Novi školski sindikat traži promjene u pravdanju izostanaka učenika: 'Roditelji to zloupotrebljavaju'

Na prvom sastanku s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) novi srednjoškolski sindikat – Sindikat Znanje, tražit će dvije promjene. Prva se odnosi na materijalnog prava zaposlenika, odnosno o iznosu za rad nastavnika mentora koji dobije nastavnika pripravnika. Taj je iznos sada 100 eura za godinu dana, a novi sindikat tražit će povećanje. Druga promjena koju zahtijevaju odnosi se na izmjene Pravilnika o izricanju pedagoških mjera i mogućnost roditelja da neograničeno puta opravdaju do tri dana izostanka učenika iz škole bez ikakvog obrazloženja. Predsjednica novog sindikata, Nada Lovrić, objasnila je zašto su odlučili ići s ta dva zahtjeva, a komentirala je i uvođenje modularne nastave koja čeka i nju s obzirom na to da trenutačno radi u srednjoj strukovnoj školi.

– Sindikat smo osnovali strpljivo u travnju i čekali završetak štrajka iz čiste kolegijalnosti prema sindikatima koji su štrajk organizirali i vodili kako ne bi na bilo koji način utjecali na javnost ili na Ministarstvo. Mi nismo opozicija sindikatima na ovaj način, nećemo se boriti protiv drugih sindikata, ali ćemo se žestoko boriti za članove i za zaposlenike u sustavu srednjih škola. Registrirani smo isključivo za srednje škole, učeničke domove, plesne i glazbene škole. To je područje koje poznajemo, to je područje smo živjeli, to je područje čije interese možemo braniti, poručila je na pressici za medije predsjednica novog Sindikata Znanje, Nada Lovrić.

Novi srednjoškolski sindikat ima prvi sastanak s Ministarstvom ovaj tjedan, imaju dva zahtjeva

Predstavila je i nekoliko članova tek osnovanog sindikata – povjerenika Davora Dintera, zamjenicu Ivanu Dujmović i pravnog savjetnika Ivana Devčića. Lovrić je do studenog 2024. bila predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, a na njeno mjesto je došao Zrinko Turalija koji je odveo taj sindikat i svoje članove u štrajk. Nakon smjene na pozicije predsjednice sindikata, Lovrić je vratila raditi u srednju strukovnu školu.

– Osim rada na boljem materijalnom položaju, što je posao svakog sindikata, mi ćemo sigurno raditi na zaštiti autonomije i autoriteta nastavnika. To je nešto o čemu se malo u javnosti priča, a mi u nastavi to osjećamo. Taj pritisak svih i svakoga, kao i nedostatak zaštite samog Ministarstva za svoje zaposlenike, nešto je što mi u zbornicama teško plaćamo. Mi ćemo u četvrtak imati sastanak u MZOM-u i pred njih ćemo izaći s dvije inicijative, odnosno dva zahtjeva, rekla je Lovrić.

Jedan zahtjev tiče se tiče materijalnih prava zaposlenika srednjih škola. Radi se o odluci MZOM-a od 2019. godine kojom se određuje koliko se plaća rad nastavnika mentora koji dobije mladog kolegu, odnosno nastavnika pripravnika.

– Za godinu dana rada plaća se 100 eura ili u prosjeku mjesečno 8,50 eura. Ta odluka nije stvar pregovora, ali sindikati imaju obavezu postavljati ljudima u Ministarstvu takva pitanja. I Sindikat Znanje će ih postaviti, a uz to ćemo i dati svoj prijedlog rješenja. Pisat će to sve na našoj web stranici koja je trenutačno u izradi. Znanje imamo, imamo volju, mi jesmo svi volonteri u sindikatu, ali to što smo volonteri, ne znači da smo amateri, navela je Lovrić.

‘Mi smo dali roditeljima jednu mogućnost koju su počeli zloupotrebljavati i to na štetu samih učenika’

Drugi zahtjev, tvrdi, bit će puno teže rješavati. To se pitanje otvorilo tijekom ovogodišnjeg štrajka u školama. Radi se o tezi da je učenika je sve manje, nastavnika sve više, a učenici sve manje znaju. Lovrić smatra da je to i točno, ali i netočno iz jednog bitnog razloga.

