Sve škole moraju imati Tim za darovite učenike: Provjerili smo kako oni izgledaju u praksi
Svaka je škola dužna osnovati Tim za darovite učenike, propisao je prošle godine Pravilnik o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. To više nije dobrovoljna praksa, kažu nam iz Udruge DAR, nego zakonska obveza, ali brojne škole muči – nedostatak psihologa. Dvije škole koje su formirale ove Timove, I. gimnazija i Osnovna škola Vladimira Nazora u Pazinu, s nama su podijelile kako oni funkcioniraju.
U osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj trebao bi postojati Tim za darovite učenike | foto: Canva
Nastavno na članak u kojem smo ove subote pisali o tome kako darovitim učenicima prilagoditi nastavu, danas pišemo o Timovima za darovite učenike u školama. Prema Pravilniku o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika, objavljenom prošle godine, sve odgojno-obrazovne ustanove obvezne su osnovati Tim za darovite učenike. Ipak, kažu nam iz Udruge za darovitost DAR, još uvijek nemamo javno i sveobuhvatno nacionalno izvješće koje bi potvrdilo točan broj škola koje su te timove do sada formirale u praksi.
Problem škola koje nemaju psihologa
Timovi za darovite imaju vrlo jasnu i važnu ulogu. Njihova je zadaća koordinirati cjelokupni proces rada s darovitim učenicima: prepoznavati potencijalno darovite učenike, procjenjivati i identificirati darovitost, pratiti njihov razvoj, organizirati aktivnosti, pružati podršku učiteljima u prilagodbi nastave te podržavati darovite učenike. U idealnim uvjetima, Tim bi trebao osigurati da svaki daroviti učenik ima razrađen individualizirani pristup i mogućnosti napredovanja u skladu sa svojim sposobnostima. Međutim, u praksi se pojavljuje jedan veliki izazov.
– Dio škola nema psihologa, a Pravilnik jasno navodi da upravo psiholog treba provoditi psihodijagnostičke postupke nužne za identifikaciju darovitosti. Kada škola nema vlastitog psihologa, Pravilnik dopušta angažiranje stručnjaka iz druge ustanove, ali to je teško provedivo, jer je trošak takvog angažmana prepušten školama i njihovim osnivačima. To mnogim ustanovama stvara organizacijski i financijski teret. Zbog toga su Timovi često u situaciji da mogu obaviti sve druge dijelove procesa – od praćenja, planiranja, mentoriranja i rada s učiteljima – ali ne mogu u potpunosti provesti identifikacijske postupke u rokovima i opsegu koji bi bili optimalni, objašnjavaju iz Udruge.
Iz Udruge kažu da ‘na terenu’ vide da je dio škola vrlo brzo i ozbiljno pristupio obvezi osnivanja Timova za darovite, dok druge škole još uvijek usklađuju unutarnje procedure, dokumentaciju i raspodjelu zaduženja.
– Važno je razumjeti da je riječ o novoj obvezi koja zahtijeva i organizacijske i stručne prilagodbe. To uključuje i dodatno stručno usavršavanje, redefiniranje uloga i vremena unutar radnog tjedna te izradu planova rada. Iz te perspektive, očekivano je da implementacija ne ide jednako brzo u svim ustanovama. Udruga DAR je pokrenula WhatsApp grupu Timovi za darovite u kojoj dijelimo materijale, primjere dobre prakse, prostor međusobne podrške za škole i roditelje, pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže, poručuju iz Udruge.
Tim za darovite učenike – primjeri iz prakse
Razgovarali smo sa školama koje su početkom ove školske godine formirale Timove za darovite učenike – I. gimnazijom u Zagrebu te Osnovnom školom Vladimira Nazora u Pazinu. Tim za darovite u I. gimnaziji uz ravnateljicu Dunju Marušić Brezetić čine školska psihologinja te profesori matematike, geografije i informatike. Oni su svojim učenicima ponudili fakultativni predmet Logičko razmišljanje.
– Bio je velik odaziv pa smo formirali čak dvije grupe. Program je napisala profesorica matematike Sanja Sruk koja ga i izvodi. Za raspisani program dobili smo i 2.500 eura od MZOM-a na natječaju za projekte s darovitima. Logičko razmišljanje je vrlo aktivno, sastaju se jednom tjedno i još u dodatnim terminima, na primjer kad idu izvan škole, recimo u escape room. Dio programa je i izrada enigmatskih zadataka, a jedan Integram učenice prvog razreda već je objavila i Kvizorama. U sklopu aktivnosti poticanja darovitosti kod učenika/ica I. gimnazije, nastavljamo suradnju s Udrugom za popularizaciju znanosti MUZZA. Radi se o ciklusu radionica sa zanimljivim temama iz znanosti, na primjer astrofizike, prehrambene tehnologije, informatike i slično, rekla nam je Marušić Brezetić.
