Velika promjena za dio učenika: Udžbenici od iduće školske godine više neće biti obavezni?
Modularna nastava, koja u sve strukovne škole ulazi školske godine 2025./2026., sa sobom nosi niz velikih promjena. Neki predmeti će postati moduli, u nekim programima usmjerenje će se birati od prvog ili drugog razreda srednje, a sada je na javnom savjetovanju predložena još jedna promjena. Naime, udžbenici za module neće biti obavezni obrazovni materijal.
Učenje | Ilustracija: Pixabay
Ovogodišnja generacija osmaša koja se odluči na upis strukovne srednje škole imat će totalno drugačiji oblik obrazovanja. Školske godine 2025./2026. u sve strukovne škole dolazi reforma, modularna nastava. S njom dolaze i promjene u samom načinu poučavanja i održavanju nastave. ‘Tradicionalni’ način izvođenja nastave se kod strukovnih predmeta odbacuje i uvode se moduli, a neki predmeti kao takvi se ukidaju, odnosno i oni postaju moduli.
Udžbenici neće biti obavezni u modulima
Predmeti koji postaju moduli su Kemija, Fizika, Biologija i Informatika. U obliku klasičnih predmeta ostaju Hrvatski jezik, prvi strani jezik, Matematika, Povijest, Geografija, Politika i gospodarstvo, Vjeronauk, Etika i Tjelesna i zdravstvena kultura. Kod nekih strukovnih programa učenici će moći birati usmjerenje nakon prvog ili drugog razreda srednje. Uz to, sada je na javnom savjetovanju o Zakonu o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu predloženo da udžbenici u modulima – ne moraju biti obavezni.
– S obzirom na uvođenje novih modularnih strukovnih kurikula u strukovne škole, potrebno je omogućiti uporabu udžbenika i za module u strukovnim kurikulima, stoga je tekst Zakona potrebno uskladiti i s mogućnošću izrade i uporabe udžbenika za učenike u strukovnim školama koji će pohađati modularnu nastavu. Budući da Zakon ne predviđa mogućnost izrade i uporabe udžbenika za modularnu nastave, u članku 3. dodaje se novi stavak koji propisuje da udžbenik može biti obrazovni materijal za module u strukovnim kurikulima te da udžbenik služi kao podrška u ostvarivanju skupova ishoda učenja utvrđenih strukovnim kurikulom na način da osigurava fleksibilnost i prilagodljivost strukovnom obrazovanju te pridonosi razvoju kompetencija potrebnih za tržište rada, ali ne predstavlja obvezan obrazovni materijal, stoji u prijedlogu Zakona na e-Savjetovanju.
Nastavnici tvrde da su trenutni strukovni udžbenici loši pa ih niti ne koriste
To znači da za sve strukovne module, uključujući i module iz Kemije, Fizike i Biologije, od iduće školske godine udžbenici nisu obavezni. Prema razgovorima sa strukovnim nastavnicima, udžbenici za strukovne škole ni sada nisu dobri pa ih neki uopće ne koriste. Neobavezni udžbenici svakako olakšavaju situaciju i izdavačima, koji za izradu velikog broja novih strukovnih kurikula čekaju objavu u Narodnim novinama, koja je krenula tek početkom ove godine i objavljuju se dosta sporo. No, za općeobrazovne predmete, čiji je kurikul već izašao u Narodnim novinama, udžbenici će i dalje biti obavezni.
– S obzirom na uvođenje novih modularnih strukovnih kurikula u strukovne škole, ovim člankom dopunjuje se članka 7. stavak 1. Zakona na način da se propisuje da stručna povjerenstva koja imenuje ministar utvrđuju usklađenost udžbenika, između ostaloga i sa modulom, stoji u prijedlogu novog Zakona o udžbenicima.
Sindikat traži odgodu reforme za godinu dana
Valja napomenuti da će se satnica Hrvatskog jezika i Matematike u nekim strukovnim programima povećati kako bi strukovnjaci i dalje imali priliku polagati državnu maturu. Podsjetimo, eksperimentalna modularna nastava provodi se kod nekoliko strukovnih smjerova već drugu godinu za redom. Mi smo pričali s učenicima koji pohađaju eksperimentalni modularni program i oni su nam otkrili kako su se snašli u tom obliku nastave.
Iako je ministar Radovan Fuchs najavio da reforma strukovnog obrazovanja kreće 2025./2026., školski sindikati su se nedavno pobunili oko toga. Smatraju da nastavnici nisu dovoljno pripremljeni i da se problem smanjenja satnice nekih predmeta još uvijek nije riješio. Zbog toga traže odgodu reforme za godinu dana. S druge strane Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) koje je radilo na reformi od 2018., tvrdi kako se s uvođenjem reforme zapravo kasni i da nema potrebe za odgodom.
Unatoč tome, administrativne pripreme su u tijeku, a mobilni timovi već provode edukacije po školama. Hoće li se modularna nastava uvesti na vrijeme, ostaje za vidjeti. Na javno savjetovanje o Zakonu o udžbenicima možete se uključiti do 15. ožujka na ovoj poveznici.
