Gorući problem u školama Fuchs je mislio riješiti novim studijima. Još ništa od tog: 'Ne možemo žmiriti'
Godinama slušamo o nedostatku učitelja matematike i fizike, posebice u osnovnim školama. Država je rješenje predložila još prije tri godine, i to kroz nove nastavničke studije na učiteljskim fakultetima koji bi izučavali učitelje deficitarnih struka. Prema tom modelu, učiteljem matematike u višim razredima osnovne škole moglo bi se postati na učiteljskom umjesto prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Na tu ideju kao da se zaboravilo, o čemu svjedoče naši sugovornici. Čak i da je negdje krenula, poentiraju, ne bi daleko dogurala. Učiteljski fakulteti nemaju dovoljan kadar koji bi mogao kvalitetno podučavati takve buduće nastavnike, ističu osječki sugovornici, ali na problem nestručnog kadra u učionicama ne smije se zažmiriti.

Radovan Fuchs, dekani lijevo: Kristian Sabo, Emina Berbić Kolar, dekanice desno: Ivana Paula Gortan-Carlin, Blaženka Filipan-Žignić | foto: srednja.hr, web fakulteta
Od petog do osmog razreda osnovne škole, baš kao i u srednjoj školi, nastavu u pravilu drže oni koji su završili odgovarajući studij nastavničkog smjera. Kroatistiku za hrvatski, anglistiku za engleski na filozofskim fakultetima, nastavničke studije matematike i fizike na prirodoslovno-matematičkim fakultetima. Posebno izdvajamo matematiku i fiziku jer u osnovnim školama, znaju već ptice na grani, manjka tog kadra kontinuirano. Zakon predviđa da na ta mjesta mogu uskočiti, ako se ne javi nitko adekvatan, učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom ili oni koji su položili pedagoške predmete.
Ovaj uvod važan je za razumijevanje teme kojom se bavimo. Naime, državi je pala na pamet ideja pokretanja novih studijskih programa na učiteljskim fakultetima – oni koji u pravilu pripremaju buduće učitelje razredne nastave – koji bi bili nastavnički i specijalizirani, na primjer, za matematiku ili fiziku u osnovnoj školi. To bi, govorio je ministar obrazovanja Radovan Fuchs, moglo riješiti krizu. Konkretno, u 2022. godini najavio je da će u novom Zakonu o odgoju i obrazovanju stajati da se na radna mjesta učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi mogu zaposliti osobe koje imaju završene takve posebne studijske programe. Iz Ministarstva su tada istaknuli kako nema nikakve zapreke da to ne budu zajednički studijski programi više visokih učilišta.
Mnogo je prošlo od te ideje, a do realizacije, čini se baš ništa. Povod pisanju ovog teksta, uz još uvijek apele ravnatelja kako nastavnika fizike i matematike nedostaje, jest i da je resorno ministarstvo do kraja ove godine obećalo u javno savjetovanje pustiti dva nova zakona za škole. Hoće li se u njima naći ovakvo rješenje studijskih programa?
‘Bilo je određenih inicijativa, no nisu dovedene do kraja’
Dekanica Učiteljskog fakulteta u Zagrebu Blaženka Filipan-Žignić veli nam da je manjak stručnjaka iz matematike u osnovnim školama dugo prisutan problem koji je sada, ističe, dosegao kritičnu razinu. Zato ga nikako neće biti moguće lako i brzo riješiti, objašnjava. A ono što treba imati na umu jest da je pokretanje bilo kakvog studija dugotrajan proces, a treba i proći vrijeme da novoupisani studenti završe studij.
– Učiteljski fakultet u Zagrebu trenutno je u fazi izrade standarda kvalifikacije za učitelja razredne nastave zajedno sa svim učiteljskim fakultetima u Hrvatskoj te ćemo nakon toga na Fakultetu donijeti odluku u kojem smjeru ćemo ići s novim studijskim programima na učiteljskom studiju. Bili smo skloni pripomoći u rješavanju toga problema izradom studijskoga programa za učitelja matematike i u suradnji s Matematičkim odsjekom PMF-a tako da je do sada bilo određenih inicijativa, no nisu dovedene do kraja. Zasigurno ste upoznati da je izabrana nova dekanica PMF-a koja nastupa 1. listopada pa ćemo vidjeti kada započne svoj mandat kakve planove ona ima po tom pitanju. A što se tiče ministra Fuchsa mogu reći da je on itekako otvoren da se krene u rješavanje toga vrućeg krumpira čim prije i na adekvatan način, odgovara nam Filipan-Žignić.
