Slavonska škola ima adventski kalendar kakav još niste vidjeli: Pravi je hit među učenicima

Nastavnici Gimnazije A. G. Matoša u Đakovu učenicima su priredili adventsku poslasticu. Svaki dan učenici ove škole otvaraju kalendar u kojem ih očekuje kreativan zadatak koji mogu riješiti do ponoći. Za ispunjavanje zadataka učenici moraju istražiti svoju okolinu, pogotovo školu, a sudjelovanjem mogu osvojiti i licencu za jedan od plaćenih modela umjetne inteligencije.

Na kraju smo prvog tjedna došašća, a učenici već odbrojavaju dane do zimskih praznika i Božića. Dok drugi učenici otvaraju kalendare s čokoladicama, učenici Gimnazije Antuna Gustava Matoša u Đakovu dane krate adventskim zadacima. Ta škola već godinama priprema matematički adventski kalendar, no ove godine priključili su mu se i nastavnici iz drugih predmeta, a zadaci su ove godine još pomnije izrađeni, kako ih ne bi mogla riješiti umjetna inteligencija. Stoga je natjecanje dobilo simpatičan naziv ‘Kako AI nije ukrao Božić‘.

Na adventskom kalendaru u školi učenici svakog dana mogu pronaći QR kodove koji ih vode na dnevni zadatak. Zadaci su iz Matematike, Fizike, Hrvatskog, Engleskog, Geografije, Povijesti, Informatike, Njemačkog, Kemije, Biologije, Financijske pismenosti te Tjelesnog. Zadaci se objavljuju i na storijima Instagrama škole, a na njihovom Instagramu je i poveznica s kojom se sa svojom @skole.hr adresom možete ulogirati kako biste pratili zadatke.

– Veliki sam ljubitelj Božića, iz čega logično slijedi da me adventski kalendari uvijek oraspolože i nose neku božićnu čaroliju, bili oni puni čokolade ili zadataka. Zato sam odlučila povezati te dvije ljubavi u jednu, priča nam profesorica matematike Maja Drmić, koja je pokrenula ovaj zanimljivi projekt.

View this post on Instagram

A post shared by Gimnazija A. G. Matoša Đakovo (@gimnazija_agm_dj)

Nastavnici su shvatili da zadaci moraju imati ‘osobni dio’

U izradi kalendara sudjeluje 15 nastavnika iz škole, a zadaci povezuju gradivo pojedinih predmeta i detalje iz okoline učenika, tako da doista obuhvaćaju element istraživanja škole i praktičnog rada. Kalendar će se sastojati od 15 zadataka, jedan za svaki dan adventa koji će učenici provesti u klupama. Ako žele sudjelovati u natjecanju, učenici rješenje zadatka trebaju poslati do ponoći, a za najbolji će za nagradu dobiti licencu za korištenje umjetne inteligencije.

– Upravo zbog pojave umjetne inteligencije smo došli do problema da je teško sastaviti zadatak koji umjetna inteligencija ne može riješiti, a kalendar je zamišljen da se rješava izvan nastave. Prijašnjih godina smo provodili Matematički adventski kalendar u kojemu su bili samo zadatci iz matematike, logički, ali da svaki učenik koji pohađa Gimnaziju može sudjelovati. Ove godine smo se suočili s tim da je praktički nemoguće sastaviti 15 matematičkih zadataka koje umjetna inteligencija ne može riješiti, barem ako su zadatci prilagođeni svim učenicima, od 1. do 4. razreda i zato smo odlučili kalendar proširiti na sve predmete, priča nam profesorica Drmić.

Kako bi sastavili zadatke koje AI ne može riješiti, nastavnici su odlučili da oni moraju imati ‘osobni’ dio, kao što je neka informacija iz školskog prostora, lokalne zajednice, nešto što umjetna inteligencija ne može znati ako joj učenici ne otkriju. Nastavnicima je za ove zadatke trebalo više vremena i morali su biti kreativniji, no učenici su jako zadovoljni rezultatima.

– Novo izdanje matematičkog adventskog kalendara smatram zanimljivim i uzbudljivim. Većinu zadataka umjetna inteligencija ne može riješiti, što zadatke čini izazovnima. Za sada zadatci nisu pretjerano teški već zahtijevaju razmišljanje i fokusiranje na sam zadatak, komentirala je učenica Jana.

‘Zadaci su puno zabavniji jer se moramo sami raspisati i pretražiti’

Nastavnici ove škole kažu da nije problem ako učenici koriste AI za pomoć u učenju, no da nije dobro da on piše zadaće umjesto njih. Zadaće pišu radi sebe, a ne radi nastavnika, no AI im u nekim slučajevima može pomoći. Nastavnici upozoravaju da ipak lako prepoznao ako je zadaća samo ‘provučena’ kroz AI.

