Pretraga

[Stem bez straha] Popularni profesor Milun: Matematiku može savladati svatko, a tajna je u teoriji

A- A+

Popularni profesor matematike Toni Milun spremno se odazvao našem pozivu da pomogne u razbijanju straha od prirodnih znanosti te je u razgovoru za portal Srednja.hr otkrio kako učiti matematiku bez grča u želucu.

Priče o logaritmima i derivacijama koje u snu vrebaju tinejdžere dio su srednjoškolskog folklora, a matematika je desetljećima predmet na lošem glasu među učenicima. Rasprave u javnosti sve češće u fokus stavlja razloge otpora Hrvata prema prirodnim znanostima tim više što ovaj ‘sindrom’ postaje ozbiljan gospodarski problem. Naime, usprkos činjenici da su STEM zanimanja deficitarna i dobro plaćena, maturanti uporno izbjegavaju prirodne i tehničke fakultete.

Kako bismo otkrili razloge straha od matematike među učenicima i dokučili tajne uspješnog savladavanja ovog predmeta sjeli smo s profesorom Tonijem Milunom koji osim višegodišnje karijere u predavaonicama iza sebe ima oko dvije tisuće videa putem kojih besplatno daje instrukcije.

Izdvojeni članak

Profesor Toni Milun izračunao za mlade: Na klađenju zarađuju samo država i kladionice

Ovaj splitski profesor sa zagrebačkom adresom ima odličan uvid u problematiku koja muči studente i učenike.

– Matematika je bauk iz više razloga. Učenici zbog pristupa ne vide njenu primjenjivost i zbog toga stvaraju otpor. Osim toga postoji jedan praktičan problem u nastavi. Učenici kojima slabije ide ovaj predmet trebaju više vremena. Imam jednu studenticu koja na satu ništa ne razumije, ali kad dođe na konzultacije i kad nema pritiska onda joj postane jasno. Zapravo, treba joj sedam minuta da shvati umjesto četiri koliko je predviđeno programom, ali ona to može. U razredu je 30 učenika i profesor se mora ravnati prema srednjem, ali onda gubi one lošije, a i one bolje. Prvi ne mogu pohvatati i stvaraju averziju, a drugima je dosadno i usporavaju, kaže Milun dodavši kako smatra da je individualan pristup budućnost.

Treba razvijati uzročno – posljedični način razmišljanja u matematici

Omiljeni profesor ne negira da ‘žica za matematiku’ postoji, ali vjeruje da ovo područje svatko može savladati prilično dobro ukoliko se drži nekoliko jednostavnih naputaka.

Tajna je u teoriji. Naime, teorija je zanemarena u nižim razredima osnovne škole i ne ispituje se, a trebala bi, tvrdi Milun. Učenici se ne znaju izražavati i koristiti matematičke simbole, a ovladavanje njima bi pomoglo onima koji nisu među ‘odabranima’ koji razumiju sve iz prve.

– Učenici koji nisu među onih par posto iznimno talentiranih bili bi mnogo sigurniji da su na vrijeme ovladali teorijom. Ona je poveznica između zadataka na papiru i primjene djelova matematike na životne situacije. I primjena i teorija su zanemarene u nastavi, a povezuje ih to što obje komponente na neki način izražavaju matematiku drugim riječnikom. Istina je da je matematička teorija dosta stroga, ali dobro je na njoj inzistirati jer se na taj način razvija uzročno-posljedični način razmišljanja, objašnjava naš sugovornik.

Izdvojeni članak

[Naj profesor] Legendarni splitski profesor desetke učenika besplatno priprema za državnu maturu

Naravno, Milun ne osporava važnost vježbe. Kaže da ima nešto u toj krutoj matematici i treningu no vjeruje da je operativni dio prenaglašen u nastavi. Smatra kako bi od beskonaćnog drilanja po zadacima puno efikasnije bilo poticati učenike na raspravu i uviđanje zakonitosti u svijetu koji ih okružuje.

Nastava uvijek na rubu kaosa

– Treba djecu od najranijih dana naučiti da uočavaju matematiku oko sebe. Na tome se može raditi od prvog razreda osnovne škole. Osim toga vjerujem da na satovima matematike jako nedostaju rasprave. Sviđa mi se ono što kaže Stephen Covey – nastava mora biti takva da je uvijek na rubu kaosa. Kod nas je percepcija da se u ovom znanstvenom području nema o čemu raspravljati, objašnjava Milun.

Kako konkretno djetetu pomoći ako mu matematika ne ide?

Kad učenik vjeruje da mu matematika ne ide, mora ići postupno. Svatko ima svoje vrijeme potrebno da nešto savlada. Treba početi s teorijom pa od lakših prema težim zadacima. Sto puta sam se uvjerio da kada učenik uspije riješiti prvih par zadataka i kada mu se da osjećaj uspjeha vrlo brzo razvije entuzijazam, objašnjava naš sugovornik.

