Nova godina, nove prijetnje sindikata: Ovo im je as u rukavu ako Vlada neće povećavati koeficijente

Da u Hrvatskoj cijena rada u obrazovanju u odnosu na druge posttranzicijske zemlje zaostaje, a socijalni dijalog, unatoč tvrdnjama premijera, gotovo da i ne postoji, istaknula su na današnjoj konferenciji za medije tri sindikata u obrazovanju. Navode da će i dalje inzistirati na povećanju koeficijenata. Ako Vlada to odbije, as u rukavu su im granski kolektivni ugovori kroz koje će tražiti povratak ukinutog prosvjetnog dodatka. Neprihvaćanje njihovih zahtjeva, jasno su naglasili, može biti povod štrajku.

Sindikat Preporod, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja (NSZVO) i po novom Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama (NSZSŠ) ne odustaju od zahtjeva za povećanjem koeficijenata u obrazovanju. Na konferenciji za medije objasnili su zašto su, uz Sindikat hrvatskih učitelja, odbili potpisati dodatak temeljnom kolektivnom ugovoru i odbili ponudu Vlade.

– Gledajući cjelokupnu situaciju, koliko nama komparativno rastu plaće, koliki su koeficijenti u drugim dijelovima javnih službi, kakva je razina socijalnog dijaloga generalno, a posebno je specifična po pitanju granskih kolektivnih ugovora, mislim da nije bilo očekivano da mi možemo donijeti drugačiju odluku po pitanju osnovice. Tu je odluku bilo nemoguće odvojiti od pitanja koeficijenata i kada se te dvije stvari promatraju zajedno, mislim da je bilo očekivano da odluke prosvjetnih sindikata budu ovakve, rekao je Matija Kroflin iz NSZVO-a.

Stipić: ‘Nismo se pomaknuli po pitanju koeficijenata’

Željko Stipić, predsjednik Preporoda, ustvrdio je da je prošla godina bila posebna godina, jer se nezadovoljstvo radnika u obrazovanju provlačilo gotovo od siječnja pa do prosinca. Smatra da aktualna Vlast ima razloga biti zabrinuta.

– Jasno je da smo na korak do toga da svi obrazovni sindikati na neki način prema Vladi nastupe jedinstveno sa svojim zahtjevima. Mi smo od početka godine govorili o našim ciljevima i nismo vrludali. Govorili smo da je ocjenjivanje neprihvatljivo i tražili smo da se to iz zakona o plaćama makne. S druge strane, koeficijenti za radnike u obrazovanju su uvredljivi i to nije mišljenje nas trojice, nego članova. Kada je dodatak I. ponuđen u takvom sadržaju u kojem je ponuđen, mi smo proveli izjašnjavanje među članovima. Kad znamo da je to bilo prije same Nove godine, kada nije lako dobiti članove, nama je izjašnjavanju pristupilo od 11.500 članova njih skoro 8.500. Da su bile normalne okolnosti, to bi bilo sigurno 95 posto. I kada na takvom odazivu to odbije 84 posto ljudi, to je poruka svakoj vlasti i svakom premijeru. Nijedan sindikat u obrazovanju nije prihvatio ovakvu ponudu, a korijen svega je naše nezadovoljstvo, naveo je Stipić.

Dodaje, dok premijer govori da je socijalni dijalog dobar, ovi sindikati su dvije i pol godine bez granskih kolektivnih ugovora. Neprihvatljivo im je da za svaki sastanak moraju pisati požurnice da bi se socijalni dijalog koji je obveza druge strane, ponovno odmrznuo. Jedini razlog za zadovoljstvo koji imaju je da je obrazovanje i znanost izuzeto iz instituta ocjenjivanja. Time, ističe Stipić, problem nije riješen, ali su na dobrom putu.

– Što se tiče koeficijenata, nismo se nigdje pomaknuli i zato će sigurno i u ovoj godini naše akcije ići dalje. Kroz konferencije za medije i permanentno ukazivanje na nerješavanje naših problema, rad s našim članovima na terenu i pripremanje članova na terenu za buduće akcije sigurno ćemo ići u pravcu da se pitanje koeficijenata nađe što prije na dnevnom redu. Ne tražimo ništa što drugi nisu dobili, članovi na terenu kažu da tražimo premalo, a s druge strane ne možemo ostvariti ni to malo. U takvoj situaciji nema puno mogućnosti. Mi ako želimo izbjeći daljnje akcije sindikata, jedini način je da se Vlast suoči s ovim zahtjevima i da se oni riješe u što kraćem roku, navodi Stipić.

