U škole bi mogao ući još jedan predmet, izašao prijedlog kurikuluma: 'Pa to je pravo svakog djeteta'

Filmska pismenost je vrlo važna, smatraju u Hrvatskom audiovizualnom centru (HAVC) u kojem su pripremili cijeli kurikulum posvećen obrazovanju o ‘sedmoj umjetnosti’. Kurikulum se prostire od vrtića do srednjih škola. Od petog razreda do četvrtog srednje opisali su i novi predmet koji bis e jednostavno zvao Film i imao 35 školskih sati godišnje. Kroz njega bi se učenici upoznali s poviješću, ali i praktičnim radom na ovom kulturnom proizvodu. Kritičnost, kreativnost i kulturalnost tri su glavne dimenzije koje naučiti učenike do završetka srednje škole.

O filmu i njegovim počecima s braćom Lumière nesumnjivo ste slušali u školi na satovima Hrvatskog. Ekspanzijom i razvojem ove ‘sedme umjetnosti’ danas postoje filmovi po svačijem ukusu. No, iako svi volimo barem neku vrstu filma, Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) upozorava da to ne znači da smo filmski pismeni. Stoga su i objavili svoj ‘Prijedlog kurikuluma za nastavu Filmske umjetnosti’ koji smatraju važnim ukomponirati u obrazovni sustav Hrvatske.

Društvena i kulturna tekovina važna za funkcioniranje u društvu

Urednica ovog obrazovnog prijedloga je Ingrid Padjen Đurić, viša stručna savjetnica HAVC-a, a u njegovoj su izradi sudjelovali i: Nikica Gilić, Marina Gabelica, Dubravka Kalinić Lebinec, Marina Zlatarić, Ana Đordić, Jelena Modrić, Dejan Durić i Krunoslav Lučić. Kroz 168 stranica, autori su osmislili kako podučavati djecu o filmu od predškolskog odgoja u vrtićima, preko osnovnih i srednjih škola.

U kurikulumu navode da je film ‘društvena i kulturna tekovina, umjetnost, medij komunikacije, tehnologija i industrija koja obilježava život djeteta od najranijih dana’. U HAVC-u navode da je obrazovanje o filmu i pravo svakog djeteta. Za to se pozivaju čak na smjernice dviju važnih organizacija Ujedinjenih naroda: UNESCO-a koji se bavi očuvanjem kulturne baštine i UNICEF-a koji se bavi pravima djeteta.

– Filmska je pismenost, kao i ostale ključne pismenosti, kompleksna mreža znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina koje pojedincu omogućuju participaciju u društvenom, kulturalnom i političkom životu posredstvom različitih medija. Razvoj filmske pismenosti od rane dobi ističe se kao ključna obrazovna potreba, ali i kao pravo svakog djeteta koje je djeci zajamčeno i člankom 13. Konvencije o pravima djeteta, stoji u prijedlogu kurikuluma.

Na tom tragu autori dodaju i da je filmska pismenost ‘sposobnost razumijevanja, analize i interpretacije filmskog jezika i specifičnih obilježja filma kao umjetnosti i medija, kinematografije kao kulturne, socijalne i komunikacijske činjenice te drugih pojmova i fenomena koji su predmet proučavanja filmološke znanosti općenito’. U predloženom kurikulumu HAVC ističe da je cilj da vrtićka djeca i učenici kroz ovaj kurikulum usvoje tri ključne dimenzije: kritičnost, kreativnost i kulturalnost.

Kritičnost, kreativnost i kulturalnost: Obrazovanje počinje već u vrtiću

Upravo se na te tri dimenzije, navode autori kurikuluma, treba staviti naglasak već u vrtićima kroz gledanje filmova prigodnih toj dobi. Film, navodi obrazovni prijedlog HAVC-a, između ostaloga treba predstaviti kao igru, zabavu i istraživanje, poticaj na stvaralaštvo.

Kurikulum predviđa i da djeca posjećuju mjesna kina, filmske projekcije koje su im prigodne i nauče pravila ponašanja tijekom javnih projekcija. Ovisno o mogućnostima, kurikulum predviđa i posjete filmskim festivalima, ali i radionicama filma kroz suradnju vrtića s lokalnim civilnim društvima. Naposljetku, kurikulum se nada da će djeca kroz ovu razinu obrazovanja potaknuti i na razmjenu iskustava kako bi pomogla preporučiti filmove i drugoj djeci.

