Pretraga

Tuga, čemer i jad: Hrvatska je na samom dnu svijeta po učenju kritičkog mišljenja

A- A+

Manjkavosti hrvatskog obrazovnog sustava jedna su od važnijih tema u javnosti u posljednjih nekoliko godina. Posebno se o njima raspravljalo nakon poražavajućih rezultata PISA istraživanja, najvećeg svjetskog testiranja znanja i vještina učenika, na kojemu su naši đaci ostvarili poražavajuće rezultate. No, obrazovni sustav nije podbacio samo u tom slučaju, što pokazuje nedavno objavljena ljestvica koja rangira zemlje po učenju kritičkog mišljenja. Na njoj se Hrvatska nalazi na samom dnu, daleko iza pojedinih susjednih zemalja.

Foto: pixabay

– Učenik počinje kritički misliti tek kad počne provjeravati, ocjenjivati, proširivati i primjenjivati nove ideje. Držim da su pamćenje činjenica i razumijevanje pojmova nužne aktivnosti koje prethode kritičkom mišljenju. Međutim, one same po sebi ne čine kritičko mišljenje, pojašnjava profesor David Klooster u jednom od najpoznatijih članaka na temu kritičkog mišljenja, pod naslovom ‘Što je kritičko mišljenje?’.

Izdvojeni članak

Sveučilište u Zagrebu tone brže nego Titanic: Na uglednoj ljestvici kvalitete zauzelo je bijednu poziciju

Ne trebate biti preveliki stručnjak da biste shvatili kako se prva rečenica Kloosterove definicije ne može pronaći u većini hrvatskih škola i fakulteta. Svjestan je toga gotovo svaki bivši i sadašnji učenik i student. Na tu poražavajuću činjenicu ukazala je i nedavno objavljena ljestvica Svjetskog ekonomskog foruma.

Hrvatska se nalazi na samom dnu svijeta po učenju kritičkog mišljenja. Rangirano je na ljestvici ukupno 140 zemalja, a mi smo tek 136. Usporedbe radi, BiH je 130., Slovenija 86., a Srbija čak 64.

Najviša ocjena koju je zemlja mogla dobiti je 7 (potiče kreativno i individualno kritičko razmišljanje), a najniža 1 (frontalno poučavanje koje se fokusira na memoriranje). Hrvatska je tako jedva zaslužila prolaz – ocijenjeni smo s 2,3.

Na prvih nekoliko mjesta ove ljestvice nalaze se SAD, Danska, Švicarska, Finska i Novi Zeland. No, čak ni najbolje na svijetu nisu blizu idealne sedmice – SAD je Svjetski ekonomski forum ocijenio s 5,7, dok je Danska dobila ocjenu 5,5.

Lošije od Hrvatske na ovoj su ljestvici tek Gvineja, Maroko, Haiti i Angola s najnižom ocjenom 1,9.

– Oni koji podučavaju kritičko mišljenje nastoje njegovati stavove koji će olakšati produktivnu razmjenu ideja, stavove poput tolerancije, pažljivog slušanja drugih te preuzimanja odgovornosti za vlastita mišljenja. U svemu tome nastavnici kritičkog mišljenja nastoje približiti učenje u razredu životu izvan razreda. Budući da nastavnici u konačnici rade na tome da stvore idealno društvo, oni teže tome da život u razredu postane zrcalni odraz života izvan učionice, a pomažući učenicima da počnu kritički misliti čine prvi korak u postizanju viših društvenih i kulturnih ciljeva jedan je od glavnih zaključaka profesora Kloostera.

Share via
Copy link
Powered by Social Snap