Tim za darovite u OŠ Vladimira Nazora u Pazinu čine ravnatelj škole, školska psihologinja, školska pedagoginja i pedagog, učiteljica iz glazbenog odjela, učiteljice matematike, informatike, biologije, geografije, glazbene kulture, tehničke kulture, engleskog jezika, hrvatskog jezika, učitelj tjelesne i zdravstvene kulture te tri učiteljice razredne nastave.
Izazov učenika putnika
Kako nam priča školska psihologinja Zita Jurić, s obzirom na to da ova škola broji mnogo učenika putnike, nije im lako pronaći adekvatne termine za dodatni rad s darovitim učenicima. Zato se rad s njima organizira prema interesima djece, a ostvaruje se kroz izbornu nastavu iz informatike, talijanskog jezika i njemačkog jezika, dodatnu nastavu iz Hrvatskog jezika, Matematike, Engleskog jezika, Kemije, Biologije, Fizike, Geografije i Povijesti te postojeće grupe izvannastavnih aktivnosti.
– Kroz navedene oblike rada učenici proširuju i produbljuju svoja znanja i pripremaju se za sudjelovanje na natjecanjima. Također, učenici imaju mogućnost uključivanja u razne literarne i likovne natječaje prema njihovim interesima. U ovoj školskoj godini planira se sudjelovanje na natjecanjima iz hrvatskog jezika, matematike, stranog jezika, biologije, kemije, fizike, povijesti, zemljopisa i tehničke kulture, na Smotri literarnog, dramskog-scenskog i novinarskog stvaralaštva – LiDraNo 2025., natjecanjima likovnog stvaralaštva, ‘Di ča slaje zvoni’, Školi za matematičke sveznalice, sportskim natjecanjima, a učenici će se uključiti i u organizirane manifestacije koje nemaju natjecateljski karakter – Novigradsko proljeće, Mala glagoljska akademija u Roču i slično, ističe Jurić.
Dio darovitih učenika, dodaje, svoj rad prezentira nastupima na priredbama u školi, gradu i županiji. To su nastupi poput pjevačkog zbora, ritmike, folklora, scenske skupine i recitatora. Jurić dodaje da se učenici koji iskazuju posebne talente za pojedine sportove uključuju u rad Školskog sportskog kluba i gradskih sportskih klubova te se natječu na školskim, županijskim i državnim natjecanjima.
Kako osnivanje Tima izgleda u praksi?
Osnovna škola dr. Ante Starčevića u Zagrebu ovaj Tim ima još od školske godine 2023./2024., a psihologinja Elvira Nimac objasnila nam je kako je izgledalo njegovo osnivanje.
– Budući da tada još nije bio na snazi novi Pravilnik, Tim smo formirali i rad planirali rukovodeći se Smjernicama. Ključni su koraci bili sljedeći. Školska psihologinja predložila je ravnatelju učitelje koji pokazuju interes i afinitet za rad s darovitim učenicima. Ravnatelj je s predloženim učiteljima obavio individualne razgovore i donio odluku o imenovanju članova Tima. Na sjednici učiteljskog vijeća predstavljena je uloga Tima i članovi. Održan je prvi sastanak Tima na kojem su definirana zaduženja, način rada i oblici suradnje. Zaduženja su ravnomjerno raspoređena, temeljem kompetencija članova i međusobnog dogovora. Voditeljica Tima izradila je popis zaduženja za članove Tima, kao i za učitelje, kao podsjetnik na dogovorena zaduženja i obveze vezano uz potencijalno darovite i darovite učenike. Zapisnici, materijali i popis zaduženja od tada su dostupni svim učiteljima putem zajedničke digitalne platforme, pojašnjava Nimac.
Tim se sastaje nekoliko puta godišnje, obavezno na početku i na kraju nastavne godine, uz vođenje zapisnika. Pristup radu se prema potrebi modificira na temelju evaluacije, profesionalnih iskustava, potreba učenika te realnih mogućnosti stručnih djelatnika škole.
– Pritom se rukovodimo najboljim interesom darovitih, kao i svih ostalih učenika, uz nastojanje da se administrativno opterećenje svede na nužni i funkcionalni minimum, zaključuje Nimac.
Iz Udruge DAR zaključuju da se pozitivni pomaci vide te da se obveza uzima ozbiljno, ali da je za potpunu primjenu Pravilnika potrebno još malo vremena i sustavne podrške školama.