– Uvidom u e-Rudnik uvidjeli smo što se to događa sa sustavom obrazovanja. U zadnjih 10 godina broj izostanaka u srednjim školama povećao se za 34 posto, a broj neopravdanih izostanaka smanjio se za 60 posto. Posljedica je to izmjene Pravilnika o izricanju pedagoških mjera čiju ćemo izmjenu mi tražiti. Mi smo dali roditeljima jednu mogućnost koju su počeli zloupotrebljavati i to na štetu samih učenika. Dali smo im mogućnost da beskonačno puta mogu po tri dana opravdati učenicima izostanke bez ikakvog obrazloženja. I to nam se u školama događa. Na zadnjoj sjednici nastavničkog vijeća u našoj školi ravnatelj je ustanovio da svaki naš učenik je u prosjeku izostao s nastave mjesec dana. To je ogroman broj. To nisu bolesna djeca, 40 posto izostanaka pravdaju roditelji bez ikakvog obrazloženja, govori Lovrić.

Ne žele u potpunosti oduzeti mogućnost pravdanja do tri dana roditeljima, ali žele ju postrožiti

Dodala je kako vjeruje da su u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih htjeli smanjiti taj odlazak kod liječnika kad dijete ima neku virozu da ga roditelji ne vode svako malo liječniku. Naglašava da njen sindikat nije za potpuno ukidanje ove mogućnosti roditeljima, već će predložiti izmjenu tog pravila.

– Ima li tvoje dijete krizmu ili ako nije naučilo za test iz Matematike, nema problema. Dajmo im onda 5 dana neka opravdaju taj izostanak, ali nemojte lagati da vam je dijete bilo bolesno jer činimo štetu djeci. Nikada nitko kirurga nije pitao zašto nije operirao pacijenta koji nije došao u bolnicu. Kako netko misli da nastavnici mogu naučiti dijete koje ne dolazi u školu? To je nešto što nam je MZOM svojim lošim procjenama, svojim lošim odlukama ustvari, oduzelo. Autonomija i autoritet nastavnika brani se na različite načine. Nažalost, ovo nije pitanje samo Hrvatske, udar na autonomiju nastavnika i na njihov autoritet događa se i u Europi. Ali to ne znači da sindikati u Hrvatskoj mogu šutjeti, a sindikat znanje neće šutjeti već ćemo tražiti jasne promjene, to je ono što se od nas očekuje, to je ono što želimo i zato pozivam sve zaposlenike srednjih škola da nam se pridruže, da smo jači i da možemo u potpunosti dati ono što članstvo što zaposlenici srednjih škola, učeničkih domova, plesnih i glazbenih škola zaslužuju, objasnila je predsjednica Sindikata Znanje.

Podsjetimo, sličnu inicijativu još su u prosincu pokrenuli ravnatelji, ali pravilnik se u međuvremenu nije mijenjao.

O štrajku: ‘Izvukli su članove, ali im do članova nije stalo’

O štrajku njenih kolega nije htjela previše pričati, ali se referirala na svoj mandat u NSZSŠH-u na čijem je čelu bila tri i pol godine. Članovi su izabrali novo vodstvo jer su smatrali kako Lovrić nije radila dovoljno vidljivih aktivnosti u borbi za njihova prava.

– Ja znam koliko je bilo aktivnosti i svi koji su pratili naš rad znaju koliko je tu bilo aktivnosti. Mi se jedino nismo samoreklamirali, možda nam je to bio nedostatak. Ja sam bila predsjednica Nezavisnog sindikata i kada je došlo do te promjene vlasti, kada je došlo do promjena politika i kada se vidjelo da se priprema štrajk koji se temelji na populizmu, budimo realni, na obećanjima koja su u tom trenutku u pravnom okviru neizvršiva i koja se ne mogu ispuniti. Izvukli su članove, ali im do članova nije stalo. Moja plaća je prije početka mandata u NSZSŠH-u bila 880 eura, a sada je plaća nastavnika u školi oko 1.650 eura. To nije plaća od koje mi sada prestajemo disati, ali je značajno bolja nego u početku mog mandata. I nemojte mi se referirati na ovaj neuspješni štrajk. Puno je toga isplivalo lošega zahvaljujući loše vođenom štrajku i lošoj komunikaciji vođa sindikata. Ako su te aktivnosti ove koje su sada bile to što su moji članovi htjeli, onda u redu. Ja sam se takvih promašenih štrajkova u životu nagledala. Ali to nismo mi. Mi ćemo jasne i konkretne mjere i podršku tražiti od MZOM-a i od svakoga tko nam u tome može pomoći jer sustav obrazovanja to zaslužuje, rekla je Nada Lovrić.

