Pretraga

Uvodi se cjelodnevna nastava u 50-ak ‘pilot-škola’, evo kada će se znati konačni detalji

A- A+

Jučer je u Saboru na raspravu došao i prijedlog ugovora o zajmu za projekt ‘Hrvatska: ususret održivom, pravednom i učinkovitom obrazovanju’, odnosno projekt za prelazak na cjelodnevnu nastavu. Državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Stipe Mamić predstavio je komponente ugovora, a iz oporbe su uputili mnoge kritike, od toga da danas i dalje u mnogim školama nema sapuna ni WC papira pa do toga koliko je loša školska prehrana.

Foto: Ramona Ščuric | srednja.hr

Državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Stipe Mamić jučer je u Saboru predstavio ugovor o zajmu za projekt ‘Hrvatska: ususret održivom, pravednom i učinkovitom obrazovanju‘ koji je Hrvatska sklopila s predstavnicima Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD). Zajam iznosi 25 milijuna eura, a Mamić je objasnio kako će funkcionirati pilot projekt uvođenja cjelodnevne nastave.

– Eksperimentalno bi se uveo u 50-ak škola, njihovoj infrastrukturnoj prilagodbi za novi oblik škole i vremena koje učenici provode u njoj. Objavit ćemo Javni poziv na koje se mogu javiti škole koje već imaju jednosmjensku nastavu te ćemo izabrati demonstracijske škole koje će služiti kao primjer prakse cjelodnevne nastave u drugim školama u Hrvatskoj, objasnio je Mamić.

‘Evaluaciju vrši NCVVO, tako da ispada da će Ministarstvo kontrolirati samo sebe’

Dodao je i kako će evaluacije eksperimentalne provedbe provoditi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje paralelno s nacionalnim ispitima uz kontrolnu grupu od 50-ak škola. Najveći dio zajma otići će na prilagodbu infrastrukture škola i provedbu standardiziranih ispita. Nakon predstavljanja projekta, oporba je krenula s kritikama.

– Rekli ste da će evaluaciju izvršiti NCVVO, no nedavnim zakonskim izmjenama on je stavljen pod Ministarstvo, tako da ispada da će Ministarstvo kontrolirati samo sebe. Kada se govorilo o uvođenju dezinfekcijskih sredstava i različitih drugih mjera povodom krize koronavirusa, onda je ponovno na površinu isplivao problem koji do danas nije riješen, a to je da mnoge škole nemaju sapuna niti WC papira. Neću ni spomenuti koliko je to teško djevojkama koje idu u školu pogotovo onima koje imaju menstruaciju i koje nisu u stanju zadovoljiti osnovne higijenske potrebe u školskim WC-ima. Nemamo osnovne higijenske standarde u školama, a ovdje govorimo o produljenju vremena kojeg će djeca provoditi u takvim školama. Još od 2008. obećavalo se svašta, od bazena do ne znam čega, a vidimo koliko je to u praksi zaživjelo. Zaživjelo je toliko da nema čak niti sapuna, rekla je u raspravi Marija Selak Raspudić, zastupnica Kluba Mosta.

Navela i kako se govori o produljenom boravku djece u školama koja će onda u potpunosti ovisiti o školskoj prehrani koja je u većini slučajeva loša.

– Postoji nešto što se zove preporuke HZJZ-a hrane rijetko konzumirati ili ne konzumirati uopće u školama. Ono što je zanimljivo je da, upravo tu hranu koju ne treba konzumirati u školama, najčešće nalazite u većini školskih jelovnika koji su javno dostupni na internetskim stranicama škola. Zabrinjavajuće je i da roditelji moraju plaćati dodatne instrukcije kako bi djeca mogla pratiti nastavni plan i program, objasnila je Selak Raspudić.

Izdvojeni članak
razred učenici učionica

U škole nam stiže cjelodnevna nastava: Hrvatska je upravo dobila ogroman kredit za to

‘Ni dan danas ne znamo kako će se, ako će se uopće financirati pomoćnici u nastavi u idućoj školskoj godini’

S njom se složio i Damir Bakić iz Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka koji je upozorio na mnoga loša iskustva s prethodnim reformama.

– Previše puta do sada u obrazovanju smo znali uzgojiti tu nježnu reformsku biljku koja je zasađena tuđim reformskim novcem. Dakle, pravo pitanje glasi hoćemo li znati dalje. Spomenut ću kao najsvježiji primjer, projekt uvođenja organizacije mreže pomoćnika u nastavi. To je projekt kojeg smo pokrenuli još 2014. sredstvima Europskog socijalnog fonda. Danas on istječe, a pomoćnici u nastavi su u međuvremenu postali bitan čimbenik u našim školama. A sustav? Koliko smo izgradili sustav i osposobili za nastavak funkcioniranja? Ja bih rekao malo ili nimalo, jer mi ni dan danas ne znamo kako će se, kojim novcima, kolikim novcima, ako uopće financirati pomoćnici u nastavi u idućoj školskoj godini, upozorio je Bakić.

Izdvojeni članak
učionica razred

Eksperimentiraju s produljenom nastavom: U 13 škola i na jednom faksu uvode dodatnih pet sati tjedno

‘Govorimo o našoj zemlji znanja, a naša zemlja znanja pobjegla je u Irsku i Njemačku’

Nadalje, Marijana Puljak iz Kluba zastupnika Centra i GLAS-a istaknula je kako je u Hrvatskoj 40 posto djece u jednosmjenskoj nastavi i da je to potrebno razlikovati od cjelodnevne nastave.

– Sustav obrazovanja ne čine samo zgrade, škole, niti institucije i zakoni, već mladi ljudi spremni doprinijeti sveukupnom razvoju globalnog i nacionalnog društva s očekivanjem da će nakon završenog školovanja živjeti i raditi u uređenom društvu u kojem će moći ispuniti svoje ambicije. Bitno je voditi računa i o nastavnicima i učiteljima, oni trebaju uživati vrlo veliki ugled u društvu, karijera u obrazovanju trebala bi spadati u top deset najpoželjnijih. Međutim, situacija obrazovnom sustavu u Hrvatskoj danas ovisi o entuzijastičnim pojedincima. Spominjemo nekakvu zemlju znanja, ali čini nam se da je ta zemlja znanja, prema posljednjem popisu stanovništva, pobjegla u Irsku i Njemačku, poručila je Puljak.

Državni tajnik objasnio je i kako se još uvijek raspravlja o kriterijima za odabir pilot-škola te da će svi detalji modela biti poznati ovo ljeto. Cijelu raspravu o cjelodnevnoj nastavi možete pogledati u videu od 6:01:00 minute.

Uvodi se cjelodnevna nastava u 50-ak ‘pilot-škola’, evo kada će se znati konačni detalji
Share via
Copy link
Powered by Social Snap