[ŠKOLSKA LEKTIRA] Popis za srednje škole isti gotovo 20 godina

Obavezna lektira u školama tema je o kojoj se nedovoljno razgovara u hrvatskoj javnosti. Dok je, primjerice, uvođenje građanskog odgoja u škole izazvalo široku raspravu o javnosti, rezultati PISA istraživanja koji su pokazali da hrvatski učenici imaju slabe čitalačke kompetencije, nije izazvalo potrebnu reakciju – zabrinutost i promjenu. Istražili smo leži li korijen problema u starim i nedovoljno prilagođenim popisima knjiga, u kriterijima za odabir naslova ili u nastavnicima koji učenike ne motiviraju.

srednja.hr

PISA istraživanje je 2009. godine provedeno na uzorku od 6.000 učenika, uglavnom učenika 1. i 2. razreda srednjih škola. Hrvatska je po rezultatima čitalačkih kompetencija zauzela 36. mjesto od ukupno 65 zemalja, što znači da je značajno ispod prosjeka zemalja OECD-a. Pritom su učenici gimnazija bili uspješniji od strukovnih škola i obrtničkih programa.

Popis naslova lektire za osnovne škole utvrđen je Nastavnim planom i programom za osnovne škole, dokumentom koji je na snagu stupio 2006. godine. Najnoviji je to program temeljen kojeg nastavnici u školama imaju na jednom mjestu preporučene naslove koje mogu uvrstiti u lektiru.

Lektire su sada dostupne i na internetu

Kriteriji za odabir naslova lektire

Kao prvi i najvažniji kriterij za odabir obično se navodi književno-umjetnička vrijednost nekog djela i to naročito vrijedi za srednje škole. U osnovnim školama bitan je kriterij primjerenosti doživljajno-spoznajnim mogućnostima učenika. To se prvenstveno odnosi na dob učenika, ali i na razred koji pohađa. Stoga se biraju djela koja na svim razinama (sadržajnoj, stilskoj i jezičnoj) mogu biti prihvatljiva djeci određene dobi. Sljedeći kriterij je da se radi o reprezentativnom djelu te da popis naslova bude tematski i žanrovski raznovrsan. Cilj je da svaki učenik na popisu nađe nešto što će mu se svidjeti. Također se na popisu moraju naći i djela nacionalne i svjetske književnosti te ona antologijske vrijednosti.

Ove je kriterije teško spojiti jer učenike najčešće ne zanimaju velika, kanonska djela koja moraju čitati te ona koja moraju biti povezana s programom. Povjerenstvo koje je radilo na Nastavnom planu i programu za osnovne škole predvidjelo je autonomiju svakog pojedinog nastavnika, odnosno dalo mu mogućnost da sam procijeni što će dodatno uvrstiti u popis lektire. Nastavnik bi trebao dopustiti učenicima da sami odaberu naslov koji žele čitati, a on čak ne mora biti obavezan za sve učenike. No ipak na kraju sve ostane na nastavniku, njegovoj volji, vremenu i motivaciji za ovakav pristup lektiri.

Mišljenje profesora i učenika pokazuje da popis lektire definitivno treba revidirati

Popis za srednje škole nije mijenjan 20 godina

Dok je program za osnovne škole donekle uređen, onaj za srednje nije uopće. Naime, gotovo 20 godina nije došlo do promjene nastavnog plana i programa pa samim time ni do popisa lektire. Na snazi je još uvijek program iz 1994./1995. godine koji je manje izmjene dobio godinu i dvije nakon. Dakle, na njemu se nije radilo od 1997. Nije teško zaključiti da je taj program neprimjeren interesima današnjih srednjoškolaca te da je nužna njegova hitna izmjena.

Razlikuje se popis lektire za gimnazijalace te za strukovne škole. Mjerilo koje nastavnici danas koriste u odabiru naslova lektire je praktičan – učenici moraju pročitati ono što će se naći na državnoj maturi. Razlog leži i u tome što zastarjeli nastavni plan ne predviđa popis koji bi se mogao smatrati službenim. Razgovaralo se i radilo samo na programu za strukovne škole. Trenutno je na snazi ekspreminetalni program koji provodi svega nekoliko škola u Hrvatskoj. Tim je programom za srednjoškolce koji pohađaju strukovnu školu popis lektire uvelike smanjen. Cilj Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta bio je rasteretiti te škole, a čitanje je postalo gotovo neobavezno. Naime, ono je samo pretpostavljeno kao nešto što se može, ali i ne mora.

Lektire koje se čitaju u pogrešnoj životnoj dobi

U tijeku izrada novog kurikuluma

O školstvu općenito, pa samim time i o popisu lektire, razgovarat će i na tome raditi Ekspertna skupina za reformu kurikuluma. Eksperimentalna provedba novih kurikuluma trebala bi početi 2016./2017.školske godine, a u svim školama godinu dana kasnije. Temeljita reforma čeka i popise lektire. Prijedlog je da se nastavnicima da više autonomije u izboru sadržaja, metoda i oblika rada. To bi konkretno značilo da bi oni sami mogli kreirati popise lektira, odnosno sami mogli birati naslove prema interesima učenika.

Ne razlikuje se to puno od onoga što sada već mogu nastavnici u osnovnim školama, no ostaje otvoreno pitanje hoće li to biti izvedivo. Nastavnici često nemaju vremena zbog obaveza koje im daje redovni školski program koji je potrebno u potpunosti rasteretiti. S druge strane, ako učenici stoje u redu da bi kupili novi nastavak knjige o Harryju Potteru, a ne zanima ih hoće li Raskolnjikov biti optužen, možda upravo iz toga možemo izvući poruku.

Odgovori