U hrvatskim školama već godinu dana poseban režim: ‘Srednjoškolci teže prihvaćaju dva pravila’
Nakon prošlogodišnje tragedije u zagrebačkoj Osnovnoj školi Prečko pod povećalom su sigurnosne mjere u školama. Ministarstvo je uvelo obvezu zaključavanja škola, mijenjale su se brave i vrata, zapošljavaju se posebni djelatnici za sigurnost. Je li to dovelo do veće sigurnosti učenika, komentiramo s dvoje srednjoškolskih ravnatelja. Kako nam govori Antun Kovačić iz Osijeka, srednjoškolci teže prihvaćaju pravilo o zaključavanju u školi i nemogućnosti izlaska izvan škole .
Antun Kovačić i Sonja Lušić Radošević | foto: srednja.hr, IX. gimnazija Zagreb
Tragedija u Osnovnoj školi Prečko krajem prošle kalendarske godine, u kojoj je ubijen jedan učenik, natjerala je vladajuće da poduzmu nove mjere sigurnosti u hrvatskim školama. Donesen je takozvani Protokol o kontroli ulaska i izlaska u školskim ustanovama. Obvezno zaključavanje vrata, promjena vrata i brava, zapošljavanje novih operativnih djelatnika za sigurnost i civilnu zaštitu, naizgled se čine kao korak naprijed za sigurnost hrvatskih učenika. Ipak, srednjoškolci su se i pobunili. Dio njih organizirao je manje bojkote nastave diljem zemlje, ukazujući kako imaju osjećaj da su u zatvoru, a ne u ‘sigurnom obrazovnom okruženju’.
‘U srednjim školama često nema organizirane prehrane, srednje škole nemaju uvijek sportske dvorane’
– Učenici u srednjim školama se u većoj mjeri pridržavaju propisanih pravila, ali teže prihvaćaju pravilo o zaključavanju u školi i nemogućnosti izlaska izvan škole. Nedostatak Protokola, koji se jednako odnosi i na osnovne i na srednje škole, donosi određenu poteškoću posebno što srednjoškolcima teže pada nemogućnost izlaska iz školske zgrade. U srednjim školama često nema organizirane prehrane, srednje škole nemaju uvijek sportske dvorane ili se nastava odvija na više lokacija te učenicima mora biti omogućen izlazak iz školske zgrade, govori nam ravnatelj Elektrotehničke i prometne škole Osijek Antun Kovačić, nedavno izabrani predsjednik Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja.
Situacije u kojima učenici napuštaju školsku zgradu, izdvaja Kovačić, otežavaju nadzor te traže veći napor kontrole od zaduženih djelatnika. Napominje kako neke srednje škole nemaju ograđena školska dvorišta te da nema adekvatnog prostora za osiguravanje izlaska učenika na svježi zrak u ograđenom školskom prostoru.
– U suradnji s osnivačima srednje škole su osigurale ugradnju potrebnih tehničkih zahtjeva u svrhu podizanja zaštita, ali svakako postoji potreba za dodatnim ulaganjima u cilju modernizacije sustava tehničke zaštite, objašnjava Kovačić.
‘S obzirom na nove osobe u školi koji tek upoznaju učenike i nastavnike potrebna je prilagodba’
Generalno, uvođenje Protokola Kovačić ocjenjuje kao povećavanje sigurnosti u školama. U većoj se mjeri, smatra, provodi kontrola ulaska i izlazaka. Podsjeća da su neke škole i prije donošenja Protokola zaključavale ulazna vrata, a sada je to njihova obveza.
– Dakako, primjenom novih pravila javljaju se i određene poteškoće s kojima se susreću ravnatelji u srednjoškolskim ustanovama. Ministarstvo znanosti obrazovanja i mladih daje suglasnost za zapošljavanje operativnih djelatnika za sigurnost i civilnu zaštitu, uz uvjet završetka Programa obrazovanja za stjecanje djelomične kvalifikacije operativni djelatnik za sigurnost i civilnu zaštitu u odgojno-obrazovnim ustanovama u roku šest mjeseci od zapošljavanja. Ovisno od sredine postoji različita zainteresiranost osoba za zapošljavanje. Ravnatelji ističu važnost psihofizičke spremnosti za rad novih djelatnika. S obzirom na nove osobe u školi koji tek upoznaju učenike i nastavnike potrebna je prilagodba operativnih djelatnika i upoznavanje učenika što svakako zahtjeva određeno vrijeme, pojašnjava Kovačić.
Sve mjere, spominje, utječu i na mentalno zdravlje učenika. Zato pitamo koliki je problem nedostatka psihologa u hrvatskim školama.
– S obzirom na broj učenika, u pojedinim školama su zaposleni psiholozi u nepunom radnom vremenu što otežava svakodnevni rad s učenicima. Isto tako se javlja sve veći broj učenika s teškoćama koji zahtijevaju rad i drugih stručnih suradnika koji još nisu zaposleni u školama. Sigurnost u srednjoškolskim ustanovama je nakon uvođenja protokola povećana te se daljnjim radom na edukaciji učenika i djelatnika treba jačati svijest o stvaranju sigurnog okruženja za rad i odrastanje, zaključuje Kovačić.
‘Svatko treba preuzeti odgovornost u svom ponašanju’
Problema s nedostatkom psihologa nemaju u zagrebačkoj IX. gimnaziji. Imaju psihologinju i pedagoginju, čiji rad ravnateljica škole Sonja Lušić Radošević ocjenjuje s odličnim.
– Treba imati na umu da nema apsolutne sigurnosti. Svatko treba preuzeti odgovornost u svom ponašanju. Mjere koje su donesene su u redu. Neke od njih provodili smo već i ranije, neke su dodatno donesene, no svakako su pozitivno utjecale na učenike i sigurnost, misli Lušić Radošević.
Pod velikim odmorom otključavaju vrata, nastavlja, te tada učenici mogu izaći, a još od ranije učenici tijekom malog odmora ne mogu napustiti školu. Učenicima su pojasnili sva pravila i ravnateljica kaže kako im je sve jasno. Ujutro učenici sa statusom putnika mogu u školu ući deset minuta nakon početka prvog sata.
– Pod velikim odmorom normalno izlaze i nema problema. Naša škola ima portira koji ih poznaje i uobičajeno ih pušta u školu. Još od kada je škola izgrađena 1955. imali smo domara kućepazitelja koji je i živio u školi. Sada smo u procesu traženja djelatnika za sigurnost, što ne ide baš uspješno jer je potražnja velika, ali vjerujemo da ćemo u sljedeća dva, tri mjeseca kadrovski sve posložiti kako treba, zaključuje Lušić Radošević.
