Pretraga

Kako to? Lani gotovo polovica učenika prošla s pet, a rezultati mature bili su najlošiji u povijesti

A- A+

Svake godine rezultati mature sve su lošiji i sve je više učenika koji padaju ovaj standardizirani ispit, a naši učenici ispodprosječno su riješili i PISA testove u 2018. godini. No jedan trend ipak je u porastu – imamo sve više učenika koji prolaze razrede s odličnim uspjehom, a poprilično je porastao i broj onih koji prolaze s 5.0.

učenik

Učenik foto|pixabay

U školama se od školske godine 2013./2014. do 2018./2019. broj učenika koji prolaze s 5 povećao za više od 16 tisuća. U tih pet godina broj učenika koji prolaze s 5.0 povećao se za gotovo 12 posto, to jest, više ih je za 8.568, piše današnji Jutarnji list. Ove brojke dostupne su u bazi ŠeR – Školski e-Rudnik, a temelje se na podacima iz škola preko e-Matice.

U Zagrebu i Zagrebačkoj županiji više od polovice učenika imalo je sve petice

Izdvojeni članak
NCVVO

Ovogodišnja generacija maturanata daleko je najlošija do sada: Sve manje pristupnika maturi, a sve više jedinica

Lani je tako gotovo polovica svih učenika osnovnih i srednjih škola završila razred s odličnim uspjehom. Točnije, njih 46,26 posto ili 213.255. Sve petice na kraju razreda lani je imalo 17,72 posto svih učenika, njih 81.705.

Jutarnji list analizirao je podatke po županijama te je iz toga vidljivo da je najveći porast “superodlikaša” (onih koji su razred završili s 5.0) u Gradu Zagrebu. U pet godina broj takvih učenika porastao je za gotovo 30 posto. U Zagrebu je lani više od polovice svih učenika razred završilo s odličnim uspjehom (55,76 posto), a zaključene sve petice imalo  ih je 24,43 posto ili 23.306. Prije pet godina takvih je bilo 18,81 posto ili 18.013. Osim Grada Zagreba više od polovice učenika s odličnim uspjehom prošlo je i u Zagrebačkoj županiji.

Broj odlikaša naglo pada u prvom razredu srednje škole

Ne prolazi se u svim razredima jednako. Tako najviše učenika s 5.0 prolazi u razrednoj nastavi, a posebno u prvim razredima osnovne škole. Do kraja osnovne škole broj takvih učenika se smanjuje te ih je osmi razred s odličnim uspjehom lani prošlo 38,31 posto, te je 11,61 posto osmaša prošlo s 5.0. Međutim, već u prvom razredu srednje škole taj broj ozbiljno pada, pa je lani prvi srednje s 5.0 završilo samo 1,57 posto od ukupnog broja onih s prolaznom ocjenom. Prvi srednje s odličnim uspjehom završilo je njih 17,14 posto.

Izdvojeni članak

Uspješni su, ali ne vole ići u školu: Kod učenika otkriveni problemi koje tableti neće popraviti

Kako dolazi kraj srednje škole, uspjeh raste pa je lani 30,78 posto maturanata završilo s odličnim uspjehom, a njih 3,68 s 5.0.

‘Sustav da se uči samo zbog ocjene je promašen’

– Vanjsko vrednovanje učenika , kroz sustav nacionalnih ispita i standardiziranih testova, mora postojati jer je to jedini realan pokazatelj stanja u školama. Da, rezultati bi trebali imati utjecaja na konačne ocjene učenika, ali biti i pokazatelj nastavnicima čemu posvetiti pažnju kako bi se loši rezultati ispravili. Ovako imamo nadrealizam u hrvatskim školama, sve ide stihijski samo od sebe, kao da teče rijeka, rekao je za Jutarnji list bivši ministar znanosti i tehnologije, Gordan Flego.

– Sustav da se uči samo zbog ocjene je promašen. Danas dijete koje prođe s četvorkom smatraju “luzerom”. Kakvu poruku šaljemo djeci, osobito onima koji znaju da nisu zaslužili visoke ocjene,  ali su im one svejedno poklonjene?, prokomentirala je za navedeni izvor Zrinka Ristić Dedić koja je znanstvenica i članica bivše Ekspertne radne skupine Borisa Jokića.

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja Jutarnjem nisu ništa odgovorili vezano za mogućnost izmjena modela upisa u srednje škole, ali zato podsjećaju kako se u sklopu kurikularne reforme mijenja način praćenja i vrednovanja koji će poboljšati vrednovanje rada učenika.