Stav aktualnog dekana PMF-a u Zagrebu Mirka Planinića je jasan. Manjak nastavnika neće riješiti studij niže kvalitete, rekao nam je još u 2022. godini na ovu temu, ali i ove godine u podcastu, već bolja plaća za nastavnike deficitarnih struka. Tu uvijek postoji otpor, svjestan je Planinić, jer se uvijek jave glasovi kako jedan nastavnik u zbornici može biti više plaćen od drugog.
– Neki kažu da za isti posao treba biti plaćeno isto. Na prvu to izgleda okej, ali kad malo zagrebete ispod toga, što to znači? To znači da netko može izabrati lakše zanimanje, tipa biti učitelj u prva četiri razreda. I to lakše ne u smislu samog posla, nego lakše u smislu struke koju morate naučiti. Vi u prva četiri razreda učite djecu pisati, računati i množiti, što je zahtjevno, ali kada gledate tu struku, ona nije toliko zahtjevna kao fizika ili kemija, naveo je ranije Planinić.
‘Kod nas bi pokretanje novih studija zahtijevalo i nova zapošljavanja’
S temom smo nastavili na drugim učiteljskim fakultetima u Hrvatskoj. Dekanica Fakulteta za odgojne i obrazovne djelatnosti u Puli potvrđuje nam kako ih Ministarstvo obrazovanja nije recentno kontaktiralo o novim studijima.
– Trenutno smo u reakreditacijskom postupku. Kod nas bi, konkretno, pokretanje novih studija zahtijevalo i nova zapošljavanja na što bi bili otvoreni. Program Integriranog prijediplomskog i diplomskog Učiteljskog studija s modulima matematike, fizike, prirodoslovlja, općenito STEAM-a ali i drugih područja, za koje nedostaje kadar po osnovnim školama bio bi zasigurno dobar odgovor na goruće probleme nedostatka nastavnika. Bilo je različitih modela studiranja poput dvopredmetnog studija ili studija s pojačanim predmetom, danas je to studij s modulima. Mišljenja sam da bi učitelj razredne nastave s određenim pojačanim brojem ECTS-a modula iz bilo kojeg konkretnog predmeta trebao moći ući u predmetnu nastavu u osnovnoj školi, ukoliko za to postoji potreba, izdvaja Ivana Paula Gortan-Carlin.

Ivana Paula Gortan-Carlin (lijevo, dekanica u Puli) i Blaženka Filipan-Žignić (desno, dekanica u Zagrebu) | foto: web fakulteta
‘Ne budemo li dobili izvrsne nastavnike koji će podučavati našu djecu, bit ćemo u jako velikim problemima već u skoroj budućnosti’
Osječka dekanica misli da takav studij ne bi trebao ustrojiti ni pokrenuti bilo koji učiteljski fakultet. Smatra da STEM fakulteti trebaju osmisliti nove studijske programe prilagođene podučavanju u osnovnim školama u suradnji s učiteljskim fakultetima. Bili bi to združeni studij, navodi, 80 posto na strani STEM fakulteta, 20 posto na strani njih.
– Nikako nisam mišljenja da bi učiteljski fakulteti niti mogli, a niti htjeli biti pokretači i izvoditelji takvih studijskih programa, posebice što s kemijom i fizikom uopće nemamo dodirnih točaka. Smatram da bi bilo dobro osmisliti nešto jednostavnije programe za nastavnike matematike, kemije, fizike u osnovnim školama te na taj način dobiti dobre nastavnike STEM predmeta u osnovnim školama, a postojeće nastavničke studijske programe usmjeriti na nastavnike koji bi predavali u srednjim školama, započinje Emina Berbić Kolar, dekanica Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku.
Pojašnjava da već dugi niz godina prati kandidate koji se upisuju na program pedagoško-psihološke i didaktičko-metodičke izobrazbe. Riječ je o programu cjeloživotnog učenja na kojem se stječu nastavničke kompetencije potrebne za izvođenje nastave. Mogu ga upisati oni koji su završili prijediplomski sveučilišni ili stručni studij i stekli najmanje 180 ECTS bodova ili oni koji su završili gimnaziju.
