i kolegicama da se odmore. A nakon toga, kako stvari stoje, veliki prosvjed u Zagrebu. Nakon toga, sve je moguće. Mi hoćemo konačno ministra, državnog tajnika i Vladu kojoj će isto tako biti stalo do obrazovanja. Odluka o neplaćanju dana štrajka potaknula je one najranjivije u sustavu, naše spremačice, domare, pomoćno tehničko osoblje, da ne sudjeluju u štrajku i mi im to ne zamjeramo jer kad netko ide gaziti ljude koji imaju 800 ili 900 eura plaću i uzimaju im dnevnice, dakle 10 posto njihove plaće im uzimaju, razumljivo je da ti ljudi ne mogu punim jedrima sudjelovati u našim akcijama. Da je Vladi bilo stalo do pravih podataka, onda ne bi prije nacionalnog štrajka 19. ožujka donijela ekspresno odluku, onda bi se vidio puni broj koji bi iskazao svoje nezadovoljstvo, poručio je Turalija.
Također je optužio Vladu i ministra da su doprinijeli ograničavanju zakonsko temeljno prvo na štrajk. S druge strane, glavni tajnik NSZVO-a, Matija Kroflin poručio je medijima da je štrajk uspio po treći put. Kazao je da se Vlada trudi opstruirati njihove aktivnosti tako da su počeli sazivati službene sastanke na dane samog štrajka, ali da ipak nisu uspjeli. Preliminarne rezultate odaziva na štrajk, oko 3.900 zaposlenika je nazvao ohrabrujućim.
– Govore nam da moramo nastaviti dalje složno, zajedno i odlučno. Ovi ljudi iza nas to zapravo od svojih sindikata očekuju i mi ćemo to sigurno isporučiti. Ovaj tjedan nastavljamo s još dva štrajka. Bit će još bolji, bit će još snažniji, bit će još brojniji. Svakodnevno nas vlast na to motivira, svakodnevno zapravo obmanjuje javnost. Govore da im je stalo do učenika i studenata te do obrazovnog procesa. Da im je stalo, ne bi dopustili ovo. Da im je stalo, mi danas ne bismo bili u štrajku.Vladi obrazovanje i znanost trebaju postati bitni. Ovi ljudi iza nas moraju postati bitni i onda problema neće biti. Do tada, dokle god imamo potporu naših članova i dokle god imamo potporu drugih zaposlenika u prosvjeti i znanosti koji nisu naši članovi, dokle god imamo potporu i nekih sindikata koji ovih dana zapravo više surađuju s Vladom nego s nama, mi ćemo nastaviti dalje, poručio je Kroflin.
Prije štrajka imali veliki ‘Adventski prosvjed’
Podsjetimo, prvi štrajk upozorenja je krenuo 19. ožujka, a prošli i ovog tjedna u tijeku su regionalni, cirkularni jednodnevni štrajkovi. Pridružio im se nije jedino Sindikat učitelja Hrvatske (SHU). U aktualnim štrajkovima, sindikati traže povećanje osnovice plaće od 947,18 eura za 10 posto (umjesto od tri plus tri posto) i povećanje koeficijenata za obračun plaće. Dok se sustav koeficijenata ne uredi, traže povratak prosvjetnog dodatka. Uz to, sindikati zahtijevaju izuzeće zaposlenika sustava znanosti i obrazovanja od ocjenjivanja učinkovitosti rada. Također, sindikati žele i odgodu modularne nastave u sklopu reforme strukovnih škola, kao i sistematizaciju radnih mjesta u znanosti.
Prije aktualnih štrajkova, sindikati svoje sadašnje zahtjeve poručili i naveli upravo na prosvjedu. Adventski prosvjed 14. prosinca doveo je buseve nastavnika iz cijele Hrvatske. Željko Stipić se tada posebno osvrnuo na ocjenjivanje nastavnika koje se prema prvotnim planovima trebalo uvesti od 1. siječnja 2025. godine. Stipić je tada citirao ‘umirovljenog profesora’ koji je rekao da ‘ocjenjivanje nastavnika smrdi na osvetu loših đaka’.
– Zamislite kad naši roditelji doznaju da su učitelji njihove djece lošije ocjenjeni, pa što ste vi to njima dali?! Dali ste im instrument da se obračunaju s učiteljima (…) Ovu bitku u koju smo krenuli netko će izgubiti, ali to nećemo biti mi. Da, ukoliko bude štrajka, ova tri sindikata će zbog osnovice sigurno biti u njemu, poručio je tada Stipić.
Sindikati sada složni: ‘Prevladali smo naše razlike’
Nakon Adventskog štrajka, Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs poručio je da se ocjenjivanje nastavnika neće uvesti prvog siječnja ove godine. No, naveo je da je to zato što još nije donesen pravilnik. S druge strane, Adventski prosvjed je bio zanimljiv i jer se na njemu Sindikatu Preporod i NSZVO-u pridružio i srednjoškolski sindikat NSZSŠ pod vodstvom novog predsjednika Zrinka Turalije. Njegovim prisustvom nakon što je preuzeo vodstvo sindikata, organizatori tadašnjeg prosvjeda, a sada i štrajka su naveli da su među sobom zakopali ratne sjekire.
– Danas smo ovdje zajedno jer smo prevladali naše razlike kojih zasigurno ima i dobro je da ih ima jer nas one tjeraju na samo propitivanje i dijalog. A iz dijaloga možemo izaći samo zajedno, složniji i jači. Danas smo ovdje zbog onoga što nas povezuje i spaja, a to je zajednički cilj da sustavu znanosti i obrazovanju osiguramo koeficijente koji će biti primjereni našem mjestu i ulozi u društvu, našoj poziciji. Koeficijent je ona sastavnica plaće koja nas pozicionira u društvu i govori nam povratnu informaciju kako nas društvo, država i vlada vide i cijene te poštuju. Zakon o plaćama iznjedrio je jednu mantru jednaka plaća za jednak rad, koja je na kraju ostala tek prazno slovo na papiru, poručio je Turalija 14. prosinca.
Dok su tri od četiri sindikata sada složna i po svemu sudeći planiraju i veliki prosvjed kao i daljnje štrajkove, nisu se uspjeli ‘pomiriti’ s MZOM-om. No, osim što se slažu koliki bi trebali biti koeficijenti nastavnika, Ministarstvo i sindikati iznose različite brojeve koliko ljudi štrajka.
Primjerice, sindikati su naveli da je 19. ožujka na razini Hrvatske štrajkalo 37.079 osoba. No, iz MZOM-a su tvrdili da je štrajkalo 22.611 od 90.483 djelatnika. Potom su sindikati naveli da je na području Dalmacije štrajkalo 6.300 zaposlenih. No, MZOM tvrdi da je štrajkalo 4.609 zaposlenika. U Slavoniji su se sindikati pohvalili s 5.000 štrajkaša. Međutim, MZOM tvrdi da je rad ustvari obustavilo 3.219 zaposlenika osnovnih i srednjih škola te ustanova visokog obrazovanja i znanosti.
