Ugledni nastavnik iz BiH otkrio nam što muči profesore u susjedstvu: 'Kod vas je to bolje posloženo'

Elvir Čajić nastavnik je Fizike u Tuzlanskom kantonu. Priključio se nastavnicima i studentima nastavničkog smjera fizike na zagrebačkom PMF-u na putovanju u čuveni laboratorij fizike CERN. Dok su nastavnici u slobodno vrijeme razmjenjivali svoja iskustva i probleme s kojima se susreću u hrvatskim školama, Čajić nam je otkrio kakva je situacija u BIH. Neujednačenost kurikuluma od kantona do kantona smatra problematičnim, a najbolja je situacija, kaže, u Mostaru gdje škole imaju dobru suradnju s Hrvatskom.

Nastavnici fizike koji su od 13. do 17. travnja razgledavali čuveni laboratorij CERN u sklopu svojeg stručnog usavršavanja, primarno su išli tamo doznati što se novoga događa u istraživanju čestične fizike. Uz vlastitu nadogradnju znanja, u Hrvatsku su se vratili puni dojmova koje će podijeliti i sa svojim učenicima, kako bi ih još više zainteresirali za fiziku kao uzbudljivu znanost koja se bavi temeljnim pitanjima kako naš svemir funkcionira i od čega se sastoji.

Nastavnici u CERN-u dobiju vrijedne informacije kako inspirirati učenike za Fiziku: ‘Moći ćemo im pokazati živi primjer akceleratora’

Ipak, u jeku štrajka nastavnika krajem ožujka i u travnju u neslužbenim razgovorima su nastavnici među sobom razmjenjivali iskustva s problemima kojima se svakodnevno susreću u svojoj školi i nastavi. Pogotovo jer su na putovanju bili i uoči najavljenog velikog prosvjeda nastavnika koji je bio zakazan 25. travnja. Ipak, on je naposljetku otkazan zbog smrti Pape Franje, a sindikati su potom naveli da će se prosvjed održati 9. svibnja. Iako je ovaj CERN-ov program bio namijenjen nastavnicima iz Hrvatske, poznato je da Hrvatska često pomaže i surađuje s Bosnom i Hercegovinom. Na tom tragu, programu se pridružio i nastavnik Elvir Čajić iz Bosne i Hercegovine kao još jedan član vesele i prijateljske grupe fizičara koji rade u školstvu.

Profesor Čajić magistar je ne samo fizike nego i matematike i informatike. U  Tuzlanskom kantonu BiH predaje u tri osnovne škole: Katolički školski centar Sv. Franjo, Osnovna škola Prokosovići, i Osnovna škola Kiseljak Tuzla. Nastavnicima fizike je bilo vrlo zanimljivo uspoređivati razlike između nastavničkog poziva između dvije susjedne države.

U razgovoru za srednja.hr, Čajić je istaknuo da nastavnici BiH nemaju priliku posjećivati CERN na ovaj način kao što nastavnici iz Hrvatske imaju već desetak godina. Dok je Hrvatska pridruženi član CERN-a, BiH nema članstvo, već samo sporazum o suradnji. No, budući da je u BiH hrvatska nacija jedna od tri konstitutivna naroda uz Bošnjake i Srbe, Čajić je imao priliku pridružiti se ovom nacionalnom programu.

-Ovo putovanje je od izuzetnog značaja i dugujemo zahvalnost Hrvatskoj na ovakvoj prilici. Doista imam osjećaj da sve što smo ovdje vidjeli doprinijeti ne samo nastavnicima i mojoj školi nego i učenicima. Učenicima ćemo moći pokazati živi primjer akceleratora (kroz eksperiment maglene komore o kojoj će biti više riječi u jednom drugom članku op.a). Kad učenici tako nešto vide, kod njih se budi motivacija, rekao nam je Čajić pun dojmova nakon putovanja kroz koji je vidio tvornicu antimaterije i detektore koji su otkrili čuveni Higgsov bozon: Atlas i CMS.

