Uz svijetle primjere dobre prakse, čini se da je lakše poslati raketu na Mars, nego uvesti Građanski odgoj

Jednotjedna manifestacija ‘Norveški dani u Rijeci’ započela je jučer na Filozofskom fakultetu u Rijeci konferencijom ‘Obrazovanje za demokraciju: aktivni građani od učionice do zajednice’. Predstavljeni su konteksti odgoja i obrazovanja za ljudska prava i aktivno građanstvo u Norveškoj i Hrvatskoj, a posebno zanimljiva bila je rasprava o potencijalima i načinima sustavnog uvođenja GOO-a u hrvatski odgojno-obrazovni sustav na nacionalnoj razini. Moglo se čuti i mišljenje kako je lakše poslati raketu na Mars, nego u Hrvatskoj uvesti Građanski odgoj u škole.

Konferencija “Obrazovanje za demokraciju: aktivni građani od učionice do zajednice” | Foto: uniri.hr

‘Norveški dani u Rijeci’ započeli su jučer konferencijom ‘Obrazovanje za demokraciju: aktivni građani od učionice do zajednice’ na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Cjelodnevnom raspravom o odgoju i obrazovanju za ljudska prava i aktivno građanstvo u Norveškoj i Hrvatskoj te institucionalnim i vaninstitucionalnim okvirom GOO-a u Hrvatskoj, sudionici su ukazali na probleme s uvođenjem GOO-a u hrvatske škole s nacionalne razine, ali i na (brojne) primjere dobre prakse koji ipak počivaju na entuzijazmu i trudu pojedinaca.

Šalaj: ‘Intersticijska strategija rješenje za uvođenje GOO-a u hrvatske škole’

– Hrvatska i danas nije sustavno institucionalizirala Građanski odgoj i obrazovanje zbog izostanka političke volje, odnosno specifičnog shvaćanja kako političke elite u Hrvatskoj razumijevaju demokraciju i politiku, rekao je na plenarnom izlaganju profesor Berto Šalaj sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti. Pojasnio je kako je to shvaćanje u skladu s teorijom demokratskog elitizma, uz minimalističko razumijevanje demokracije.

Predavanje prof. Šalaja “U očekivanju Godota? Politika, demokracija i građanski odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj” | Foto: Dora Kršul, srednja.hr

Nasuprot tome, istaknuo je Šalaj, nalazi se model tzv. sudioničke demokracije koja pretpostavlja odgovorne, kompetentne i informirane građane. Razumijevanje demokracije u sklopu modela tzv. sudioničke demokracije sukladno je ideji Građanskog odgoja i obrazovanja i osnaženih, kompetentnih građana.

S obzirom na demokratske suficite političkih elita u Hrvatskoj, Šalaj odbacuje ‘top-down’ pristup uvođenju GOO-a, kao i bottom-up pristup tvrdeći da je moment potencijalno prošao, no smatra da je rješenje tzv. intersticijski pristup, koji je na neki način i zaživio u Hrvatskoj širenjem ‘riječkog modela’ GOO-a. Intersticijskim pristupom, pojasnio je Šalaj, kreće se od lokalnih zajednica bez iluzija o utjecaju na nacionalno.

– Na taj način dajemo građanima oruđa da se snalaze u okruženju u kojem žive, istovremeno i ignoriramo državu i natječemo se s njome te se nadamo da će se naša ideja širiti dalje. Za to je potreban ogroman trud, sinergija lokalne zajednice, nevladinih udruga, itd. U ovom trenutku u Hrvatskoj ne vidim drugi model osim ove intersticijske strategije, kojom će se ideja GOO-a širiti i održati živom, kazao je Šalaj.

Grad Rijeka na konferenciji je predstavio uspješan ‘riječki model’ uvođenja Građanskog odgoja i obrazovanja u više razrede osnovne škole kao izvannastavne aktivnosti. Kako su rekli iz Grada, na to ih je potaknuo zamor od čekanja da se nešto konačno dogodi s GOO-om u Hrvatskoj.

Riječki gradonačelnik Obersnel apelirao na Vladu RH da sustavno uvede GOO kao zasebni predmet

Rijeka predvodnica građanskog odgoja: Učenici oduševljeni gradivom, tražili veću satnicu i deblju knjigu

Riječki model u posljednjih je godinu dana prepoznat i u drugim dijelovima Hrvatske pa je tako Rijeka potpisala devet sporazuma o suradnji u provedbi GOO-a – s Primorsko goranskom i Istarskom županijom te gradovima Siskom, Pulom, Pazinom, Rovinjom, Umagom, Porečom, Opatijom, a u pripremi su Osijek i Čakovec.

Modelom uvođenja GOO-a pohvalio se i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, no ipak naglasivši kako je GOO nedovoljno prepoznat i kako  njegova sudbina u Hrvatskoj ovisi o osobnoj motiviranosti pojedinca i političkoj volji načelnika lokalnih jedinica. Otvoreno je apelirao na Vladu RH da sustavno uvede GOO kao zasebni predmet u sve razrede osnovnih i srednjih škola.

– Izgleda da je lakše poslati raketu na Mars, nego u Hrvatskoj uvesti Građanski odgoj i obrazovanje u škole kao sastavni dio redovnog obrazovanja, zaključio je Obersnel.

