Profesori naveli pluseve i minuse novih strukovnih kurikula PiG-a i Povijesti: 'Neće ispuniti svoju svrhu ako...'

Novi kurikulumi PiG-a i Povijesti za strukovne škole su usred javnog savjetovanja. Nastavnici PiG-a su zadovoljni da je predloženi kurikulum vratio njihov predmet u sklopu modularne nastave, koji je ranije trebao biti uklopljen u modul. Nastavnici Povijesti, pak, nisu zadovoljni predloženom satnicom te zahtijevaju da Ministarstvo prihvati njihove argumente.

Javna savjetovanja za strukovne kurikulume predmeta Povijesti te Politike i gospodarstva (PiG) su u tijeku. Svi zainteresirani se mogu osvrnuti uključiti sa svojim komentarima u raspravu za jedan i drugi predmet do 10. prosinca. Među onima koji će sigurno sudjelovati u raspravi koju je otvorilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih (MZMO) su profesori ovih predmeta koje je ranije brinulo kako će se ovi predmeti ukomponirati u modularnu nastavu koja stiže u strukovne škole.

Dobre strane nacrta PiG-a: ‘Kurikulum je dobar jer se već izvodi u gimnazijama’

Kada je riječ o PiG-u, predloženi nacrt kurikuluma se tiče isključivo četverogodišnjih škola. Iz njega je razvidno da će ovaj predmet ostati predmet, a ne modul, ali kurikulum nema prijedloga kako bi se on provodio u trogodišnjim školama. Ove prijedloge su proučili i nastavnici PiG-a, profesori Atila Lukić iz Tehničke i prirodoslovne gimnazije Ruđera Boškovića u Osijeku te Ana Šutalo Barić iz Elektrotehničke škole u Zagrebu. Oni, ali i drugi profesori PiG-a koji su sudjelovali i u peticiji protiv ukidanja PiG-a u modularnoj nastavi, ostvarili su cilj da njihov predmet nije postao modul. Tako su nam Lukić i Šutalo Barić rekli da pozdravljaju odluku povratka PiG-a u ‘okvir obaveznih predmeta za sve učenike’.

– S obzirom na to da je početni prijedlog bio modul PiG- a s nejasnim uputama o njegovom izvođenju, kao i nejasnim uputama koja će ga zanimanja uopće imati, ovim prijedlogom je osigurano da svi učenici imaju jednaki pristup obrazovanju političke i ekonomske pismenosti, što je bio jedan od glavnih argumenata naših pregovora s Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Kurikulum je dobar jer se već izvodi u gimnazijama pa možemo reći da je i zadovoljen argument jednakog pristupa državnoj maturi iz ovog predmeta i gimnazijskih i strukovnih škola, naveli su naši sugovornici važnost PiG-a u trogodišnjim školama.

Ipak, istaknuli su i da državna matura nije jedini kriterij za razvoj aktivnog građanstva. S druge strane, profesorima s kojima smo razgovarali nije jasno zašto nema prijedloga kurikuluma PiG-a za trogodišnje škole.

– Nastava PiG-a je izuzetno važna jer je usmjerena na obrazovanje i pripremanje učenika na bolje razumijevanje društva u kojem živi, razumijevanje političkog sustava, ali i gospodarskog jer u njega ulazi odmah nakon trogodišnje srednje škole. Učenici trebaju razumjeti kako se donose političke odluke koje oblikuju njihov život, kao i one koje kreiraju pravila tržišta rada. Mnogi od njih će postati poduzetnici pa bi minimalno trebali razumjeti što označava politička i ekonomska stabilnost, kao i radne zakone, tržišne uvjete i prava radnika. Kroz nastavu PiG-a su naučili kako će se bolje snaći u profesionalnom okruženju. Upravu su naši radnici, a nekad učenici trogodišnjih strukovnih škola najviše izloženi nezakonitim oblicima rada, poput neisplate plaće, pravilima prekovremenom radu, nesigurnim uvjetima rada a jedino mjesto u školi gdje su mogli učiti o vlastitoj zaštiti jest nastava PiG-a. Oni će se najviše susretati sa sivim tržištem kao i lošim poslovnim praksama u radu i poslovanju, a neće imati znanja i vještine o pravima i zaštiti, upozorili su profesori PiG-a.

Bez PiG-a u trogodišnjim školama: ‘Ne vidimo da je državi u interesu kvalitetno educirati građane’

Oko same reforme strukovnog obrazovanja i radne skupine za kurikulum PiG-a, ranije su se oglasili i iz GONG-a navodeći da se cijela reforma mora voditi puno transparentnije. Iako naši sugovornici nisu htjeli komentirati odnose GONG-a i državnih institucija, istaknuli su da uče učenike da je ‘transparentan rad institucija važan za izgradnju povjerenja u te iste institucije’.

