U ovoj školi već više od desetljeća predaju nestručne zamjene: ‘Objavili smo 25 natječaja i ništa’
Na vrhu županija s najviše nestručnih zamjena u osnovnim školama jest Ličko-senjska. Ravnatelj tamošnje škole koja već 16 godina muku muči s ovim problemom Ivica Radošević kaže da je problem i u demografiji. Naime, manjak učenika dovodi do manje nastavnih sati pa učitelji satnicu popunjavaju kao nestručne zamjene. Drugim riječima, stručni učitelj jednog predmeta podučavat će nestručno drugi kako bi popunio svoj raspored. U srednjim školama pak se proteže pitanje pravilnika starog gotovo 30 godina koji propisuje odgovarajuću vrstu obrazovanja nastavnika.
Ivica Radošević, ravnatelj Osnovne škole dr. Jure Turića u Gospiću | foto: web škole, Hrvatska udruga ravnatelja OŠ
– Ravnatelj sam od 2009. godine i ne sjećam se da je u tih 16 godina ikada nastava bila u cijelosti ‘stručno pokrivena’. Zadnjih nekoliko godina nestručnu zamjenu imamo iz nastavnih predmeta Fizika i Glazbena kultura. Nastavu predaju učiteljice razredne nastave i iste su već nekoliko godina. Međutim, ovom prigodom ih pohvaljujem za dodatni trud i rad kako bi učenici svladali predmetni kurikulum. Te kolegice imaju ugovore o radu do pet mjeseci i zakonski u tom periodu moramo ponavljati natječaj ne bi li se javio učitelj koji ima odgovarajuću stručnu spremu. Za primjer ću reći podatak oko fizike. Od kada nam je učitelj fizike otišao u mirovinu 2017. godine, objavili smo oko 25 natječaja za taj predmet i nijednom nam se nije javio učitelj s odgovarajućom stručnom spremom.
Priča nam tako Ivica Radošević, ravnatelj Osnovne škole dr. Jure Turića u Gospiću koja broji 755 učenika u 42 razreda. Upravo je Ličko-senjska županija na vrhu s najviše nestručnih zamjena u osnovnim školama. Posljednji dostupni podatci kažu da tamo radi 4,75 posto nestručnih učitelja. Za Radoševića to nije iznenađenje. Od 15 tamošnjih osnovnih škola, polovica ima manje od stotinu učenika, prepričava. Manjak razreda tako dovodi do manjeg broja nastavnih sati određenog predmeta.
– Samim time učitelj određenog predmeta nema punu satnicu nego mora raditi u više škola. Prvenstveno mislim na nastavne predmete koji se održavaju jedan ili dva sata tjedno od 5. do 8. razreda. Zbog toga se u praksi događa da jedan učitelj razredne nastave u maloj školi nestručno predaje i po tri, četiri različita predmeta od 5. do 8. razreda kako bi imao punu satnicu. Naravno, kao i u cijeloj Hrvatskoj problem je naći učitelje fizike, matematike i informatike, nabraja Radošević.
‘Ovo je naša realnost’
Ipak, Radošević izdvaja pozitivan podatak kako su u cijelosti stručno zastupljeni predmeti Matematike i Informatike. Devet magistara iz tih predmeta ima ugovore na neodređeno. Ali problem nastaju kada se oni razbole ili odu na dulje bolovanje.
– Tada teško možemo očekivati da ćemo naći nezaposlenog učitelja odgovarajuće stručne spreme. To je naša realnost. Ali smatram da su naši zaposlenici, pet stručnih suradnika i oko 30 učitelja koji su napredovali u zvanje učitelj-mentor ili učitelj-savjetnik, kompetentni kratko zamijeniti bilo kog učitelja. Nije rijetkost da je poneki učitelj na kraćem bolovanju i moramo naći zamjenu za tog učitelja dan ili dva. Budući da je u Gospiću Odjel za nastavničke studije, na zamjene nam dolaze i nezaposleni učitelji razredne nastave koji budu na zamjena i dulje. Kod nas u školi nikada se ne događa da nam na zamjenu dolaze osobe koje nisu učitelji, odnosno osobe koje nemaju pedagoške kompetencije, opisuje Radošević.
Nada se da se stanje neće pogoršati jer smo svjedoci, poručuje, sve manjeg broja upisanih studenata na učiteljskim studijima. Studenti koji završe Prirodoslovno-matematički fakultet, apostrofira, često odlaze raditi u neke druge tvrtke ili banke gdje su plaće veće.
– Poboljšanjem materijalnog, ali i društvenog statusa učitelja nadam se da će se taj negativni trend promijeniti, zaključuje Radošević.
‘Ponekad smo, iskreno govoreći, sretni ako uopće možemo pronaći nekoga tko je voljan raditi, pa makar i nestručno’
I dok su stručni učitelji i nastavnici zaposleni s osnovnim koeficijentom 2,01, nestručnim zamjenama bez odgovarajuće vrste obrazovanja pripada manji koeficijent, 1,77. Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih tako pojašnjavaju da osobe bez odgovarajuće vrste obrazovanja time posljedično imaju manju plaću. Nekim učiteljima pak nestručna zamjena može biti osiguravanje dodatnih financijskih sredstva, opisuje Dejan Tauzer, ravnatelj Osnovne škole A.G. Matoša Novalja u Ličko-senjskoj županiji.