– Zadaci iz fizike se vrlo često mogu riješiti na više načina, koristeći različite odgojno-obrazovne ishode. Kada učenik preda zadaću u kojoj se koriste postupci ili ishodi koje još nismo učili, to je prvi znak da se poslužio umjetnom inteligencijom. Osim toga, AI vrlo često koristi drukčije oznake fizičkih veličina od onih koje upotrebljavamo na nastavi pa učenik, koji ne razumije u potpunosti svoje rješenje, često neće ni primijetiti te razlike. Dodatni pokazatelj je i to što AI povremeno griješi. Ako učenik ne uoči pogrešku i preda rješenje takvo kakvo jest, postoji velika vjerojatnost da ga je jednostavno prepisao. Ipak, nije problem ako učenici koriste AI kao pomoć pri rješavanju zadaće, pod uvjetom da su prethodno sami pokušali doći do rješenja. Uvijek im naglašavam da domaću zadaću ne rade zbog nastavnika, nego zbog sebe, jer upravo samostalno rješavanje zadataka najviše pomaže u usvajanju odgojno-obrazovnih ishoda. Kada to shvate, umjetnu inteligenciju počnu koristiti na puno promišljeniji način, objašnjava profesorica Fizike Spomenka Hardi.

Učenici su ovaj tjedan rješavali zadatke šarolikih naziva, od Misterija školskog Wi-Fija do Tajnog pina banke Sjevernog pola. U zadacima morali su koristiti razne podatke iz svoje škole, od brojeva učionica do ispitivanja svojstava biljaka koje krase školske hodnike.

– Novo izdanje matematičkog adventskog kalendara jako mi se sviđa jer je potpuno nešto novo i nepoznato. Zadaci su puno zabavniji jer se moramo sami raspitati i pretražiti. Osmišljeni su tako da ih svi uzrasti mogu riješiti uz malo razmišljanja. Sljedećih bih godina dodao zadatke iz područja poput povijesti, latinskoga i likovne umjetnosti, smatra učenik Filip.

Neobičan zadatak o školskim biljkama

Profesor biologije Filip Babić naglašava da mu je iznimno važno bilo osmisliti zadatak za čije će rješavanje biti nužno obratiti pozornost na specifičnosti školskog prostora. Tako je došao na ideju da postavi neobičan zadatak o prilagodbama biljaka na zimske uvjete.

– Trebalo je osmisliti problem kojega će uspješno rješavati i učenici prvog razreda, kao i oni stariji, budući da su prilagodbe živih bića na specifične uvjete okoliša uvijek izazovan zadatak za učenike svih razreda, a taj se odgojno-obrazovni ishod kurikuluma Biologije počinje usvajati već u prvom razredu. Proučavanje bioloških procesa i pojava uvijek je učenicima zanimljivije koristimo li primjere koji nas okružuju – kako u školskom prostoru, tako i u neposrednoj okolini, a u tome je pogledu predmetno područje kojim se ja bavim iznimno zahvalno, opisao je profesor Babić.

U zadatku koji je Babić postavio učenicima, morali su pronaći pet biljaka u prostorijama škole te proučavanjem njihovih obilježja zaključiti koje bi dulje izdržale praznike bez zalijevanja. Učenici su pozornost trebali obratiti na oblik, čvrstoću i debljinu listova, njihovu površinu i raspored te strukturu i debljinu stabljike. Zadatak ih podsjeća da se sjete biološke molekule koja je ključna za formiranje zaštitnog sloja na vanjskim površinama biljnih organa, a koja može utjecati na intenzitet transpiracije u biljaka. Za točan odgovor učenici su biljke trebali ispravno poredati od one koja bi najdulje izdržala cijele zimske praznike bez zalijevanja do one koja bi povratak učenika u klupe dočekala sasušena.

‘Ponekad je dobro njima prepustiti odluku i vidjeti koliko su zreli’

Školska psihologinja Josipa Hardi otkriva da se i nastavnici nekad služe umjetnom inteligencijom za izradu zadataka. Iako im AI ubrzava dio posla, no to otvara više prostora za kreativnost i oblikovanje zadataka koji će učenike potaknuti na razmišljanje.

– Iako će učenici dijelove zadataka rješavati uz pomoć umjetne inteligencije, treba biti kreativan u traženju završetka zadatka koji se ne može dobiti uz pomoć umjetne inteligencije, a tu nam pomaže kreativnost. Kao i učenici, i mi sami posežemo za umjetnom inteligencijom koja nam sluzi kao polazište za kreiranje zadataka. Jedini način da se izbjegne da učenici koriste AI su projektni zadatci i kreativni načini učenja nastavnog gradiva kroz domaće zadaće. U nekim predmetima (npr. matematika) to je manje moguće ali nekada treba ostaviti i učenicima da procjene je li im korisnije rješavati samostalno domaću zadaću ili uz pomoć AI-a. Jednom kada dođu na Državnu maturu i prijemne ispite, pored sebe neće imati pomoć AI pa je ponekad dobro i njima prepustiti odluku o načinu rješavanja domaće zadaće i tako vidjeti i stupanj njihove zrelosti, zaključuje profesorica Hardi.

Pridružite se našem Instagram kanalu.