– Iza nas i pred nama ove godine su politički izbori za predstavnike naroda na različitim državnim funkcijama upravljanja. Gdje će učenici dobiti informacije o tome kako se izbori provode, zašto su važni i zašto je važno da sudjeluju na njima? Ako država želi povećati izlaznost na izbore i uključenosti građana u političke procese, onda je nužno da osigura svima formalnu i obaveznu edukaciju. To je zadatak nastave PiG-a. Jednako i pod jednakim uvjetima. Ovim postupkom ne vidimo da je državi u interesu kvalitetno educirati građane u području političke i ekonomske pismenosti. Neke želi, u smanjenom opsegu, a neke uopće ne želi. Zamislite si budućnost, zaključili su profesori PiG-a s kojima smo razgovarali.

Nastavnici Povijesti nezadovoljni satnicom: ‘Tražimo ministarstvo da poštuje odluku Sabora’

S druge strane, Inicijativa nastavnika Povijesti nam ističe da predloženi koncept za četverogodišnje strukovne škole treba izmijeniti. Dok je MZOM predložio 35 sati Povijesti u prvom, drugom i trećem razredu, nastavnici s kojima smo razgovarali smatraju da je 35 sati ovog predmeta potrebno i u četvrtom razredu. Istaknuli su da se planirani ishodi učenja mogu ostvariti u njihovom prijedlogu te poručili da se s njihovim argumentima složio i Saborski odbor za znanost, obrazovanje i kulturu.

– Od Ministarstva tražimo da poštuje odluku Hrvatskog sabora i preporuke svih relevantnih institucija na čelu s HAZU-om. Od nacionalne važnosti je da srednjoškolci u strukovnim školama koji čine 70 posto srednjoškolaca i većinu našeg budućeg društva imaju kvalitetnu nastavu povijesti te nove i kvalitetne nastavne materijale (…) Zbog predloženog manjka satnice nedostajat će širi europski i svjetski kontekst koji je nužan za razumijevanje hrvatske povijesti i današnjeg svijeta, kao što je nastanak SAD-a, povijest Rusije, Francuska revolucija, Prvi svjetski rat, svijet nakon Drugog svjetskog rata, novija povijest i globalizacija, naveli su nastavnici Povijesti s kojima smo razgovarali.

Dok najavljuju da će svoje prijedloge nakon detaljne analize kurikuluma navesti u savjetovanju, naši sugovornici su istaknuli i da je ‘bez poznavanja svjetske povijesti nemoguće shvatiti problematiku razvoja društva i demokracije, gospodarstva, ratova, migracija’, kao i našu hrvatsku povijest.

– Novi prijedlog kurikula nije kvalitetno izvediv i neće ispuniti svoju svrhu ako Ministarstvo neće osigurati objektivne uvjete provođenja odnosno odgovarajuću satnicu jednako kao i nove suvremene nastavne materijale. Ako se to ne dogodi kurikul će ostati samo prazna lista želja od koje nitko neće imati koristi, zaključili su iz Inicijative nastavnika Povijesti.

MZOM: PiG kao izborni predmet u trogodišnjim školama

O javnom savjetovanju za ove kurikulume smo pitali i MZOM. Naglasili su da očekuju ‘konstruktivan dijalog između svih dionika u obrazovanju’. Upitani o PiG-u i trogodišnjim školama, MZOM navodi da trogodišnji strukovni kurikulumi naglašavaju stjecanje strukovnih kompetencija, ali da i tu ima prostora za PiG. Doduše ne kao obvezni predmet, nego će trogodišnje škole, za razliku od četverogodišnjih strukovnjaka, moći birati žele li ili ne žele slušati PiG.

– Prepoznajući važnost razvoja građanskih i društvenih kompetencija, izrađen je modul Politika i gospodarstvo koji se može ugraditi u kurikule ustanova koje izvode trogodišnje programe kao izborni ili fakultativni predmet. Modularni pristup omogućuje školama fleksibilnost u implementaciji sadržaja politike i gospodarstva na način koji najbolje odgovara njihovim učenicima. Osim toga, modularna nastava omogućuje integraciju različitih općeobrazovnih predmeta i modula kroz suradnju na zajednički osmišljenim projektima. Na taj način, učenici trogodišnjih strukovnih škola mogu stjecati kompetencije iz područja politike i gospodarstva bez dodatnog opterećenja satnice, smatraju u MZOM-u.

Komentirajući predloženi strukovni kurikulum za Povijest, MZOM navodi da je predložena satnica kompromisno rješenje ‘između zahtjeva za povećanjem satnice povijesti i potrebe osiguranja prostora za druge a pogotovo strukovne module unutar strukovnog kurikula’. Istaknuli su da se u ovom prijedlogu Povijest uči od prvog razreda, kao i da je vraćen predmet PiG-a.

– Jedan sat povijesti tjedno tijekom tri godine u četverogodišnjim programima omogućava nastavnicima sustavno i postupno obrađivanje povijesnih tema s posebnim naglaskom na nacionalnu povijest, a učenicima lakše usvajanje. Smatramo da predložena satnica osigurava stjecanje kompetencije potrebne za razumijevanje društvenih procesa, povijesne svijesti i kulturnog nasljeđa. Valja napomenuti da se obujam nastavnog predmeta Povijest udvostručio u odnosu na prvi prijedlog: s 3 CSVET-a na 6 CSVET-a, zaključili su iz MZOM-a.