‘Nastavnicima trebaju rješenja problema. A onda, kada se rješenje ne može naći na stolu – onda se ide na ulice’

Dodala je da ona i njen sindikat ‘ne žive u iluziji da će se boriti protiv sindikata koji postoje već 30 godina’, ali da nastavnicima, koji nisu oduševljeni završetkom štrajka, nedostaju rješenja. Navodi kako je njen sindikat to spreman ponuditi, ali da im je potrebno članstvo kako bi bili reprezentativni i kako bi mogli sudjelovati u pregovorima oko kolektivnih ugovora te izaći na ulicu u najgorem slučaju.

– Članstvo u svakom sindikatu pa i u onom loše je bolje nego biti sa strane. Mi ne živimo u iluziji da je naš posao najvažniji na svijetu, ima i važnijih, ali da je temelj svih drugih poslova – je. Nastavnicima trebaju rješenja problema. A onda, kada se rješenje ne može naći na stolu, zato nam je važno da imamo članove – onda se ide na ulice. Ali, ne može se ići na ulicu radi ulice. Nije to smisao. Zato mi jesmo osnovali sindikat, a ne udrugu, jer želimo imati i štrajkašku snagu da kada dođe trenutak da ćemo reći ‘sad je dosta’. Postoje takve situacije, međutim, u posljednjem štrajku uistinu puno toga nije odrađeno dobro i ja se nadam da će kolege popraviti stvar. Ne zbog njih samih, jer to me ne pogađa, već zbog nastavnika koji se ostavili u zbornicama jer nama nije dobro. Nakon ovog štrajka ljudi se ne osjećaju dobro, nemaju perspektivu. Bojim se da će ovaj neuspješni štrajk odbiti dio ljudi, pa čak i njihovog članstva, od daljnjih sindikalnih aktivnosti. Nepovjerenje u sindikate ne smije postojati jer ne postoji drugi zakonski okvir u kojemu možete vi mijenjati stvari, tvrdi Lovrić.

O modularnoj u strukovnim školama: ‘Uzdam se u to da ćemo argumentiranom raspravom dovesti do nekih pomaka’

Kako Lovrić i sama sada radi u strukovnoj školi, pitali smo ju hoće li se potruditi riješiti pitanje modularne nastave, reforme strukovnog obrazovanja zbog koje je najveći broj nastavnika u srednjim strukovnim školama i štrajkao. Inače, Lovrić je tijekom tri i pol godine svog mandata na čelu NSZSŠH-a intenzivno sudjelovala u pregovorima s Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) koje je radilo an modularnoj, posebice oko satnice nastavnika Biologije i Povijesti.

– Toliko je nejasnoća koje se mogu riješiti kada se iščitaju novi, modularni kurikuli, ali vidimo i probleme i vidimo da je dio škola još uvijek nespreman za modularnu nastavu. Ali, budimo realni, modularna nastava će od nastavnika iziskivati ne jedan, već pet iskoraka u svome radu. Mijenja se potpuno način rada. Ako će to pridonijeti tome da će dio mojih učenika biti aktivnije u radu, ja sam za. Bi li odgoda išta riješila dodatno? Je li cilj bilo odgoditi modularnu i to je to ili da se popravlja što se popravljati da, to ne znam. Ja sam popravljala i pitanje profesora biologije i situaciju s nastavnicima povijesti, a sad se ispostavilo da nam nastavnici zemljopisa vise. Uzdam se u to da ćemo argumentiranom raspravom u ovoj uvodnoj fazi ipak dovesti do nekih pomaka koje su dobre za sustav. Ne odustajemo do popravljanja modularne nastave, ne odustajemo od toga da sve ono što nije dobro da se popravlja. Međutim, kao nastavnik kažem, a ne kao predsjednik sindikata – učenici imaju sve nižu pozornost i treba na m promjena u sustavu obrazovanja koja će ih dovesti u proces učenja, štoviše, u proces veselja učenja. To smo izgubili, poručila je predsjednica Sindikata Znanje.