– Okvir ne propisuje specifične ciljeve i odgojno-obrazovne ishode, već upućuje na dimenzije filmske pismenosti upravo kako bi se naglasila važnost njegovanja

individualnih potreba svakog djeteta unutar šireg spektra kompetencija i vrijednosti koje unaprjeđuju dječji intelektualni, društveni, moralni, duhovni i (senzo) motorički razvoj, a kao što je i propisano Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, stoji u HAVC-ovom prijedlogu.

Do četvrtog razreda učenici su upoznati s domaćom, europskom i svjetskom produkcijom

S druge strane, HAVC-ov kurikulum za filmsku pismenost u osnovnoj školi ima malo preciznije definiranu satnicu. Konkretno, za razrednu nastavu od prvog do četvrtog razreda osnovne škole predviđa 35 sati filmske pismenosti godišnje. Ipak, bez jasno definiranog vremena za film u rasporedu sati.

– Prva četiri razreda imaju prilagodljivu organizaciju nastave, bez formalnoga rasporeda sati i vremenskoga ograničenja trajanja nastavnoga sata što učiteljima omogućava veći stupanj prilagodbe odgojno-obrazovnoga rada potrebama i interesima učenika te kvalitetnijoj realizaciji ishoda učenja i poučavanja. Učitelj svojim izvedbenim planom samostalno planira sate obrade, uvježbavanja, ponavljanja, usustavljivanja i provjeravanja s obzirom na ostvarivanje ishoda i napretka učenika u pojedinome razrednom odjelu, predlažu iz HAVC-a.

Na kraju četvrtog razreda, HAVC predviđa da će učenici moći gledati filmove, kratkog dugog i srednjeg dometa, biti upoznati s domaćom, europskom i svjetskom kinematografijom. Kako klasika tako i suvremenih filmova napravljenih različitom tehnologijom, o kojoj će učenici moći raspravljati i kroz parlaonice. Za starije su učenike predviđene i filmske vježbe gdje učenici isprobavaju uloge scenarista, kamermana i glumaca.

Novi predmet za petaše: U srednjoj školi gradivo nije raspoređeno po razredima

Od petog do osmog razreda, HAVC predlaže i uvođenje novog predmeta koji bi se jednostavno zvao Film. Učenici bi ga slušali 35 sati godišnje i njime produbili svoje znanje o filmskoj umjetnosti iz prva četiri razreda osnovne škole. Uz izražavanje mišljenja o filmu, osnovnoškolci bi trebali razviti vlastitu kreativnost i vještine te dobiti mogućnosti rješavanja problema, kao i timskog rada.

Kao obvezni ili fakultativni predmet, HAVC je razvio i kurikulum za srednjoškolski predmet Film s minimalnih 35 školskih sati godišnje. Zanimljivo, HAVC ističe da za srednjoškolsku razinu nisu rasporedili gradivo od razreda do razreda. Kako navode, to je zbog razlika između gimnazijskog i strukovnog programa, bilo četverogodišnjih ili trogodišnjih. Isto kao i zbog različitih uvjeta smjenskog rada, materijalnih i tehničkih mogućnosti. No, cilj kroz srednju školu je produbiti postojeće znanje kako bi učenici bolje razumjeli povijest ove umjetnosti, ali i u praksi zagrebli dublje u izradu filma.

– Ishodi su navedeni sumativno kako bi bili ostvarivi i kako bi se nastavniku ostavila sloboda u kreiranju nastavnih sadržaja sukladno (pred)znanju i potrebama učenika, kao i realnim mogućnostima školske ustanove. Inovativan pristup kurikulu koji podrazumijeva povjerenje u stručne, psihološko-pedagoške i metodičke kompetencije nastavnika omogućuje edukaciju koju kreira sam nastavnik, sukladno različitim kontekstima u kojima obavlja nastavnički posao, ali i sukladno poštovanju koje društvo nastavniku duguje, zaključili su iz HAVC-a u srednjoškolskom djelu njihovog predloženog kurikuluma.

Cijeli HAVC-ov kurikulum za obrazovanje o filmskoj umjetnosti s razrađenim ishodima učenja i programom možete pročitati u privitku. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, potrebno je osvježiti stranicu.