– Vrijeme provedeno u razredu za takve osobe može biti dragocjena praksa i prilika za stjecanje konkretnih pedagoških iskustava. S druge strane, škole dobivaju motivirane pojedince koji, iako možda nisu formalno kvalificirani za određeni predmet, često unose svježinu, entuzijazam i odgovornost u nastavni proces. Takva suradnja donosi obostranu korist. Učenici ne ostaju bez nastave, a zamjene dobivaju priliku za profesionalni razvoj i upoznavanje školskog sustava iznutra, govori nam Tauzer.
Kod njih je isto češća situacija pronaći zamjenu zbog bolovanja. Tada učitelji drugih predmeta uglavnom preuzimaju nastavu ili se sklapaju ugovori na određeno vrijeme s osobama izvan sustava.
– Vjerujem da u ovakvim situacijama svaki ravnatelj ima određene osobe iz lokalne zajednice na koje se može osloniti i koje su spremne uskočiti kad je to potrebno. Kroz natječajni postupak ravnatelji nemaju mogućnost pozivati konkretne ljude. Kandidati se prijavljuju sami, a izbor se svodi na ono što lokalna sredina u tom trenutku nudi. Ponekad smo, iskreno govoreći, sretni ako uopće možemo pronaći nekoga tko je voljan raditi, pa makar i nestručno. Isto tako, kao ravnatelj, imao sam prilike svjedočiti situacijama u kojima upravo osobe sa završenim nastavničkim smjerom, ali koje ne predaju svoj matični predmet, ulažu izniman trud u pripremu i realizaciju nastave. Njihova motivacija, odgovornost i pedagoški pristup često rezultiraju izvanrednim uspjehom u radu te snažno motiviraju učenike. Takvi primjeri pokazuju da stručnost nije isključivo vezana uz predmetnu kvalifikaciju, već i uz profesionalni pristup, pedagoške kompetencije i osobnu angažiranost, pojašnjava Tauzer.
Ravnatelj ima prijedlog kako riješiti problem: ‘Bila bi to win-win situacija’
Svjestan je da nedostatak stručnosti često znači i manju pedagošku učinkovitost. Ipak, bez nestručnih zamjena ne bi moglo biti kontinuiteta nastava, nastavlja, pa bi u takvim slučajevima djeca ostala sama u razredu. Dok se ne pronađe sustavno rješenje, veli, morat će se osloniti na improvizaciju i dobru volju pojedinaca. Zato predlaže uspostavljanje strukturiranog sustava institucionalne prakse i stažiranja za određene profile mladih, akademski obrazovanih građana.
– Riječ je o osobama koje možda nisu formalno kvalificirane za nastavnički poziv, ali posjeduju relevantna znanja, motivaciju i interes za rad u obrazovanju. Kroz strukturirani program stažiranja – koji bi bio plaćen, uključivao beneficije poput radnog staža i provodio se pod stručnim mentorstvom – takvim bi se osobama omogućio ulazak u školski sustav u kontroliranim uvjetima. Takav model donosi višestruku korist: školama osigurava dodatnu kadrovsku podršku, učenicima kontinuitet nastave, a mladima priliku za profesionalni razvoj. Vjerujem da bi se dio njih upravo kroz takvo iskustvo pronašao u nastavničkom radu, što bi dugoročno moglo utjecati na smanjenje kadrovskog deficita. Bila bi to win-win situacija – za sustav, škole, učenike i mlade ljude koji traže svoje mjesto na tržištu rada, kaže Tauzer o svojoj ideji.
‘Netko može biti najstručniji na svijetu, ali ako nema osjećaj za djecu i učenike te ne može prenijeti znanje, to vam je onda džabe’
Naš sljedeći sugovornik pozornost nam skreće na pravilnik koji propisuje odgovarajuću vrstu obrazovanja za nastavnike u srednjim školama. On je donesen 1996. godine, dopunjen 1999. godine i od tada nije mijenjan. Tako, primjerice, za nastavnika biologije u srednjoj školi može biti zaposlen profesor biologije, diplomirani inženjer biologije ili diplomirani inženjer biotehnologije.
– No, vi na PMF-u imate niz drugih titula, na primjer nakon eksperimentalne biologije. Oni koji završe takav studij su više-manje stručni ljudi, ali formalno i pravno ih srednja škola ne može zaposliti kao stručne osobe. S druge strane, u osnovnim školama ti su studiji navedeni kao stručni, napominje ravnatelj Gimnazije Pula Nikola Vujačić osvrćući se na pravilnik za osnovne škole koji je donesen u 2019. godini, dok za srednje školstvo nije mijenjan gotovo 30 godina.
S Vujačićem razgovaramo jer kada pogledamo srednje škole, najviše nestručnih zamjena ima Istarska županija, njih 4,52 posto. No, kaže kako su i kod njih problem kraće zamjene, poput bolovanja i porodiljnog. Kada raspišu natječaje za neodređeno, tu nemaju problema.
– Nikada nismo imali situaciju da tipa profesor likovnog predaje fiziku. Inače vjerujem da se profesor može na neki način prekvalificirati, ali svakako je izazovno kada bi neki humanist u gimnaziji predavao STEM predmet. Mislim da bi trebalo malo drukčije posložiti kriterije. Primjerice, da matematiku mogu predavati i oni koji su položili neki oblik matematike, prikupili određeni broj ECTS bodova i položili pedagoške kompetencije te metodiku. U svakom slučaju osoba mora imati smisla za nastavu. Netko može biti najstručniji na svijetu, ali ako nema osjećaj za djecu i učenike te ne može prenijeti znanje, to vam je onda džabe, zaključuje Vujačić.