As u rukavu im je granski kolektivni ugovor i ukinuti prosvjetni dodatak

Iako vladajući tvrde da mogućnosti za štrajk sada nema, Stipić podsjeća da su otvoreni pregovori za granske kolektivne ugovore.

– Ukoliko oni ne riješe pitanje koeficijenata, suočit će se s našim vrlo konkretnim zahtjevom oko poboljšanja materijalnih prava radnika u školama, visokom i znanosti. A to će onda biti osnova za organiziranje legalne, zakonite, industrijske akcije, navodi Stipić.

Zrinko Turalija, novi predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, naveo je da su otvorena vrata za suradnju i Sindikatu hrvatskih učitelja, koji jedini danas nije sudjelovao na ovoj konferenciji za medije. Sanja Šprem nije bila pozvana na ovu konferenciju za medije, a sindikati očekuju da taj sindikat pokaže volju i spremnost da radni na izmjenama uredbi o koeficijentima i ocjenjivanju.  Stipić se nadovezao da se povećanjem osnovice produbljuju razlike u plaćama i da su zato obrazovnim sindikatima u fokusu koeficijenti. Imaju i asa u rukavu ako Vlada ne poveća koeficijente.

– Kada bismo u ovoj situaciji, da imamo mogućnost i da je sve kako treba, išli sa sa štrajkom, nije li to paradoksalno da sindikati obrazovanja, koji nisu zadovoljni s koeficijentima, dižu osnovicu koja će povećati razlike među pojedinim javnim službama? To bi bilo nelogično. E sada, dolazimo do onog drugog, imamo pregovore za granske kolektivne ugovore u kojima je desetak materijalnih prava i svako od njih se tiče pojedinih skupina radnika. Ali ima jedno koje se tiče svih radnika, a bez kojeg smo ostali zahvaljujući zakonu o plaćama, a to je prosvjetni dodatak. To je vrlo konkretan dodatak koji pripada svim radnicima i temeljem kojeg, ako nas ne shvate ozbiljno s koeficijentima, to će se sigurno pojaviti kao zahtjev. Hoće li se zvati prosvjetni dodatak, svejedno, ali će se pojaviti kao zahtjev u pregovorima za granske kolektivne ugovore. A ako drugoj strani to nije prihvatljivo stječu se uvjeti za zakonito organizirani štrajk, zaključio je Stipić.

Kroflin tvrdi i da su nakon odbijanja potpisivanja dodatka sindikati, prema njihovu pravnom tumačenju imali mogućnost štrajka te da četiri obrazovna sindikata imaju 60 posto članova od ukupnog broja članstva za koje se pregovaralo.

– Ovi sindikati na zadnjem prebrojavanju imaju 48.000 od ukupno 80.000 članova u javnim službama. Ovi sindikati obrazovanja, zaključio je Stipić.

STIPIĆ O MJERAMA U ŠKOLAMA: ‘BILO JE PRIJETNJI OTKAZIMA’

Stipić se kratko osvrnuo i na mjere sigurnosti u školama. Preporod i NZZSŠ su poslali upute članovima koji nemaju namjeru dežurati na ulazima.

– U jednoj školi u Sisku su svi članovi sindikata predali taj zahtjev, a sastoji se od toga da se pisanim putem naloži radniku da je on to dužan raditi. To ne bi trebao biti problem ako je sve zakonito. Ali neki se boje da ostane pisani trag jer možda ipak nije zakonito. Pa im ravnateljica prijeti da će sve nenastavne dane morati dolaziti u školu, da neće imati ne znam što, jer se mora poštivati ovaj protokol vlade. U Splitsko-dalmatinskoj županiji još gora situacija –  ravnatelj ne želi dati pisani nalog, a radniku koji to odbija pruzeti prijeti izvanrednim otkazom.

Ponovio je da će stati iza svakog člana koji postupi sukladno uputama te da ima još sličnih primjera.