– Na tim programima uočljiv je veliki broj inženjera, ekonomista, tehnologa koji rade u osnovnim i srednjim školama kao nastavnici matematike, kemije i/ili fizike. Smatram da to nije dobro jer biti dobar nastavnik znači poznavati sadržaj predmeta koji predajemo, ali jednako tako dobar nastavnik mora biti dobar metodičar. Ako to nije, dobit ćemo loše generacije koje se teško nose s gradivom koje nisu savladali. Problemi postaju očiti na državnoj maturi kada se veliki broj učenika ospe ne položivši Matematiku, a odnedavno i Hrvatski jezik. A onda imamo i posebnu priču s učenicima koji žele upisati studij Medicine, Stomatologije, Farmacije, Molekularne biologije tražeći pomoć na pripremama ili instrukcijama. Ne budemo li dobili izvrsne nastavnike koji će podučavati našu djecu, bit ćemo u jako velikim problemima već u skoroj budućnosti, naglašava Berbić Kolar.

Emina Berbić Kolar | foto: FOOZOS
‘Bolje to nego li prešutno i žmireći puštati da nestručni kadar nestručno podučava’
Zato poentira da bi puno manja šteta bila osmisliti lakši studijski program za nastavnika u osnovnoj školi i time privući neke nove potencijalne studente za odabir takvog zanimanja.
– Bolje to nego li prešutno i žmireći puštati da nestručni kadar nestručno podučava. Ovo govorim kao majka, kao sveučilišna profesorica i kao dekanica fakulteta. Nije me nitko iz Ministarstva kontaktirao vezano za spomenutu problematiku. Ukoliko me budu kontaktirali i tražili moje mišljenje i moju pomoć, vrlo rado ću pomoći. Osobno sam u više navrata razgovarala s dekanom Fakulteta primijenjene matematike i informatike Osijek Kristianom Sabom pokušavajući nekakvo srednje rješenje kojim bismo pomogli cijelom sustavu na opće i za opće dobro. Razgovarali smo i u nekoliko navrata na sastancima dekana učiteljskih i srodnih fakulteta na nacionalnoj razini, ističe Berbić Kolar, a dodajmo kako posljednji podatci iz rujna 2024. kažu kako u Hrvatskoj radi 1,20 posto nestručnih učitelja i nastavnika u osnovnim i srednjim školama.
Kontaktirali samo Sabu. Rezolutno odgovara kako učiteljski fakulteti u Hrvatskoj nikada nisu imali ozbiljnu tradiciju nastavnog ni znanstveno istraživačkog rada u polju matematike. Dakle, takva ideja o studiju matematike za učitelje na učiteljskim fakultetima, koju je još prije tri godine iznio Fuchs, nije mu prihvatljiva.
– U cijeloj zemlji na takvim fakultetima zaposleno je tek nekoliko ljudi na znanstveno nastavnim mjestima iz polja matematika, i nikada od njih javno ni offline nisam čuo da bi pokretanje takvog programa na Učiteljskom fakultetu bilo opravdano. Ideju najčešće zagovaraju oni koji nemaju matematički background, a to nije samo neozbiljno nego i potencijalno opasno. Zamislite da se studij medicine osniva pod vodstvom struke koja nema veze s medicinom – nitko razuman to ne bi podržao. Zašto bi onda bilo drukčije kada je riječ o matematici, koja je jednako zahtjevna i jednako osjetljiva kad je u pitanju kvaliteta obrazovanja, pita se Sabo, dekan osječkog matematičkog fakulteta.
‘Povećanje plaća nastavnicima matematike, kao i drugim deficitarnim strukama, smatram nužnim potezom koji bi trebalo provesti bez odgađanja’
Ukazuje da je o ovom pitanju nužna šira rasprava, prvenstveno unutar matematičke zajednice. Treba razumjeti koje su razlike u kompetencijama između nastavnika u osnovnoj i srednjoj školi i može li se tim razlikama zaista opravdati pokretanje novog studija, ističe Sabo.
