Zbornica Sindikalist otkrio kada bi se moglo štrajkati u školama: 'Oni koji znaju što se događa moći će zaključiti'

Sindikalist otkrio kada bi se moglo štrajkati u školama: 'Oni koji znaju što se događa moći će zaključiti'

Martina Gelenčir
Martina Gelenčir

27. veljača 2025.

Google Dodajte Srednja.hr kao željeni izvor na Googleu

U ovim je trenucima započeo proces mirenja sindikata u obrazovanju i predstavnika Vlade. Sindikati imaju dva zahtjeva oko rasta plaća – traže veće povećanje osnovice u ovog godini i rast koeficijenata. Željko Stipić, čelnik Sindikata Preporod, indikativno je rekao da bi se štrajk trebao održati u razdoblju kada će ‘s najmanje napora stvoriti najveći pritisak’. Inače, od 10. ožujka pa sve do 3. travnja u školama se održavaju nacionalni ispiti.

željko stipić

Željko Stipić | screenshot: N1 televizija

Jesu li obrazovni sindikati odredili datum najavljenog štrajka ako današnji proces mirenja propadne – bilo je to pitanje na koje je na N1 televiziji danas odgovarao Željko Stipić, čelnik Sindikata Preporod.

Stipić dao naslutiti da bi se eventualni štrajk mogao održati tijekom nacionalnih ispita

– Naravno, neću vam ovdje izravno odgovoriti na to pitanje, ali hoću općenito pa se iz toga može puno zaključiti. Kako birate vrijeme štrajka? Onda kad procjenjujete da će s najmanje napora šteta ili pritisak biti najveći. Tako da oni koji znaju kako funkcionira idućih nekoliko tjedana i što se događa u školstvu, oni će moći zaključiti gotovo i datum. Hajmo završiti ovo što nas danas čeka, pa ćemo onda vidjeti, rekao je tako ovog četvrtka Stipić gostujući na N1 televiziji.

Najvažniji proces koji se tijekom ožujka odvija u školama su nacionalni ispiti. Oni se provode u svim osnovnim školama za učenike četvrtih i osmih razreda. Četvrtaši ih pišu od 10. do 14. ožujka, a osmaši od 17. ožujka do 3. travnja. Tijekom ožujka se održavaju i neka županijska natjecanja za učenike.

U ovim trenucima, naime, održava se sastanak mirenja koji su, nezadovoljni osnovicama plaće i koeficijentima koji ulaze u obračun iznosa plaće, tražila tri obrazovna sindikata. To su Sindikat Preporod, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama (NSZSŠ) i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja (NSZVO). Najveći u prosvjeti, Sindikat hrvatskih učitelja, za sada se nije priključio. Mirenje je, inače, prvi korak prema organiziranju štrajka, a ishod sastanka može biti takav da će ono biti ili uspješno ili će se ugovoriti novi sastanak ili ni do kakvog dogovora neće doći. U posljednjem slučaju u osnovnim i srednjim školama te na fakultetima održat će se štrajk.

– Smisao mirenja je da dvije strane pokušaju nekako približiti svoja stajališta i da se izbjegne idući korak. Moje vam je iskustvo tako da su završavala uglavnom neuspješno,  poručio je Stipić, prenosi N1.

Izdvojeni članak

Naprasno otkazan sastanak koji je presudan za štrajk u školama i na faksevima: ‘Javili su samo par sati prije’

‘Koeficijenti nisu pravično raspoređeni’

Iz zahtjeva koji su sindikati uputili Gospodarsko-socijalnom vijeću vidljivo je da i dalje traže povećanje za izračun osnovice plaće za deset posto u 2025. u odnosu na 2024. Osiguranim povećanjem od tri posto u veljači i rujnu nisu zadovoljni. Traže i ugovaranje obveze financijskog kompenziranja/redefiniranja koeficijenata za obračun plaće radnih mjesta u školama, na fakultetima i u znanosti.

– Vi osnovicom osiguravate rast svima, a koeficijentom osiguravate pravičnu raspodjelu. Mi smo se odmah prepoznali u tome da nisu koeficijenti pravično raspoređeni. Zaposleni u osnovnim i srednjim školama, na fakultetima i znanosti, oni su najniže pozicionirani s obzirom na svoju stručnu spremu i složenost posla kojeg rade u odnosu na sve druge radnike u javnim službama, kazao je Stipić na N1 televiziji.

Podsjetimo, sastanak mirenja se trebao održati u utorak, ali je naprasno odgođen zbog obveza ministra Radovana Fuchsa, čime sindikati nisu bili zadovoljni. U anketi koju smo ranije proveli na portalu srednja.hr, postavili smo pitanje Nastavnici, hoćete li sudjelovati u štrajku ako propadne mirenje sindikata i Vlade?. Od 832 čitatelja njih skoro 80 posto izjavilo je da bi sudjelovalo.