Kopernikanski obrat kada se učenike pita što misle o nekom problemu ili temi

Na važnost GOO-a osvrnula se i prorektorica Sveučilišta u Rijeci Sanja Barić, upozorivši kako je Građanski odgoj potpuno nedoživljen u hrvatskom političkom kontektu. Dodala je da se Sveučilište uključilo u organizaciju konferencije o GOO-u zbog stava kako je tema obrazovanja, a onda i obrazovanja za demokraciju i aktivno građanstvo, najvažnija tema ljudskog života.

Ovaj hrvatski grad ide dobro utabanim stopama Rijeke i uvodi Građanski odgoj u osnovne škole

– Obrazovanje za demokraciju omogućuje nam da budemo bolji ljudi – s razumijevanjem svih i svakoga, s otvaranjem mogućnosti da promišljamo, da rastemo i da pridonesemo boljitku zajednice, kazala je Barić.

Da nije sve tako crno s provedbom GOO-a na institucionalnoj razini u Hrvatskoj, brojnim primjerima pokazala je profesorica-provoditeljica GOO-a Gordana Frol iz riječke Osnovne škole Vežica, koja učenike poučava aktivnom građanstvu već 20 godina kroz brojne hvalevrijedne projekte. Mario Bajkuša iz Foruma za slobodu odgoja prikazao je volonterske programe u srednjim školama kroz koje učenici identificiraju problem u lokalnoj zajednici, predlažu rješenja, organiziraju akciju, pomažu i angažiraju se.

– Škola je u nekim dijelovima Hrvatske jedino mjesto gdje se zajednica može okupljati. Učenici pozitivno reagiraju kada ih se pita za mišljenje i kada udruže glave. Za razliku od kada ih se pita koliko je 2+2 ili što je subjekt u rečenici, dolazi do kopernikanskog obrata kada se učenike pita što misle o nekom problemu ili temi, naglasio je Bajkuša važnost angažmana škole i učenika u lokalnoj zajednici.

Panel o GOO primjerima dobre prakse u formalnom sustavu odgoja i obrazovanja | Foto: Dora Kršul, srednja.hr

Ćulum: ‘Sveučilišta moraju početi promišljati o zajednici u kojoj su usidrena i kvaliteti života te zajednice’

Profesorica Bojana Ćulum s Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Rijeci ukazala je na primjere dobre prakse GOO-a u visokom obrazovanju, i to na primjeru Sveučilišta u Rijeci koje je u svoje strateške dokumente od 2007. godine isticalo aktivnu uključenost u razvoj zajednice. Ćulum je naglasila da se uloga Sveučilišta u zajednici mora očitovati kroz nastavu, istraživanje i porcese upravljanja Sveučilištem. Primjerice, na Filozofskom fakultetu u Rijeci provode se istraživanja korisna zajednici, Sveučilište dodjeljuje Rektorove nagrade za studenta volontera te za studentski aktivizam.

Nakon Siska, i Istra će putem Rijeke: Obrazovat će učenike da budu i odgovorni građani

– Radi se o politici Sveučilišta koje vrednuje studentski angažman i koja pokazuje da im je on bitan. Sveučilišta moraju prestati biti tzv. ivory toweri i moraju početi promišljati o zajednici u kojoj su usidreni i kvaliteti života te zajednice, rekla je Ćulum i dodala da su u tom smislu fleksibilizirani studijski programi nekih sastavnica u Rijeci gdje se 5 do 10 posto ECTS-a kroz akademsku godinu može steći kroz angažman u lokalnoj zajednici.

Na panelu posvećenom izvaninstitucionalnom okruženju, sudjelovale su Lovorka Bačić iz GOOD inicijative, Danijela Almesberger iz Lezbijske organizacije Lori te Iva Davorija iz Udruge PaRiter. Velik je naglasak bio na suradnji s institucijama (školama), uz zaključak da očito postoje određeni nedostaci u formalnom sustavu koji se onda nadomještaju ‘pozivom u pomoć’ nevladinim udrugama.

Nevladinim udrugama problematično zagovaranje GOO-a na nacionalnoj razini

– To potencijalno proizlazi iz neadekvatnog inicijalnog obrazovanja nastavnika koji onda ne vladaju ovim temama ili možda iz nekog straha da se bave tim temama, podcrtao je zaključke panela Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. Uz to, naglašeno je da su udruge zagovarale GOO i radile na njegovu neformalnom dijelu posljednjih 20 godina, a kroz taj period, ostvarile su partnerstva s istraživačkim i znanstvenim institucijama ili pojedincima te stekle traženu ekspertizu.

foto: Ivan Božić|srednja.hr
Ipak ništa od Građanskog odgoja u Zagrebu: Ostajemo na Bandićevom odgoju!

Danas udruge ostvaruju i suradnju s lokalnim vlastima što se primjerice ogleda u uvođenju GOO-a kao izvannastavne aktivnosti u Rijeci.  S druge strane, nevladinim udrugama problematično je zagovaranje na nacionalnoj razini gdje nailaze na odbijanje i gdje pojedine teme u sklopu GOO-a ne prolaze.

U zaključnoj riječi, Caroline Gebara iz European Wergeland Center podcrtala je važnost obrazovanja za demokraciju i pohvalila riječki model uvođenja GOO-a za koji je iskazala poseban interes.

Konferenciju su organizirali Grad Rijeka, Sveučilište u Rijeci i Veleposlanstvo Kraljevine Norveške u Hrvatskoj, kao dio Norveških dana koji se u Rijeci održavaju od 23. do 27. travnja.

Odgovori