– Važno je procijeniti hoće li takav studij privući neke nove studente ili će se postojeći studenti matematike samo podijeliti. Ako se dogodi ovo drugo, onda nismo napravili ništa. Ako se nakon šire stručne rasprave, utvrdi da postoji opravdana potreba za pokretanjem studija za nastavnike matematike u osnovnim školama, takve bi programe trebale voditi isključivo matematičke institucije – a u Hrvatskoj ih trenutno postoje četiri. Učiteljski fakulteti pritom mogu imati važnu ulogu, ponajprije u pružanju podrške kroz pedagošku grupu predmeta. U tom kontekstu ne odbacujem ni mogućnost zajedničkog studija, no i o takvom modelu potrebno je voditi temeljitu i otvorenu raspravu među svim relevantnim dionicima, napominje Sabo, a uz Osijek spomenute matematičke institucije su u Zagrebu, Rijeci i Splitu.
Upravo Sabo ističe manu ovakvog modela. Eventualno pokretanje studija za nastavnike matematike u osnovnoj školi je dugoročna mjera i mogla bi dati rezultate tek nakon šest, sedam godina. Prije toga, pojašnjava, nužne su druge kratkoročne mjere. Predlaže povećanje plaća nastavnicima matematike.
– Povećanje plaća nastavnicima matematike – kao i drugim deficitarnim strukama – u odnosu na nedeficitarne smatram nužnim potezom koji bi trebalo provesti bez odgađanja. Na važnost tog pitanja nedavno je za vaš portal govorio i dekan Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. Planinić. Argument za to može biti težina studija, no svjestan sam da će mnogi tu tezu nastojati relativizirati. Zato predlažem drukčiji, objektivniji pristup: u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje trebalo bi definirati transparentan ‘indeks deficitarnosti’ pojedine struke. Taj bi indeks, primjerice, uzeo u obzir broj prijava kvalificiranih kandidata po natječaju, što bi omogućilo jasnu i usporedivu procjenu stvarne potražnje. Pravila bi bila jednostavna – dok god je neka struka deficitarna (indeks ispod unaprijed definirane granice), njezini nastavnici imali bi pravo na povećanje plaće. Kada struka prestane biti deficitarna, povećanje se automatski ukida. Ne vidim zašto bi takav sustav u obrazovanju bio problematičan – riječ je o elementarnom principu ponude i potražnje. Pojednostavljeno: ako na tržištu nema dovoljno grožđa, cijena mu raste. To razumije svaki vinogradar i vinar, pa bismo trebali razumjeti i mi kad je riječ o obrazovanju. Možda se u konačnici pokaže da je ovo za državu jeftinija mjera od uvođenja novog studija, smatra Sabo.

Kristian Sabo, dekan Fakultet primijenjene matematike i informatike Osijek | foto: MATHOS
Saborski odbor još 2021. pisao Fuchsu o problemima
Na njihovom osječkom fakultetu postoji diplomski nastavnički studij matematike i informatike. Sabo nam objašnjava kako su ga značajno preuredili i prilagodili u 2020. godini pa se danas, tvrdi, gotovo 90 posto diplomanata ovog studija zapošljava u školama. No, u apsolutnoj brojci to je i dalje samo do 20 diplomanata godišnje.
– Osim toga uvođenjem STEM stipendija za nastavničke studije, broj studenta koji upisuju nastavnički studij povećan je za nekih 30 posto, zaključuje Sabo.
Podsjeća nas i da je Saborski odbor za obrazovanje, znanost i kulturu još 2021. godine poslao pismu ministru Fuchsu nakon tematske sjednice ‘Deficit kvalificiranih nastavnika u nastavi matematike – izazovi, perspektive, rješenja’. Predlagali su mu uspostavu nacionalnog sustava stipendiranja studenata nastavničkih studija matematike i prirodoslovlja neovisno o postojećem programu stipendiranja studenata u STEM području, kao i suradnju s gradovima te županijama da se nastavnicima deficitarnih predmeta omoguće stanovi za najam po povoljnim cijenama. Nadalje, među zahtjevima je bilo proširenje dodatne i dopunske nastave iz matematike, izmjenu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i to tako da zamjenski nastavnici matematike i prirodoslovlja posjeduju nužne stručne kvalifikacije.
Jedan od tih zahtjeva tiče se i konkretnih datuma. Naime, izglasana je nužnost postupnog poboljšanja materijalnog statusa nastavnika u osnovnim i srednjim školama do razine koja će tu profesiju, a osobito nastavničke studije matematike i fizike, do konca 2026. godine učiniti konkurentnima u odnosu na inženjerske studije tih disciplina. Taj datum sve je bliži. Kontaktirali smo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Na naša pitanja o studijima koje je Fuchs sam najavljivao nisu odgovorili.