Nakon praznika štrajk u školama? Pitali smo nastavnike hoće li sudjelovati, evo kako su glasali u anketi

Odluka je donesena –  tri obrazovna sindikata zatražila su pokretanje postupka mirenja. Ako on ne uspije, u školama i na fakultetima održat će se štrajk. Mirenje bi trebalo krenuti početkom idućeg tjedna kada su u školama praznici, a u slučaju izostanka dogovora do štrajka u školama moglo bi doći nakon praznika. U anketi na portalu srednja.hr većina sudionika odgovorila je da je spremna uključiti se u štrajk.

Nezadovoljni osnovicama plaće i koeficijentima koji ulaze u obračun iznosa plaće, tri obrazovna sindikata, Sindikat Preporod, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama (NSZSŠ) i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja (NSZVO), prošli su tjedan najavila štrajk u školama i na fakultetima. Da bi on bio moguć, prethodno se treba održati postupak mirenja. Sindikati su u četvrtak uputili Gospodarsko-socijalnom vijeću (GSV) zahtjev za pokretanjem tog postupka.

Štrajk nakon praznika?

Mirenje bi trebalo započeti idućeg tjedna, kada su u školama zimski praznici. U slučaju bezuspješnog mirenja štrajk bi se u školama mogao održati u tjednu nakon praznika, odnosno na fakultetima na početku novog semestra.

– Predstavnici tri sindikata ovaj su se tjedan sastali i dogovorili oko načina slanja zajedničke najave i njenog sadržaja. Kod formuliranja razloga za pokretanje postupka mirenja, vodilo se računa o zakonitosti  štrajka. Na ovom se sastanku razgovaralo i o modalitetima štrajka koji će uslijediti ukoliko ne uspije predstojeći postupak mirenja. Neposredno nakon što je najava upućena prema GSV-u, njen je sadržaj proslijeđen svim preostalim reprezentativnim sindikatima u javnim službama, izvijestio je Sindikat Preporod.

Brojni su se nakon najave štrajka pitali što će biti s najvećim, Sindikatom hrvatskih učitelja. Kako navode iz Preporoda, u ovom trenutku nije poznato hoće li se još neki sindikat priključiti aktivnostima triju obrazovnih sindikata.

NSZVO je pojasnio daljnju proceduru – da je potrebno prvo odabrati miritelja koji provodi mirenje, a listu miritelja vodi GSV. Stranke se mogu dogovoriti da mirenje provodi i osoba koja nije na službenoj listi miritelja. Postupak mirenja, koji je prvi korak prema štrajku, mora se dovršiti u roku od pet dana od dostave obavijesti o sporu GSV-u ili nadležnom ministarstvu.

Nastavnici su, čini se, spremni na štrajk

U anketi koja je na portalu srednja.hr aktivna već tjedan dana, od spomenute najave štrajka, postavili smo pitanje: Nastavnici, hoćete li sudjelovati u štrajku ako propadne mirenje sindikata i Vlade?. Do trenutka pisanja članka, u anketi je sudjelovalo 832 čitatelja, a jasno je da pojedini sudionici nemaju puno dileme oko tog pitanja.

Naime, čak 79 posto sudionika izjavilo je da će sudjelovati jer su nezadovoljni osnovicom i koeficijentima. Oko 10 posto izjavljuje da neće jer je navedenim zadovoljno, a otprilike isto toliko još nije donijelo odluku o sudjelovanju u eventualnom štrajku.

Kumulacija nezadovoljstva, plaće nisu jedini uzrok

Podsjetimo, javnim službenicima, tako i zaposlenicima škola i fakulteta, osnovica plaće porasla je za tri posto u veljači i rast će za još tri u rujnu, a novi koeficijenti za plaće propisani su prošle godine. Međutim, obrazovni sindikati, koji su lani i nekoliko puta prosvjedovali, odbili su spomenutu ponudu oko osnovice, pa je Vlada donijela samostalnu odluku o njoj.

Iz zahtjeva koji su sindikati uputili GSV-u vidljivo je da i dalje traže povećanje za izračun osnovice plaće za 10 posto u 2025. u odnosu na 2024. Traže i ugovaranje obveze financijskog kompenziranja/redefiniranja koeficijenata za obračun plaće radnih mjesta u školama, na fakultetima i u znanosti.

Međutim, iz pisma Zrinka Truralije, predsjednika srednjoškolskog sindikata, koje je javno uputio članovima povodom najave štrajka, vidljivo je da je nezadovoljstvo plaćama samo vrh sante leda. Uz materijalni položaj svih djelatnika, spominje da je NSZSŠ tražio da se nakon napada u Prečkom adekvatno plate spremačice i domari koji sada dežuraju na vratima, ali im nije udovoljeno.

Tražili su i odgodu uvođenja modularne nastave, tvrdeći da je sustav za nju nespreman. No, kako navodi Turalija, unatoč održanim sastancima odgovorni odbacuju tu mogućnost. Nezadovoljni su i što se u medijima ističe da je za inflaciju odgovoran rast plaća javnih službenika.

– Nerješavanje navedenih problema uzrok je našemu nezadovoljstvu. Vjerujem da ćete znati prepoznati trenutak i pozitivno ocijeniti nužnost eventualnih industrijskih akcija, ako socijalni dijalog ne bude moguć. Sindikati su u tim pričama zajedno – tri sindikata u borbi za pravednije koeficijente i neocjenjivanje, i dva sindikata u pokušajima da se reforma strukovnog obrazovanja odgodi. I dalje vjerujemo da će nam se u budućim akcijama i zajedničkoj borbi pridružiti i četvrti sindikat, stoji u pismu predsjednika NSZSŠ-a članovima sindikata.