Pretraga

Većina vas misli da prepisivanje na ispitima nije korupcija: Stručnjak nam objašnjava zašto ipak je

A- A+

Prepisivanje u školi česta je pojava. Od domaćih zadaća i radova pa do ispita, učenicima je to postala najnormalnija pojava, a i neki nastavnici će ponekad zažmiriti na to. U anketi smo vas pitali smatrate li da je prepisivanje na ispitima oblik korupcije. Većina vas ne misli tako, no Mario Bajkuša iz Foruma za slobodu odgoja objasnio nam je zašto se prepisivanje ipak smatra korupcijom.

Photo by Ben Mullins on Unsplash

Nakon što je Kolinda Grabar-Kitarović za britanski The Guardian rekla da korupcija u Hrvatskoj počinje varanjem na ispitima u školama, pitali smo vas smatrate li da je prepisivanje na ispitima oblik korupcije.

U anketi je sudjelovalo 1.591 naših čitatelja, a većina smatra da prepisivanje nije oblik korupcije (53,72% onih koji su sudjelovali u anketi). S druge strane, 35% ispitanika smatra da se radi o koruptivnom djelu, a nešto više od 11% nije sigurno.

Mario Bajkuša iz Foruma za slobodu odgoja objasnio nam je da je prepisivanje oblik korupcije te da oni iz Foruma imaju seminar koji se zove Obrazovanje protiv korupcije.

Izdvojeni članak

Kolinda stranim novinarima: Korupcija u Hrvatskoj započinje varanjem na ispitima u školi

– Što se tiče prepisivanja, ono se definira kao neetično ponašanje, međutim, stvar je u tome što je društvo u kojem živimo neosjetljivo na korupciju i naš je pokušaj bio da se definicijom prepisivanja kao stvarne korupcije osvijeste svi unutar sustava i da od toga sve počinje. Ako u školama ne promičemo jasno da je uzeti nečiji citat ili prepisati nečiju radnju identična stvar kao ukrasti nekome auto ili pronevjeriti sredstva, onda ne možemo senzibilizirati ljude ni za velike stvari. Iz tog razloga smo radili dosta tih seminara i pokušavamo učitelje prije svega osvijestiti oko toga koliko je to štetno. Korupcija kao takva je za osobu jako pozitivna stvar: ja sam se riješio zadaće, ja sam riješio ispit i bok. Međutim, to dugoročno snižava kriterije i ugrožava vjerodostojnost obrazovnog sustava, objašnjava Bajkuša.

– Najviše se ljudi smrzne kad im postavimo pitanje što biste učinili da znate da je liječnik koji će vas sad operirati prepisivao na ispitima ili prepisao diplomu, dodaje.

Rekao je i da su mladi ljudi svjesni toga da je često važno koga poznaješ, koju iskaznicu imaš i da je to važno kad ulaze u svijet rada te to poništi svu borbu protiv korupcije i promicanje dobrih vrijednosti u školi.

– Bio sam na okruglom stolu gdje sam oštro govorio o prepisivanju, ali jedan zagrebački gimnazijalac mi se ustao i rekao o čemu ja pričam kad nam neki saborski zastupnici imaju prepisane magisterije, radove i ništa im se nije dogodilo, kaže Bajkuša i naglašava da iako obrazovne institucije promiču kvalitetne vrijednosti, društvo šalje drugu poruku i onda je teško boriti se protiv korupcije.