On smatra da je puno bolje nakon riješenog problema započeti debatu oko toga ‘što bi bilo kad bi se jedna varijabla mijenjala’ nego da se umjesto toga formulira novi zadatak. Na tom tragu kreativni profesor u posljednje vrijeme u kolokvije ubacuje pitanja tipa ‘da ste vi u Vladi bi li vam odgovaralo javnosti prikazati ovaj ili onaj index cijena i zašto’ i ne traži jednoznačan odgovor. Na taj način daje, kako sam kaže, dozu subjektivnosti, jer vjeruje da je nužno da se o matematici prestane razmišljati isključivo unutar okvira zadatak – formula – rješenje.

Profesora Miluna smo pitali i za mišljenje o eventualnom rasterečivanju srednjoškolskih programa. Bio je prilično rezolutan kazavši kako on ne bi izbacivao cjeline no promijenio bi pristup obradi područja.

– Ne bih dirao ni logaritme, ali je vrlo bitno stvari postaviti da učenici vide da logaritmi postoje. Oni imaju široku uporabu, ali nisu intuitivni pa ih je nekad školarcima teško prihvatiti. Ne bih u srednjoj školi išao u dubinu s logaritmima jer što se dogodi – učenik zna riješiti neku kobasicu od zadatka, ali kada ga se pita koliko je logaritam od 8 po bazi 2 i on nema pojma o čemu ja pričam, misli da se to mora računati formulom, prepričava nam.

Prije deset godina su učenici bili motiviraniji

Osvrnuo se i na probleme koje prate srednjoškolske profesore u velikim razredima. Kao najveći problem vidi činjenicu da se jedan nastavnik mora boriti kako bi udovoljio zahtjevima tridesetak razlilčitih ljudi.

– Jako je teško. Stvarno ne znam postoji li način da se pristupi skupini od 30 djece i da se udovolji svakome. Meni je lako na fakultetu. Neusporedivo je to lakši posao. Znam što je raditi u srednjoj, jer sam radio prije 10 godina i tad me mučilo isto pitanje, a učenici su bili motiviraniji nego danas, otkriva Milun.

Nije mu bilo teško pa je spremno razjasnio i stav o nemotiviranim učenicima u Lijepoj našoj danas u odnosu na školarce s početka 2000-ih. Kaže popularni profesor da je proglem u državi, roditeljima i tehnologiji.

Izdvojeni članak

Naj profesor: Burić je uspio učiniti višu matematiku zabavnom

– Danas je profesor zadnja šuša, da tako kažem. Slabo su plaćeni, a plaćom ti država pokazuje koliko te cijeni. Isto tako učenici nemaju taj respekt prema profesorima, a nema ni straha od roditelja. Osim toga i roditelji imaju pogrešan pristup. Oni žele najbolje za svoju djecu, ali vjeruju da je za njih najbolje da dobiju peticu. To nije točno – pogotovo danas kada ih ne čeka posao zbog dobrih ocjena. Na kraju treba reći i da danas učenici traže drugačiji pristup. Oni žele učiti, ali im je dosta suhoparnog učenja. Nove tehnologije im omogućavaju da do nekih rezultata dolaze brzo i ne vide smisao u učenju bez poveznice. Učenik danas želi znati zašto, a profesori se ne obrazuju na način da im može dati odgovor na to pitanje, rezolutan je Toni Milun u svojoj analizi.

Na kraju jednosatnog razgovora dotaknuli smo se i pitanja STEM-a i straha koji mladi Hrvati imaju od fakulteta tog tipa usprkos činjenici da im omogućavaju lakše zaposlenje kasnije. No nije to problem koji muči samo Hrvatsku, mori on i cijelu EU. Na primjer u Kini čak 51 posto studenata studira STEM, a u Europi je taj postotak dvostruko niži.

Kurikulum je samo jedan segment reforme

– Kada se govori o reformi školstva, govori se samo o kurikulumu. To je samo jedan segmet od tri. Drugi je aspekt način na koji profesori prenose znanje, a treći su ispiti. Pogledamo li ispite iz matematike vidjet ćemo da ih učenik uglavnom može šablonski naučiti. Nema pitanja zašto i kako.Treba obrazovati nastavnike da budu kreativniji, a u ispitima treba biti razmišljanja, tvrdi Milun.

– Mi smo jedno neobično društvo. Moderni smo kada treba prihvatiti inovaciju, ali smo tradicionalni kada treba pristupiti proizvodnji nečeg novog. Skloni smo ostajati u sektorima koji ne proizvode nešto što je tržišno konkretno, a uz to radnici smatraju da je njihovo pravo zadržati posao čak i ako se ne razvijaju i rastu. Vjerujem da i u tome leži otpor prema STEM-u. to se treba mijenjati, rekao je Milun na samom kraju.

[Stem bez straha] Popularni profesor Milun: Matematiku može savladati svatko, a tajna je u teoriji
Share via
Copy link
Powered by Social Snap