Zbornica Najavljen novi štrajk u školama i na fakultetima! Bit će dulji, a prije njega nastavnici izlaze na ulice

Najavljen novi štrajk u školama i na fakultetima! Bit će dulji, a prije njega nastavnici izlaze na ulice

Martina Gelenčir

20. ožujak 2025.

Do Uskrsa, koji je 20. travnja, u školama i na fakultetima održat će se još jedan štrajk. On neće biti jednodnevni, nego će trajati dulje. Prije njega prosvjetari stižu na Trg bana Jelačića u Zagreb na veliki prosvjed. Objavila su to u četvrtak tri obrazovna sindikata koja su organizirala ovotjedni štrajk u obrazovanju. Datum prosvjeda bit će poznat uskoro, a datum štrajka objavit će na tom prosvjedu.

štrajk_prosvjed

Prosvjed sindikata u prosincu/klupa | foto: srednja.hr

Tri obrazovna sindikata koja su organizirala štrajk u četvrtak su održala konferenciju za medije. Najavili su novi i dugotrajniji štrajk u školama i na fakultetima kojem će prethoditi prosvjed na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. Svoj jučerašnji štrajk, u kojem je prema njihovim tvrdnjama sudjelovalo 37.000 radnika u školama, ocijenili su uspješnim.

Brojke Ministarstva sindikaliste su zabavile, zahvaljuju ravnateljima koji nisu zapisivali štrajkaše

Zrinko Turalija iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama u uvodu je rekao da im slušajući konferenciju Ministarstva, čija je brojka štrajkaša za oko 15.000 manja, s lica nisu silazili osmjesi. Ponovio je i brojke ‘s terena’ za svoj sindikat – od 346 podružnica u štrajku ih je bilo 340, a štrajkalo je 8.260 članova, što je 86 posto članova. Istaknuo je i da je u tim podružnicama 12.993 zaposlenika.

– Nisam neki matematičar, ali jednostavnim oduzimanjem došao sam do broja od 4.733 zaposlenika od kojih je vrlo mali broj onih koji su u Željkovom sindikatu bez podružnice, a najveći broj je onih koji su se pridružili štrajku, a da nisu sindikalno organizirani, rekao je Turalija i zahvalio se djelatnicima škola koji su se bez obzira na neplaćanje štrajka priključili štrajku.

Oko diskrepancije u njihovoj i brojki Ministarstva zahvalio je ravnateljima ‘koji su, s obzirom na najavu neplaćanja jedne dnevnice, vjerojatno u velikom broju, a imamo takve informacije s terena, bili benevolentni, pa jednostavno nisu prijavljivali ljude u Centralni obračun plaća’. Smatra to velikom gestom, a Vladi je poručio da oduzete dnevnice proslijede spremačicama i domarima kojima ne plaćaju dežurstva na ulazima nakon tragedije u Prečkom.

Izdvojeni članak

Ministarstvo obrazovanja razbilo šutnju o broju štrajkaša: Objavili koliko ih je bilo prema zapisu škola

‘Cilj reforme bio je da HDZ osvoji nove izbore’

Matija Kroflin isto se zahvalio članovima i nečlanovima sindikata, kazavši da je štrajk uspio.

– U našem je sustavu stvorio dodatnu koheziju, ojačao je poziciju sindikata, pokazao nam je smjer, učvrstio nas je u tome da sve ono što radimo zadnjih godinu dana itekako ima smisla. U sustavu visokog obrazovanja i znanosti sudjelovalo je nešto manje od 8.500 članova u 110 podružnica, što je zapravo oko 30 posto veći broj nego što sindikat u tim podružnicama okuplja članova. To su podaci koje su dostavili povjerenici s terena i nas jedino ti podaci interesiraju, rekao je Kroflin.

Komentirao je i brojke Ministarstva prema kojima je u tom sustavu u štrajku sudjelovalo devetstotinjak radnika. Kao protuargument je iznio primjer Filozofski fakulteta u Zagrebu na kojem je štrajkalo 620 zaposlenih i Instituta R. Bošković gdje je sudjelovalo 450 zaposlenih, što je dakle, na dvije podružnice veći broj od onog koji MZOM iznosi. Naveo je da su se u Ministarstvu time osramotili.

– Zahvalio bih dekanima i čelnicima ustanova, koji su, kao u školama, shvatili da ono što Vlada radni nije korektno, nije ispravno i na neki su način odlučili zaštititi zaposlenike. Imamo informacije da se i danas neki dekani trude popisati članove, tako da trenutna evidencija Ministarstva nije točna, rekao je Kroflin dodavši da će Vlada eventualnim daljnjim uskraćivanjem dnevnica sama sebi nanijeti štetu jer time samo ohrabruje ljude na štrajk.

