Tuga, čemer i jad: Hrvatska je na samom dnu svijeta po učenju kritičkog mišljenja
Manjkavosti hrvatskog obrazovnog sustava jedna su od važnijih tema u javnosti u posljednjih nekoliko godina. Posebno se o njima raspravljalo nakon poražavajućih rezultata PISA istraživanja, najvećeg svjetskog testiranja znanja i vještina učenika, na kojemu su naši đaci ostvarili poražavajuće rezultate. No, obrazovni sustav nije podbacio samo u tom slučaju, što pokazuje nedavno objavljena ljestvica koja rangira zemlje po učenju kritičkog mišljenja. Na njoj se Hrvatska nalazi na samom dnu, daleko iza pojedinih susjednih zemalja.
Foto: pixabay
– Učenik počinje kritički misliti tek kad počne provjeravati, ocjenjivati, proširivati i primjenjivati nove ideje. Držim da su pamćenje činjenica i razumijevanje pojmova nužne aktivnosti koje prethode kritičkom mišljenju. Međutim, one same po sebi ne čine kritičko mišljenje, pojašnjava profesor David Klooster u jednom od najpoznatijih članaka na temu kritičkog mišljenja, pod naslovom ‘Što je kritičko mišljenje?’.
Ne trebate biti preveliki stručnjak da biste shvatili kako se prva rečenica Kloosterove definicije ne može pronaći u većini hrvatskih škola i fakulteta. Svjestan je toga gotovo svaki bivši i sadašnji učenik i student. Na tu poražavajuću činjenicu ukazala je i nedavno objavljena ljestvica Svjetskog ekonomskog foruma.
Hrvatska se nalazi na samom dnu svijeta po učenju kritičkog mišljenja. Rangirano je na ljestvici ukupno 140 zemalja, a mi smo tek 136. Usporedbe radi, BiH je 130., Slovenija 86., a Srbija čak 64.
Najviša ocjena koju je zemlja mogla dobiti je 7 (potiče kreativno i individualno kritičko razmišljanje), a najniža 1 (frontalno poučavanje koje se fokusira na memoriranje). Hrvatska je tako jedva zaslužila prolaz – ocijenjeni smo s 2,3.
Na prvih nekoliko mjesta ove ljestvice nalaze se SAD, Danska, Švicarska, Finska i Novi Zeland. No, čak ni najbolje na svijetu nisu blizu idealne sedmice – SAD je Svjetski ekonomski forum ocijenio s 5,7, dok je Danska dobila ocjenu 5,5.
Lošije od Hrvatske na ovoj su ljestvici tek Gvineja, Maroko, Haiti i Angola s najnižom ocjenom 1,9.
– Oni koji podučavaju kritičko mišljenje nastoje njegovati stavove koji će olakšati produktivnu razmjenu ideja, stavove poput tolerancije, pažljivog slušanja drugih te preuzimanja odgovornosti za vlastita mišljenja. U svemu tome nastavnici kritičkog mišljenja nastoje približiti učenje u razredu životu izvan razreda. Budući da nastavnici u konačnici rade na tome da stvore idealno društvo, oni teže tome da život u razredu postane zrcalni odraz života izvan učionice, a pomažući učenicima da počnu kritički misliti čine prvi korak u postizanju viših društvenih i kulturnih ciljeva jedan je od glavnih zaključaka profesora Kloostera.