Malo komplicirana država: Problemi isti kao u Hrvatskoj, ali put do rješenja je kod nas lakši?

U menzi unutar CERN-ovog kompleksa u predgrađu Ženeve gdje smo razgovarali, problemi školstva na Balkanu čine se toliko daleko od nas. Ipak, nastavnici su svjesni da u Švicarskoj neće ostati vječno. Pa nas je tako i Čajić podsjetio da je njegova BiH podijeljena između dva entiteta: Republike Srpske i Federacije BiH u kojoj on živi. No, taj entitet ima još svoje podjele, a iako mnogi BiH uspoređuju baš sa Švicarskom zbog podjele na kantone, BiH ipak ima brojne probleme koje vuče od samog osnutka. Glavna okosnica svega toga je velika birokracija i nemogućnost dogovora među različitim razinama vlasti.

– Kao što se zna, BiH je malo komplicirana država. Sastojimo se od 11 kantona i svaki taj kanton posjeduje svoje ministarstvo znanosti i obrazovanja. U tuzlanskom kantonu imamo pravilnike koji ne važe u drugim kantonima. U Hrvatskoj su stvari puno bolje posložene jer imate samo jedno krovno ministarstvo. Imamo i mi krovno federalno ministarstvo, ali koje nema puno utjecaja osim na dijelove koji se tiču radnih odnosa. Put do rješenja je kompliciraniji, ali problemi su nam isti: nedostatak kadra, i nedostatak laboratorija za fiziku, pobrojao nam je Čajić glavne razlike koje primjećuje između Hrvatske i BiH.

U samom BiH, Čajić je cijenjen ne samo kao nastavnik, već kao i istraživač. Na stranici BH akademski imenik koja omogućuje povezivanje BiH istraživača širom svijeta, Čajić redovno objavljuje znanstvene radove u kojima je autor ili koautor. Tijekom karijere, specijalizirao se za pitanje primjene AI-ja s fokusom na obrazovanju, poglavito matematike. Naš sugovornik dodaje da u jeku nedostatka laboratorija za eksperimente, često improviziraju. Tako Čajić navodi da kroz kombinaciju informatike i fizike često koristi simulacije kojima onda učenicima vizualizira gradivo. Navodi da ih to motivira u usvajanju sadržaja pa je to dobra zamjena iako bi volio vidjeti osigurane uvjete za eksperimente.

Suradnja s Hrvatskom BiH školama puno znači: ‘Tek sad imamo obećanje vladajućih da će ulagati’

Tijekom svoje karijere, Čajić se u neujednačenost kurikuluma mogao uvjeriti kroz rad u 49 osnovnih i srednjih škola diljem BiH. Tako nam kaže da nastavnici Sarajevskog kantona imaju najbolje plaće, ali da i u Tuzlanski kanton u kojem trenutno radi počinje prednjačiti po tom pitanju u toj susjednoj zemlji. No, kada je riječ o samim kurikulumima, naš sugovornik ne dvoji da je Hercegovačko-neretvanski kanton bio ‘daleko najbolji’. Čajić je tamo prije 10 godina radio u Medicinskoj školi Mostar i Gimnaziji Fra Grge Martića. Već tada su nastavnici u Mostaru imali mogućnosti dobre međusobne suradnje u obrazovanju učenika. Tako Čajić tvrdi da su nastavili spajali, primjerice, fiziku s tehničkim obrazovanjem, a tehničko obrazovanje s kemijom.

– U Tuzlanskom kantonu ćemo, mislim, tek iduće školske godine imati tu mogućnost. U Mostaru su puno ulagali u infrastrukturu učionica, a mi tek sada imamo obećanje vladajućih da će početi ulagati u kabinete za fiziku i kemiju. Ako usvojimo nastavni plan i program, morati će ulagati dok su u Mostaru ulagali zbog dobre suradnje s Hrvatskom, zaključio je profesor Čajić ističući da je suradnja nastavnika iz BiH s Hrvatskom iznimno značajna za kvalitetu obrazovanja u susjednoj nam zemlji.