Smatraju i da je u Vladi zavladala nervoza jer je posao za koji su zaduženi odrađen – traljavo. Kaže i da premijerov poziv na dijalog nije iskren jer su oni ranije tražili sastanke na koje nisu dobili odgovor. U uređenim zemljama, napominje, na koeficijentima se radi godinama, a premijer je iskoristio europski novac instrumentalizirao u političke svrhe svoje stranke.

– Cilj reforme bio je da HDZ osvoji nove izbore. Jasno je to svima koji su znali u kojem se trenutku i na koji način plaće povećavaju, zašto i kada, prije izbora. Cijela reforma se radila u roku u kojem je objektivno bilo nemoguće koeficijente pravedno odrediti, rekao je Kroflin dodajući da premijer ima izbor ili sjesti s njima za stol ili nastaviti gaziti djelatnike.

Izdvojeni članak
Učitelj pred pločom , na ploči su kvadratne jednažbe i neki drugi matematički izrazi, profesor je leđima okrenut prema ploči, vidi se da ima obučenu košulju i traperice

Broj učenika i studenata pada, a nastavnika u školama i fakultetima sve više: Imamo detaljne podatke

Do Uskrsa još jedan, dulji štrajk, prije njega prosvjed u Zagrebu

Željko Stipić iz Preporoda navodi da je u povijesti štrajkova oduvijek bilo tako da su sindikati imali svoje brojke, a vladajući svoje. Pri čemu sindikati čvrsto vjeruju uz svoje, a da su podaci vladajućih frizirani. I on je prozvao Vladu za zastrašivanje neplaćanjem štrajka i to donošenjem odluke večer prije štrajka. Kazao je i da će ostavština ovog štrajka biti ‘fuchsica’, po njemu naknada za miniranje štrajka. To je zapravo naknada za prekovremene sate nastavnicima koji su mijenjali štrajkaše.

– Za 20 godina, kad se nitko neće sjećati jednog ministra, ni jedne njegove reforme, nijednog njegovog poteza, ali ‘fuchsica’ će živjeti kao opomena na jednu nerazumnu i lošu odluku, rekao je Stipić i dodao da su u ministarstvu krivi što se u nekim školama nisu pisali nacionalni ispiti.

Stipić je rekao i da je otprilike 3.000 članova Sindikata hrvatskih učitelja, koji nije sudjelovao u organizaciji, sudjelovalo u štrajku. Inače, baš je danas taj sindikat istaknuo da ima 23.500 članova. Govorio je i o daljnjim koracima sindikata – novom štrajku i prosvjedu.

– Ne znamo kada će biti kraj ove priče, mi bismo da bude što prije. Danas nećete dobiti datume jer moraju tijela donijeti odluku. Ono što vam mogu reći je da će idući štrajk, kojeg će sigurno biti, biti dulji od ovog i neće doći odmah nakon ovoga, već ćemo prije provesti još jednu sindikalnu akciju. Inspirirala nas je pressica u Ministarstvu, na kojoj kažu da nas je u štrajku bilo manje nego u stvarnosti. Najjednostavnije je da mi njima dovedemo sve te ljude, da vide tko su. I mi ćemo na Jelačić dovesti sve njih, s juga, sjevera, istoka, zapada – svi će oni doći na prosvjed. Pozvat ćemo premijera da im se obrati, rekao je Stipić.

To je dogovoreno, dodao je, a točan datum prosvjeda znat će se vrlo brzo. Potom će na prosvjedu biti izrečen datum drugog štrajka.

– Do Uskrsa će ova priča imati ovaj sadržaj. A kakav će imati poslije Uskrsa, na vrijeme ćemo vas obavijestiti, kazao je Stipić.

Inače, Uskrs je 20. travnja, a ove su godine proljetni praznici kraći jer je kasnije od planiranog započela nastavna godina. Školski kalendar možete proučiti ovdje. Na pitanje novinara hoće li se dnevnice štrajkašima platiti iz sindikalnog fonda, Kroflin je rekao da su to odluke sindikata i da će o tome sindikati odlučiti. Komentirao je i priopćenje SHU-a o govoru mržnje prema čelnici Sanji Šprem, navodeći da ‘nikakav govor mržnje nije prihvatljiv’.

Podsjetimo, zahtjevi sindikata uključuju povećanje osnovice plaće od 947,18 eura za 10 posto (umjesto od tri plus tri posto), povećanje koeficijenata za obračun plaće i, dok se sustav koeficijenata ne uredi, povratak prosvjetnog dodatka. Četvrti zahtjev je izuzeće zaposlenika sustava znanosti i obrazovanja od ocjenjivanja učinkovitosti rada, a sindikati traže i odgodu reforme strukovnih škola, modularne nastave te sistematizaciju radnih mjesta u znanosti.

Poštovani, da biste pročitali 3 besplatna teksta potrebno je da se registrujete, a da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.